Selo Buhovo nalazi se u samom središtu zapadne Hercegovine, jugozapadno od općinskog i županijskog središta Širokog Brijega i magistralnom je cestom povezano sa Širokim Brijegom (11 km) i Međugorjem (20 km).
Zemljovid općine Široki Brijeg
Smješteno je na samom sjevernom kraju tipične kraško-mediteranske, valovite visoravni išarane plodnim poljima, dolinama i vrtačama koja se proteže od kanjona Neretve na istoku, Međugorja i Ljubuškog na jugu te Gruda na zapadu. Sa sjeverne i sjeveroistočne strane omeđeno je brdom Trtle (690), sa istočne djelomično Ozrenom dok je sa sjeverozapadne dobrim dijelom omeđeno padinama Magovnika (550) a čitavom južnom stranom otvoreno je prema dolini Neretve i Jadranskom moru.
Zemljovid zapadne Hercegovine
Nadmorska visina 350-450 metara, zaštićenost brdima od uticaja hladnog sjevera te otvorenost prema dolini Neretve i Jadranu dali su Buhovu karakter tipičnog mjesta niske Hercegovine sa blagom mediteranskom klimom u jesen, zimi i u proljeće sa obimnim količinama padavina te vrućim i sušnim ljetnim razdobljima. Srednja temperatura u siječnju rijetko pada ispod ništice dok ljeti, sunce i kamen znaju zajedničkim snagama temperaturu podići i do četrdeset stupnjeva.
Buhovo - zalazak sunca
Ovakvi klimatski uvjeti te svježi i čisti zrak pogoduju razvitku čitavog niza mediteranskih kultura. Stanovništvo je u prošlosti svaku dolinu i vrtaču pretvaralo u plodno tlo te je koristilo za uzgoj duhana koji je vrlo dugo bio najisplativiji proizvod ovoga kraja. Danas je proizvodnja duhana skoro zamrla a prioritet je na obiteljskim gazdinstvima dat uzgoju vinove loze, voća i povrća. Većina okućnica okružena je stablima trešanja, smokava, bresaka, oraha, badema, šipka, murve, a u posljednje vrijeme i maslina. U vrtovima se uzgajaju rajčica, paprika, zelena salata, luk, krumpir, mrkva, peršin, grah, raštika i ostale povrtlarske kulture a blaga mediteranska klima te čisti zrak dozvoljava uživanje u blagodatima domaćeg mladog luka i zelene salate skoro čitavu zimu.
Duvan prije podbiranja
Klima posebno pogoduje razvoju kitnjastog drveća tako da su obiteljski posjedi u okolica mjesta "ograde" obrasla hrastom, grabom, jasenom, kljenom, kostilom, drijenom a najveći dio padina brda Trtle zasađen je borom i čempresom. Ostatak je obrastao makijom u kojoj opet prevladava grab ali se teško može, zbog nedostatka sitne stoke, pretvoriti u pravu grabovu šumu.
Endem tilovina, drača, razne vrste ljekovitog bilja a u prvom redu smilje, vrisak, kadulja, zova, te livadski i voćni cvijet stvaraju sve preduvjete za razvoju pčelarstva.
Vlaštak
Višestoljetna tuđinska blokada razvoja infrastrukture i gospodarstva na ovim hrvatskim prostorima u Hercegovini stvorila je mnoštvo "slijepih crijeva" u svakodnevnom životu ljudi te ih primoravalo na napuštanje ovih krajeva i odlazak u potragu za boljom budućnošću. Tako je bilo i u Buhovu.
Situacija je jednim dijelom izmijenjena sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je magistralnim putem Buhovo spojeno sa Širokim Brijegom i Međugorjem, a krajem osamdesetih vlastitim sredstvima i radom mještana, modernom telefonskom centralom uvezano na sustav pošta tadašnjeg PTT-a.
|