Stara Bookaleta
21.04.2008., ponedjeljak
Nove knjige: još bosanskog (i istarskog) SF-a
 Udruženje književnika u Zeničko-dobojskom kantonu u Bosni i Hercegovini objavilo je ovih dana zbirku znanstvenofantastičnih i fantasy priča o Kulinu banu, a uz bosanskohercegovačke autore u ovoj je zbirci zastupljeno i dvoje autora iz Istre. Naime, zeničko je udruženje objavilo natječaj za SF&F priče nadahnute povijesnom osobom Kulina bana, vladara Bosne iz vremena bogumila i križara, a najbolje su priče odabrane za objavljivanje u ovoj zbirci koje je inače izašla kao posebno izdanje časopisa Prometej, jedine periodične tiskovine za znanstvenu fantastiku koja trenutačno izlazi na području Bosne i Hercegovine. Posljednjih godina Udruženje i ovaj specijalizirani časopis imaju izuzetno bogatu produkciju, jer se uz redovne brojeve Prometeja objavljuju i autorske zbirke odnosno romani autora iz ovog književnog kruga, a lani je u Zenici objavljena i antologija novije bosanskohercegovačke znanstvene fantastike koja je pokrila razdoblje od zadnjih desetak godina, dakle upravo vrijeme «odsječenosti» od kolanja informacija o prilikama na žanrovskoj sceni između nekoliko susjednih država. Zenički autori Adnadin Jašarević (inače urednik Prometeja i ove zbirke) i Senad Duran, te Anto Zirdum iz Viteza, posljednjih nekoliko godina aktivno participiraju i u pazinskim znanstvenofantastičnim edicijama i manifestacijama, svakome je od njih jedna ili više priča objavljena u zadnjih nekoliko zbirki pazinskog Istrakona ili Festivala fantastične književnosti, pa je gostovanje istarskih autora u zeničkoj zbirci, osim što je zasluženo kroz odabir natječajne komisije, i logičan nastavak suradnje. Tako su, uz priče Seide Beganović, Senada Durana, Adnadina Jašarevića, Kemala Mahmutefendića, Marija Radišića, Senade Zatagić i Ante Zirduma, u zbirci Kulin ban po drugi put objavljene i priče «Dug za dug» Mirka Grdinića iz Pazina, te «Tihana» Ivane Pomazan iz Tinjana. Grdinić u svojoj priči, u mračnoj fantasy atmosferi u kojoj se aristokratski ponos vladara i vitezova isprepliće sa strahom i obzirom prema proročanstvima i vidovnjaštvu odabranih posvećenika, dočarava doba pregovora između Kulina bana i izaslanika templarskog reda o deklarativnom odustajanju od bogumilstva. Ivana Pomazan pak svoju priču smješta u današnje doba, susrećući duše novopečenih pokojnika s duhom Kulina bana, i kroz njihov dijalog prikazujući koliko se u bosanskoj pučkoj tradiciji održala uspomena na tog drevnog bosanskog vladara, posebno u uzrečici Za Kulina bana i dobrijeh dana, što bi trebalo utješiti grižnju savjesti osam stoljeća mrtvoga vladara koji se sve to vrijeme samooptužuje da je odustajanjem od bogumilstva izdao svoj narod. |
