neverinov blogneverinov blog

Digitalni kamenčići #2




Došlo je opet vrijeme da ispraznim memoriju u mobitelu koju sam nakupio slikajući u nedostatku fotoaparata kojeg ne nosim fetišistički sa sobom pa u tom slučaju dobro dođe i mobitel za zabilježiti neke stvari.


Photobucket

Maca kod sporednog ulaza u Pomorski i povijesni Muzej Hrvatskog primorja u Rijeci. Kobasica od imena, da citiram starijeg kolegu kojeg ovim putem pozdravljam.


Photobucket

Mladunčad kod tete Vilme koja nema srca da ih se oterasi pa im broj raste u nedogled. Penzija biva sve tanja a kroketi sve skuplji.



Photobucket

Koncert na Polanama kod Delnica. Zahladilo je po noći pa sam se zalijepio za oganj.



Photobucket

Cure na rivi za maškare u Novom Vinodolskom. Kažu mi da sam nestao u noć s njima. Black out.


Photobucket

Prapovijesni ljudi. Podao me svugdje pronađe.


Photobucket

Blues Festival kod svete Magdalene u Brseču. Ovdje sam sam plesao jer se ekipa vratila u kamp feštati. Lokalci su se pitali tko je pak ovaj.


Photobucket

Na fasadi zgrade Rikarda Benčića.


Photobucket

Mrva je došla na gostovanje i odmah nas osvojila. Morala se vratiti vlasniku u Zagreb.


Photobucket

Ova tu je radi ironije... . U pozadini spremišta za razne kemikalije.


Photobucket

Bio u Varaždinu a Langoše probao nisam.


Photobucket


Photobucket

Vegetarijanci keep out.

Photobucket

Photobucket

Neno Belan kojeg nemam običaj slušat. U Staroj Baški skako sam u prvom redu kao da mi je omiljeni pjevač ikad.


Photobucket

Mah nema mi do ove miksete.



Photobucket

Svako jutro na putu za posao je lokalni mačak čekao pored zidića gdje su bile mrvice za golube.


Photobucket

Za bajkerske ljubimce.


Photobucket

Zadnje iskopavanje u Međimurju. Groblje unutar crkve u Štrigovi. Budem pisao o tome još.


Photobucket

Kad već ne štampaju više novčanice od 5 kuna onda si ga moraš vidjeti uživo.



Photobucket

Čarape služe da moreš zapaliti cigaretu u sobi bez da zapišti alarm.

Post info
29.10.2012. (15:00)
14 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

E baš ovo


Photobucket

Inače volim umjetnost stripa ali ovaj, kojeg mi je poslao kompanjo još iz srednje me odvalila od smijeha jer u zadnje vrijeme proživljavam samo ovakve scene. Pa ko shvati shvati. Hvala Bogu na sposobnost smijanja.

E da, i bajram barečula komšijama iz Tuzle.
Post info
26.10.2012. (23:14)
21 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Arheološki lokaliteti Sveti Krševan (Glavotok) i Lopar (Novi Vinodolski)

Photobucket

O svetom Krševanu sam već pisao ovdje.


Photobucket

Na zapadnoj strani otoka Krka, iznad uvale Čavlena, u nenastanjenom i dijelom zašumljenom i pustom, nekad poljodjelskom prostoru, crkva je sv. Krševana (oko 1100. godine), "malena kao igračka, a monumentalna kao katedrala". Gotovo da se i ne može iskazati dojam koji izaziva ne samo prvi, već i svi ostali susreti s ovim kamenim trolisnim (trikonhos) zdanjem punim sklada i nadsvođenih apsida. Do crkve se stiže stazom od sela Milohnići ili stazom (oko 4 km) s polazišem u neposrednoj blizini samostana Glavotok.

U zatišju između predavanja na skupu Hrvatskog Arheološkog Društva (HAD) u Malom Lošinju pronašao sam vrijeme da popričam sa dugogodišnjim prijateljem i kolegom Andrejem Janešom iz Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog Restauratorskog Zavoda (HRZ). Rodom iz Rijeke, diplomirao je arheologiju u Ljubljani i živi u Zagrebu, zanimaju ga burgovi i srednji vijek, želja mu je istraživati lokalitete našega Primorja i otoke.


