Fra Petar Andjelovic-EKUMENSKI DIJALOG
Isus Krist je u svojoj oprostajnoj molitvi navijestio da ce Crkva zivjeti u osebujnoj napetosti.S jedne strane oni koje je Otac dao Isusu"nisu od svijeta"(Iv 17,14).S druge strane njih je Isus"poslao u svijet",kao sto je Otac njega
"poslao u svijet"(Iv 17,18),
"U svijetu-ne od svijeta"iskazuje jednu trajnu napetost izmedju udomacenosti/sukladnosti/jednakosti i neudomacenosti/diferencije/distance.On se tice razumijevanja svijeta,slike svijeta,svjetonazora,potom ponasanja u svijetu.Odgovor na ovu"napetost"za nase vrijeme dala je Crkva Drugim vatikanskim saborom u svojim
dokumentima Lumen Gentium i Gaudium et Spes,da bi u Nostra Aetate,u broju 2.opomenula"svoje sinove da s razborom i ljubavlju,kroz razgovor i suradnju s pristasama drugih religija kao i kroz svoje svjedocenje krscanske vjere i zivota priznaju,cuvaju i promicu duhovna i cudoredna dobra i socijalno-kulturne vrijednosti koje kod njih nalaze".
Ovaj odnos Crkve prema izvankatolickom odnosno izvankrscanskom svijetu treba oznaciti kao dijaloski,vjerujuci da dijalog prije svega iskazuje respekt pred tudjom subjektivnoscu,respektira ponajprije sto i kako je drugi i kako hoce drugi.
Crkveni dokumenti II vat.koncila tretiraju i izvanreligijske stvarnosti:a)ekonomsko-ekoloski proces u pozivu na zivot i prezivljavanje,b)politicki zivotni proces u pozivu na pravednost i mir,c)kulturni zivotni proces u pozivu na slobodu i osmisljenje.
TRI ODSJEKA
U ova(novija)nastojanja Crkve ukljucio se i franjevacki red o cemu svjedoci sadasnji General u svojoj relaciji za Generalni kapitul 2003.On u toj relaciji izvjescuje da je osnovana Sluzba za dijalog(SD)sa tri odsjeka:ekumenski dijalog,medjureligijski i dijalog s kulturom,napominjuci da se u bazi odlazilo s razlicitim"prirucnicima"kao sto su:
"Dijalog i franjevacki identitet"(1999),zatim"Zivot kao dijalog.Na Franjinu tragu"(2002)sve u smislu Generalnih konstitucija:"Braca neka zive na ovom svijetu kao promicatelji pravednosti te kao glasnici i tvorci mira."
Ova nastojanja redovnika naisla su na podrsku Crkve,koja u najnovijem dokumentu"Ponovno krenuti od Krista"
(Rim-Zagreb,2002)kaze:"Upravo u jednostavnoj svakodnevici posveceni zivot postupno sazrijeva kako bi postao navjestaj drugacijeg zivljenja u odnosu na svijet i prevladavajucu kulturu.Nacinom zivota i trazenjem Apsolutnog takoreci predlaze duhovnu terapiju od zla naseg vremena.Na taj nacin,u srcu Crkve,predstavlja blagoslov i razlog za nadu ljudskog zivota i samom crkvenom zivotu,"Ako sada,ne izlazeci iz predstavljenog okvira,pokusamo sagledati nasu situaciju,cini se ispravnim zakljuciti slijedece:
1.Na prostorima na kojima djelujemo previse je religije,a premalo Boga.S dolaskom slobode javnosti iz grobova su ustali mnogi idoli i ljudi su im se poceli,na religijski nacin,klanjati,cak robovati,a idoli su poceli vrsiti nasilje.O tome vrlo odrjesito govori fra Mile Babic u knjizi"Nasilje idola",DiD,Sarajevo,2002.Navijestajuci pravoga,Kristovog Boga,
na najbolji nacin cemo pruziti duhovnu terapiju ljudima naseg vremena.Pomoci cemo im da ne budu"puki clanovi homogenizirane,idolo-poklonstvene druzine,drukcije receno puki dijelovi gomile i mase",rekao bi fra Mile.
