Pompei
Predlažem isto tako pročitati doživaljaj Roman Tales o Pompeima u kojoj sam našao ista razmišljanja koja sam gajio tih dana. Nakon što smo prošli brdoviti poluotok koji na vrhu gleda na Capri ugledali smo sa zadnjih obronka nezamislivo ljudstvo u dolini podno Vezuva, sve izgrađeno i još pritom prolazi autocesta.
Zamišljao sam si nalazište kao mjesto gdje okolo nema ničeg izgrađenog a ono moderni Pompei gdje se sve rotira oko starina.
1 Tempio di Apollo 8 Vicolo Storto 15 Via dell'Abbondanza
2 Basilica 9 Casa del Fauno 16 Orto dei Fuggiaschi
3 Foro 10 Terme Stabiane 17 Palestra Grande
4 Granai del Foro 11 Tempio di Iside 18 Anfiteatro
5 Casa del Cinghiale 12 Teatro Grande 19 Necropoli di Porta Nocera
6 Lupanare 13 Quadriportico dei Teatri 20 Via dei Sepolcri
7 Panificio 14 Via Stabiana 21 Villa dei Misteri
Sam grad i nije nešto velik, evo izmjerio sam preko Eartha da ima samo 1 sa 0.80 km cca ali percepcija se mjenja kada smiješ ulaziti u gotovo svaku kuću poželiš, barem teoretski jer je mnogo toga jednostavno zatvoreno, a zašto? tko će ga znat.., glavno da uzimaju na ulazu 11 eura iako i nemam baš neki psjećaj da se ulaže u održavanje. Tako se tjedan dana prije našeg posjeta urušio jedan zid kao i tjedan dana nakon nas. Podsjetilo me to na brod u Ohridskom jezeru koji se potopio sa turistima tjedan dana nakonšto smo mi prošli.
Amfiteatar, izgrađen 70 pr.Kr od strane dva duumvira, mogao je ugostiti do 20.000 ljudi.
59 n.e. na Pompeiskom ageru je ustanovljena kolonija Nucera tako da pompeici i nisu bili baš sretni sa događajem što je dovelo go nereda tijekom gladijatorskig igra između pompejanaca i nucerina. Amfiteatar ima dve rampe i odlična mi je ova perspektiva koja omogučuje pogled unutra. Svud okolo se nalazio velarium koji je imao cilj štititi gledatelje od sunca. U rimskom Koloseumu su za postavljanje bili zaduženi mornari.
Iz jedne kuće u pompeima a sada freska u nacionalnom muzeju u Napulju. Možemo vidjet kako su se dve skupine "pocipale". Neke se stvari ne mjenjaju, pretpostavljam da je i tada nastradala gradska imovina. Neron je kaznio grad sa zabranom od 10 godina održavanja igra.
Još je ovdje dobro jer tada još nije padala kiša.
Kako si ne zamisliti rulju koja je ovdje prolazila do svojih mjesta na tribinama?
A onda u jednom od gradskih posjeda (ako se dobro sjećam) vinograd.
I ove niše se nalaze u vinogradima, školjke i obluci daju morski osjećaj.
Cesta sa visokim kolnikom. Desna strana izgleda nesređeno jer je tamo dio koji se tek treba kopati. U daljini fontana koja je bila učestala u antičkim kao i srednjevjekovnim gradovima.
Mramor je bio najskupljiji materijal tako da su kolone znali napraviti od cigle i sve to lijepo požbukat i popiturat.
E budale, kad se sjetim kako je padala kiša pitam se koji mi je bio vrag da nisam uzeo ni kišobran i još uzeo starke.
Sve je puno fresaka tako da je Toni imao šta gledat i fotkat. Svi nam se čude kako imamo malo fotka sa nama a sve izgledaju radne. Profesionalna deformacija je u pitanju.
U Pompeima su prisutna 4 stila koji pokrivaju period od kraja II stoljeća pr.Kr do 79 n.e kad je Vezuv roknuo. Mislim da je ovo treći stil po prikazu arhitetonike, neću u Hrvatskoj baš imati prilike nalaziti tako dobro sačuvane freske.
Ne mogu baš znati što je na svatkoj fotki pošto je prošlo već dva mjeseca a osim toga u jednom danu vidiš toliko toga da nemožeš sve popamtiti. Čini mi se da je ovo Narcis po tome što je na površini jezera odraz njegovog lica.
Cijevi od keramike, ima mjesta gdje je vidljivo da su stizale na kat i dovodile tekuću vodu.
Ovdje se vidi da se zid urušio pa su ga ponovo nadogradili.
Domus broda Europa koja je dobila ime po grafitu na jednom zidu gdje je prikazan brod nazvan Europa i to sa grčkim slovima.
Ponegdje se može vidjeti i prvi kat.
Eh da ovdje je sve natrkiveno i čak se kopa.
Taberna, nažalost poslužitelja više nema za šanskom iako bi bio baš gušt popiti bokal vina ovdje.
Ne mogu ne vidjeti da su u nekom kutu spremljene amfore.
Birtija odavno prestala točit, šteta. Fora su mi ove mramorne inkrostacije.
Triklinij. Rimljani su od Grka preuzeli jedan zanimljiv običaj: legneš na jedan od tri kreveta (što i sama riječ znači). ločeš i prežderavaš se do mile volje (večera je bila glavno obrok) dok te drugi poslužuju a onda pjevaš borbene, grliš se sa drugarima, nazdravljaš i u kotabosu pokušavaš sa zadnjim kapljicama u čaši pogoditi jedan tanjur na vrhu štapa. Grci nisu dopuštali prisutstvo žena što mi je sasvim bezveze.
Put pod noge. Pješački prijelaz.
Stalak za stol, izgleda ko da je od jučer.
Pogodite gdje smo. Ima jedan hodnik sa sobicama sa strane a ovdje se prikazuju usluge koje se pružaju korisnicima.
Krevet na kojem je valjda bilo dovoljno staviti plahtu i kušin i udri.
Inače mjesto se zove lupanare na talijanskom.
Pa ti reci da se išta mjenja kod ljudi osim tehnologije. Sa ovim erotskim prizorima pozdravljam vas do sljedećeg puta.