Photobucket

Sveti Krševan kod Milognića na Glavotoku do kojeg se dolazi pješačkom stazom iz Milohnića.

Možeš li mi ukratko reći što ste našli na Svetom Krševanu na Glavotoku?

Na lokalitetu su pronađeni ostaci vjerojatnog antičkog ruralnog kompleksa (villa rustica) koji je nastao tijekom romanizacije otoka Krka u 1.stoljeću, ali više će se znati nakon obrade materijala koja tek slijedi. Iskopavanja su trajala dva tjedna prilikom kojih je istraženo šest sondi. Radove je izvodilo stručno osoblje Hrvatskog restauratorskog zavoda, vanjski suradnici (diplomirani arheolozi) i studenti arheologije sa Sveučilišta u Tübingenu.

Photobucket

Arheološka sondiranja u tjeku.


Što je otkriveno u tim sondama?

U sondama postavljenima jugo-istočno od crkve potvrđene su pretpostavke o postojanju starijeg kompleksa, otkriveni su arhitektonski ostaci građeni od kamena složenog u pravilne redove, vezanog vapnenom žbukom. Na prostoru južno od crkve istražena je površina od 20 kvadratnih metara u kojoj je otkriven raster pravokutne prostorije s očuvanom podnicom od žbuke. U zapadnom djelu nalazišta otkriven je nastavak sjevernog zida te prostorije ispod gomile kamenja što upućuje na širenje nalazišta prema zapadu. U samom zapadnom rubu parcele, također u gomili kamenja, očišćeni su ostaci zida za kojeg možemo pretpostaviti da je bio zapadni rub kompleksa. Na tom djelu utvrđeno je postojanje podloga za podnice koje potvrđuje naše pretpostavke. Tik uz jugozapadni rub crkve čišćenjem gomile kamenja otkrivena je pravokutna prostorija koja je dozidana na stariju antičku gradnju i koja odstupa od njenog smjera. Arhitektonski ostaci sačuvani su u visini preko 1 m, zbog lošeg stanja zidova prostorija nije istražena do kraja te će se nastaviti kad se konzerviraju zidovi. Otkriveni su zidovi te mlađe dogradnje koji se nastavljaju pod sadašnjom crkvom svetog Krševana. Samim time možemo pretpostaviti da su dogradnje na antičkom sklopu nastale u razdoblju kasne antike ili ranog srednjeg vijeka. Analizom povjesničara umjetnosti gradnja crkve stavljena je u drugu polovicu 12.st. Ove godine nije utvrđeno postojanje srednjevjekovnog groblja iako informacije mještana iz Milohnića navode nalaze kostiju tijekom oranja na lokalitetu.

Photobucket

Prostorija sa podnicom.


Koji su pokretni nalazi?

Najviše pokretnih nalaza pripada antičkoj tehničkoj keramici, tegulama i imbreksima tj. crijepovima. Od ostalog materijala nađeni su ulomci keramičkih lonaca, tanjura korištenih u svakodnevnom životu, uljanica, komad kamenog žrvnja, željezne klinove koje zasada možemo datirati u razmaku od 1. do 4.stoljeća.

Photobucket

Pravokutna prostorija otkrivena ispod gomile.

Photobucket

Predromanička crkvica sjeda na zidu starijeg kompleksa.

Photobucket

Preostali istočni zid utvrde, pogled sa strane mora.


Photobucket


Ispričaj mi malo o lokalitetu na Loparu u Novom Vinodolskom


Utvrda Lopar smještena je na istočnom rubu Novog Vinodolskom, na samoj obali mora pokraj otočića Svetog Marina. Utvrda je branila obalnu cestu koja je išla od Tarsatike (Rijeka) do današnjeg Senja. Velika je vjerojatnost da je bila u sastavu bizantskog obrambenog sustava a u srednjem vijeku dolazi pod vlasništvo krčkih knezova (Frankopani). Jedini povijesni izvor je uništenje utvrde 1598. g. od strane mletačke flote pod zapovjedništvom admirala Giovannija Bemba. I takva je stajala do 1936. g. kada je kompleks miniran radi izgradnje hotela Lišanj. Intervencijom tadašnjeg konzervatora savske banovine Đure Szabe devastacija je obustavljena.