Njiva je uzorana,treba joj pravo sjeme.Sve to upucuje na zurnost prorockog svjedocanstva koje pociva"na potvrdjivanju Bozjeg prvenstva i vjecnog zivota,koje se ocituje u nasljedovanju i oponasanju Krista cista,
siromasna i poslusna,koji je bio potpuno posvecen slavi Bozjoj i ljubavi prema bliznjima".
BUDITELJI I CUVARI
2.Pascal Bruckner u svojoj knjizi"Napast neduznosti",Zagreb 1997,zastupa tezu o"suvisnim narodima",koji su sruseni na ispitu Povijesti,jer je svrseno s brigom oko sirenja demokracije,ljudskih prava i civilizacije,samilosti i njezinu institucionalnom prijevodu.Trupama UN i humanitarnim organizacijama,poglaviti je cilj zamrznuti na marginama dio pucanstva,zacrtati neki zdravstveni kordon oko kriznih podrucja zato da ih odstrane kao sto se izolira bolesnik.
Bosanskim franjevcima se otvorilo novo polje rada:da budu buditelji i cuvari nade za Crkvu i svijet,za domacu Crkvu i domaci puk.To se od njih ocekuje:"Potvrdjujte i promicite dobro da zauzme prvenstvo u zivotu i osvjedocenju svakoga te da zasja nada u buduci svijet,sto je vlastita i osobita znacajka Kristovih ucenika.Budite dakle cuvari nade za svijet."
Ovim rijecima pape Pavla VI nadodat ce deset godina kasnije(1983)Ivan Pavao II slijedece:"Nosite suvremenom svijetu blagu vijest koja je navjestaj nade,pomirenja i mira.Budite Krista u srcu svih tjeskobnih i obnevoljenih ljudi.Postanite za sve cuvari i svjedoci nade koja ne vara."
3.Ne smije se zaboraviti da i ljudi na nasim prostorima sanjaju o komadicu Franjine crkve,gdje bi nasli utjehu i kruha da mognu dalje,gdje brat i sestra kraj njih sjede i onda kad im je drukciji izgled i drugi jezik,i drukcija misao i druge manire,i drukciji mirisi,jednom rijeci da budu drugi ljudi.
NUTARNJE POTESKOCE
4.Bosanski franjevci su katolicki redovnici koji vrlo cesto,mozda se moze reci i redovito,ne zive u cetiri samostanska zida nego sebe shvacaju kao"bratstvo u poslanju"i zive u svijetu oslanjajuci se na onu recenicu sv.Franje da je"svijet njihov samostan";u najmanju ruku onaj dio svijeta koji se Bosnom zove.Nju zele uciniti
"svojim klaustrom".Da bi se to dogodilo,"franjevac(narocito bosanski!)mora biti kadar stvarati odnose s drugima i cijeniti jedinstvena bogatstva koja su prisutna u svakom ljudskom bicu.To je moguce pocevsi od duboke i jasne svijesti vlastitog identiteta i vlastitih granica.U mirnom i strpljivom slusanju drugoga treba doci do izrazaja nase opredjeljenje da budemo manji i podlozni svima...Na taj cemo nacin svojim zivotom biti svjedoci cinjenice da je dijalog novo ime za ljubav.
5.Cesto se tuzimo na poteskoce dijaloga koje dolaze od sugovornika,ali za dijalog nisu najodlucnije izvanjske poteskoce;znacajnije su nutarnje poteskoce u osobama i u redovnickim zajednicama.No istinom ostaje recenica koju je jednom izrekao bivsi generalni ministar reda fra Hermann Schalueck."Navjestiteljska nazocnost ili je miroljubiva ili nije navjestiteljska."Posebice to vrijedi za Bosnu.
(Fra Petar Andjelovic-"FRATAR I NJEGOVA BOSNA")
|