Photobucket

Fragment oboda zdjele sa valovnicama.

Koje je aktualno stanje utvrde?

Nakon miniranja ostao je stajati tek zapadni zid. Utvrda je vidljiva na fotografijama iz početka 20.st., a tada je napravljen i njen tlocrt. Imala je trapezoidni tlocrt sa četiri kvadratne kule, dvije sa sjeverne strane i dvije, veće, s obalne strane. Sa sjeverne strane utvrda je bila ojačana prostortom trokutastog tlocrta.

Photobucket

Kosti životinja koje je posada jela (svinja, govedo, pile)

Kakve su nalaze dale sonde?

Ove godine izvedena je druga kampanja sondažnih istraživanja u kojoj je istraživan sjeverni dio utvrde, otkriven je pregradni zid između dvorišta i sjevernog trokutastog prostora. Uz to istražen je i istočni obrambeni zid trokutastog djela. Najveće iznenađenje predstavljaju nalazi dviju sondi na prostoru središnjeg dvorišta, najviše devastiranog djela utvrde, u kojima su nađeni tragovi kulturnih slojeva s nalazima. Od pokretne građe na ovom nalazištu ima najviše ulomaka grube keramike iz svakodnevnog života ukrašene valovnicom. Uz to nađeni su ulomci i fine stolne keramike, terra sigillatae, amfora, pršljenova, ulomaka stakla i metalnih predmeta među kojima se ističe projektil. U prošloj kampanji nađen je brončani folis tetrarha Maksimijana Daje s početka 4.stoljeća kojim možemo datirati najranije faze utvrde.

Photobucket

Rebrasta keramika.

Čemu se nadaš za Krševana i Lopar?

Da će se nastaviti istraživanje sljedećih godina, da će objekti biti konzervirani i da će takva važna kulturno-povijesna gradnja biti dostupna na uvid, prvi na pješačkoj stazi, a drugi na šetnici uz plažu, na ponos lokalnom stanovništvu i kako bi se upotpunila kulturna i turistička ponuda ovog kraja. Arheologija bez dobre prezentacije nema smisla, to bi bilo obično sakupljanje podataka za uski krug ljudi.

Photobucket

Pregradni zid unutar utvrde i ulaz u dio trokutnog oblika.



Skrenimo malo sa ozbiljnih tema, kakva je reakcija kada odgovoriš ljudima da si arheolog?
Hoćeš li doći okopati i moj vrt.

Photobucket

Pregradni zid.

Koji su prevladavajući stereotipi?

Kao što rekoh okopavanje vrta. Tradicionalni stereotipi o Indiana Jonesu, jurcanju po terenima te uvriježeno mišljenje da radimo isključivo metlicama i pincetama.

Photobucket

Otočić svetog Marina sa istoimenom crkvicom u blizini utvrde na kojem je navodno pronađen natpis namjesnika Dalmacije Flavija Julija Rufina Sarmencija.

Kakvom vidiš našu struku u budućnosti?

Arheologija je prvenstveno znanost i struka usmjerena očuvanju kulturnih dobara neke zemlje ili regije. Njeno guranje u tržišnu utrku, koje prevladava zadnjih godina, kako u svijetu pa tako i kod nas, dovodi do degradacije kvalitete rada čime najviše pate sami arheološki lokaliteti. Zajednica, bila država ili regija ili grad, su obavezne brinuti se za svoju kulturnu baštinu koja ih definira. Predviđenim smanjenjem sredstava u budućnosti istraživanja na mnogim lokalitetima neće biti u mogućnosti da se nastave te im prijeti pad u zaborav te samim time i polagano propadanje, ako ne i devastacija. Zadaća je arheologa da uz istraživanja senzibiliziraju širu javnost o toj problematici.


ps. analize materijala sa Svetog Krševa potvrđuju samo kasnu antiku.






Post info
13.10.2012. (17:13)
25 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Svjedok



Nisu to bili poslovni razlozi zašto sam skitao tih dana gore po Zagrebu. Nakon što sam se kod Džamije pozdravio sa jednom divnom osobom, guste kose i zavodljivog smijeha, krenuo sam se po dogovoru naći sa prijateljem koji je šibao sa Britanca.
Došao sam ranije, dobro raspoložen, od prethodna dva dana, čekao tram kojim će doći prijatelj pa da odemo na pivo razgovora.
Slijegali su nam se dojmovi na prethodnu noć kada smo se družili na Kolodvoru, i iz pokrajka pratili, kako gori napuštena zgrada pored kontrolnog tornja gdje dečki prate vlakove, na monitoru, a niti 3 metara od njih sve u plamenu. Krovne krede su nestale u minuti. Ne događa se svakog dana da sjediš na klupici sa piksnom pive dok ispred tebe gori kao u filmovima.

Pogledao sam na mobitel jer je Tiho javio da će malo kasniti. Hajde dobro, gledao sam štandove na Trgu kad me usred drugo dima cigarete privukao prizor. Čovjek u elegantnom odjelu izabrao je prvog dečka širokih traperica na vidiku i počeo mu postavljati pitanja. Bile su dvije mogućnosti: da je bakula, što bi značilo zetovac, ili je pripadnik neke sekte.

- Dečko, dečko, a jel vas zanima duhovnost? Upita je sa žarom u očima naš čovjek kuštravog srednjoškolca.
Ovaj ga s mrakom u očima i grimasom očaja u licu pogleda i kaže – Iskreno me ne zanima.

Svjedok je, bez da je trepnuo, otpilio odbijenicu i nastavio evangelizaciju na sljedećem preobraćeniku u vidu mene. Odmjerio me od glave do pete i zaključio da mi treba spasenje od vječnog ognja.

- Mladi gospodine, jeste li zainteresirani za malo teologije? Bio je to čovjek na pola svoga životnog puta, ali mu još nisu izbile sijede. Resile su ga tamne oči, no ono što mi je najviše privlačilo pažnju su bile crne, sjajne, hipnotizirajuće nozdrve koje su odavale njegovo stanje naelektriziranosti u punom jeku zadane mu misije.

- Imate li koju minutu slobodnog vremena? Još jednom priupita.
Ionako sam trebao skratiti nekako vrijeme dok sam čekao drugara, a štandovi nisu bili toliko zanimljivi. Uostalom svaki put kad odbijem jedan takav razgovor sjetim se jedne egipatske izreke iz knjige o hijeroglifima: „faraon treba poslušati i ludog čovjeka jer nikad ne znaš iza kojeg se ćoška krije istina“.

- Imam nešto vremena, ali kada dođe prijatelj morat ćemo prekinuti – upozorih ga unaprijed. I inače kratite vrijeme u filozofskim spekulacijama dok čekate tramvaj?
- A ne ne, ja sam stanujem ovdje blizu i izađem malo predvečer u nadi da pomognem ljudima.
- Zaista pohvalno kada čovjek misli na druge a ne samo na sebe. O čemu biste vi pričali?
- Prijatelju, da li vi tražite Istinu? I Tu mu zasvijetle oči samo njemu jasnom spoznajom.
- Jasno da se zanimam za nju, kao i svako misleće biće, ali nisam siguran je li mislite onu istinu sa velikim ili malim početnim slovom.
- E pa moj brate, vidim da vi niste iz Grada po govoru, naravno da nudim samo Jedinu Istinu, ta druge i nema.
Kako malo potrebno da dobiješ brata. Prihvatio sam razgovor pod uvjetom da je sve moguće, pa čak i ono što on meni pokušava prenijeti. Složio se te sam ja nastavio govoriti kako sam imao povijest kršćanstva 1 i 2 na sveučilištu i kako sam imao dva odlična profesora koji su mi objasnili sve u tančinama.
- Jesu li vam citirali iz Novog i Starog Zavjeta? – upita u nadi da se nekako nadoveže i preotme primat u razgovoru - Koliko ste puta vi čitali Sveto Pismo?

Odgovorih mu kako sam u različitim životnim razdobljima sveukupno pročitao Bibliju četiri puta i kako štivo ne drži vodu s logičkog gledišta. - Za početak su Bog u Novom i Starom zavjetu kompletno različiti, prvi je ljubomoran, željan osvete dok je drugi raspoložen u sasvim drugačijem fazonu, pun ljubavi pa i prema neprijateljima. Osim toga po paleografskim dokazima sada znamo da su cijeli Stari zavjet napisale tri osobe koje smo po konvencionalnosti nazvali po načinu na koji oslovljavaju Boga: Adonaj, Jahve i Elohim i da su to bili svećenici koji su se nakon Babilonskog ropstva vratili i napisali Toru. To se sve desilo u 6. stoljeću kada ih je Nabudokonosor zarobio i deportirao a car Perzije Kir Veliki ih je kasnije vratio. Svećenička i politička elita koja se vratila iz prve Dijaspore i izgradila prvi Hram gonjena jakim smislom identiteta.

Kad smo već kod božjeg imena „onaj sam koji jesam“ odnosno JHWH, ovo možete shvatiti ironično ili ne, problem je sa imenom to što su Židovi, kao i ostali semiti pisali samo suglasnike a izostavljali samoglasnike tako da nam oni nisu ostali zabilježeni. Tako da su samoglasnici samo moderna dosjetka da spoji te suglasnike zajedno. To znači da mi ne možemo nikad biti sigurni o Njegovom pravom imenu i kako se ono izgovaralo. Kažem da je to zanimljivo jer ste vi jehovini svjedoci ali je Njegovo ime nepoznato.

U tom me trenu prekinuo u iznošenju i nervozno počeo prekopavati po Bibliji u potrazi za spasonosnim odgovorom, argumentom. No to se pokazalo dešperatnim jer je samo izustio nekakav citat iz psalma koji nisam uspio povezat sa onim o čemu sam pričao. Nakon toga okrenuo je kontru sa pitanjima odgovornosti koju imamo pred Stvoriteljem. - Dotični je bio toliko dobar da nam je dao slobodu izbora - a on mi odgovori da je upravo zato to još veći razlog da mu lojalno nudimo obožavanje.

E tu sam ga čekao! – Ali ako je to Bog Ljubavi da mu je svejedno kakvi se rituali vrše dok vjernik ili nevjernik dobrim djelima pokazuje da je dostojan spasenja. To je zapravo revolucionarna poruka Novog Zavjeta, ljubi druge kako ljubiš sebe i ljubi neprijatelja.

On je to potvrdio ali da nema ništa bez Vjere u pravog i jedinog Boga što me natjeralo da kažem kako smatram da se Bog ne bavi papirologijom i nijansama.
- Ali sve što nam treba je ovdje! U ovoj knjizi, ovom Priručniku za Spasenje! Ova četiri Evanđelja jasno to dokazuju!
- Zašto podižete glas? S argumentacijom se pobijaju tvrdnje a ne jačinom glasa. Što se tiče Evanđelja, sigurno ste čuli da postoje i brojna apokrifna evanđelja koje Crkva nije priznala, na primjer Evanđelje po Tomi, Mariji Magdaleni ali i Judino?
- Ali ona nisu priznata, to nema smisla, mi smo odlučili davno da su ova jedina vrijedna.
- Pa zar ćete na sceni ubojstva kao pravi kriminalist pitati sve svjedoke događaja ili samo izabrane?
- To uopće nije isto!
- Kako nije? Imamo sve što treba za dobar krimić...
Kao da je nešto puklo u čovjeku te on odjednom pogleda devetku iz smjera Ilice i brže bolje me prekine - Ispričavam se ali ja sam odjednom shvatio da moram doma na Borongaj – drekne i potrči prema tramvaju. Promatrao sam kako se vrata zatvaraju i olakšanje na njemu dok je ispuhivao dah.
Šteta, a baš sam se zalaufao.



Post info
09.10.2012. (20:10)
39 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Walking ture s Neverinom



Photobucket

Slike su random jer znam da ste vizualna bića :)

Da se malo reklamiram i ja ako želim da urednik ovog bloga ostane neovisni free lancer :)

Napokon je krenulo sa izbornim predmetom Moja Rijeka sa kojim će osnovoškolci krenuti sa proučavanjem vlastitoga Grada kako bi se stvorio riječki identitet koji je takoreć na klimavim nogama pošto se građani i ne ponašaju baš sa dužnim poštovanjem prema mjestu koji je produžetak životnog prostora.


Photobucket

Kad se sjetim da sam sa ovakvim letio u provaliju sa 17...

Tekst ispod sam napisao za putničku agenciju Jett Service-Ri Tours

WALKING TOURS


Stručni vodič naše agencije ispričat će Riječke priče laganom šetnjom kroz grad. Kao domaći bit ćete ponosni na bogatu povijest našega grada, kao gosti bit ćete iznenađeni davno zaboravljenim pričama.


1. Walking tour : Šetnja starim gradom

Sa Korza, ispod Gradske Ure, nekadašnjih morskih vrata, ući ćemo kroz antičke zidine Tarsatike i srednjevjekovne Rijeke, oživiti gungulu na Koblerovom trgu, otkriti tajnu “ slavoluka“, prošetati se decumanusom sve do Vele crikve i Kosog tornja gdje ćemo saznati kakva se blaga skrivaju pod zemljom. Zatim ćemo se uputiti prema simbolu našeg grada, Sv.Vidu na Grivici, naučiti o jedinstvenom arhitektonskom zdanju na Hrvatskom primorju i čuti o nesretnoj priči Petra Lončarića koji se drznuo baciti kamen na raspelo.


Photobucket

Dobrodošli u Baltazargrad.

2. Walking tour: Šetnja Korzom i obalnim dijelom grada

Na Jadranskom trgu predstavit ćemo Vam Riječki neboder sagrađen na rimskoj nekropoli. Naučiti o zlatnom razdoblju Rijeke gledajući u zgradu Jadrolinije, nastaviti šetnju po Korzu, žili kucavici našega Grada sve do Ure. Slijedit ćemo uzduž tijek gradskih zidina do Circola i skrenuti prema Rivi koja je do prije 150 godina bila pod morem. Saznati ćemo legendu o gradnji pravoslavne crkve Sv.Nikole, doznati zašto je naša luka najveća u Hrvatskoj, vidjeti nekadašnji hotel Europa u kojem su odsjedali putnici za Novi Svijet. Zaokružit ćemo priču sa morske strane Jadrolinije.

Photobucket

Ovaj barba ne more bez Sulejmana..

3. Walking tour: Šetnjom od Molo Longo do Mrtvog kanala

Kod Terminala šetat ćemo se Molo Longu i Porto Barošem te uživati u gradskoj vizuri Grada sa mora, spomenuti u kratkim crtama glavna zdanja koja vidimo. Saznati priču o Riječkoj krpici, osluhnuti žamor gradskog „trbuha“, Casu Turcu, paviljonima, doznati ponešto o narodnom kazalištu i gradonačelniku Ciotti, nastaviti prema Fijumari i Mrtvom kanalu, prijašnjoj riječkoj luci na ušću Rječine. Zaustavit ćemo se ispred „Konta“ i pričati o granici i Sušaku.


Photobucket

Zlatna nit podno Učke.

4. Walking tour: Stepenicama Petra Kružića do Marijinog svetišta

Ispred popularnog „Konta“ spomenut ćemo nekadašnju granicu i podjelu Grada na dva djela. Nastavit ćemo prema Stepenica Petra Kružića i saznati priču o kapetanu Senja i Klisa te koju riječ o nepokorivim Uskocima. Uzdignut ćemo se lagano po stubama i saznati legendu o Vragu i Franjevcima te zašto je nemoguće izbrojati stube. Bacit ćemo pogled na Kalvariju i Svetu Katarinu po kojima su iz Grada prema sjeveru tekle moćne zidine zatvarača Julijskih Alpa. Stići ćemo Marijanskog svetišta i čuti o Nazaretskoj kućici, franjevačkom redu. Kao zadnje vodimo Vas do Gradine sa koje ćemo vam prikazati kako je izgledao naš Grad u vrijeme Rima i Srednjeg vijeka.

Photobucket





Photobucket

Sjećam se da su čitatelji ovog bloga izrazili želju da ih se vodi po Gradu (i ne samo) i evo im sada i te prilike :)


Photobucket


Photobucket

Ne budite sramežljivi i kličite na broj agencije i tražite šetnju sa Neverinom. Ha!



Post info
06.10.2012. (12:01)
18 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>