Iskopavanje sabinske nekropole Colle del Forno (1)
Odlučio sam provesti 3 tjedna svoga ljeta 2007 tako što sam volontirao za professora etruscologije Enrico Benellia jer mi se nudila perpsektiva da vidim kako izgleda neoskvrnjena nekropola. Mi, studenti iz Udina i Pise smo bili smješteni u gradiću Fara in Sabina na vrhu brda koji radi prestiža daje ime općini ali administrativno sjedište de facto je bilo na podnožju. Da skratim, navečer je cijelo selo idučih 3 tjedna bilo samo za nas (nonice ne računamo iako znamo da su nas promatrale iza škura).
Iskopavanja su bila unutar Area della Ricerca Roma 1, zatvorena cijelina u koju se ulazilo preko rampe. Mjesto pripada administrativno općini Montelibretti, okolica otkriva rijeku Tiber, autostradu del Sole, via Cassia, prugu Firenze-Roma i sve to u vinogradima i pašnjacima. Put od Fare je trajao pola sata i mogli smo se svaki put orijentirati po brdu na kojem se naselje utvrdilo.
Zelenilo gdjegod pogledaš...
Tjedan dana prije našeg dolaska trebalo je maknuti suvišnu zemlju sve do krova svake grobnice a tu je sam počeo Tommaso koji je bio jedini lokalac među nama i zato je nadgledao bageristu da ne napravi previše štete (jel tako Krule?).
Grobnice su jednostavnog oblika. Jedna soba sa hodnikom koji vodi do nje (dromos).
Vidljiv je oblik gorbnice po tamnijoj boji zemlje. Prosudite sami na što podsjeća.
Bili smo podjeljeni u 3 ekipe po 4 osobe. Nas je spopala sreća imati jedinu grobnicu sa čitavim plafonom pošto su bile iskopane u vepnenacu koji se zaista lako mrvi.
Da bi se doprijelo do sobe treba prvo maknuti zemlju iz dromosa. Ne trebam ni objašnjavati koja sreća nas je spopala kad smo došli do još zapečaćenog ulaza. Po plafonu od vapnenaca su vidljivi tragovi pluga koji su se izredali tijekom stoljeća.
Ekipa broj 3: Matteo, Eleonora i Irene (još i Hadrijan koji je sa mnom pohađao srednju školu u Rijeci i nestao netragom a onda smo se upoznali na faksu u Udinama i saznao sam da je selidba bila radi roditelja).
Ni u grobnici broj 3 nije bilo lopova, krov se urušio a vrata su i dlaje zapečaćena, Benelli suvremeno nadzire nad ekipom.
Grobnica 1. U njoj su pronašli razmontirana kola i u niši sa pokojnikom drugi lituo ikad nađen u Italiji pa je Benelli bio na sedmom nebu radi toga.
Noć po pustim ulicama Fara Sabine, dogodilo se da smo ja i kolegica dobili nogu svatko od svojih pa smo se zajedno tješili i šetali praznim kalama.
Pogled na Coltodino, pravo administrativno središte općine..
Noćni izlazak po Rimu, templi in Largo Argentina.
Nemojte im vjerovati kad kažu da idemo pit jer puno pričaju a malo cugaju ccccc....
Pih najobičnije nargile sa jabukom i cimetom a oni ovako rastavljeni.
Kako "socijalistički" izgleda ovaj prizor :)
Ova je već bolja pošto sam na nogama i dubokoumno razmišljam.
Treba se fotkati i izmjeriti prije ulaska. Sjećam se uzbuđenja, baš sma tada bio pomislio na Carterove stranice kada je napravio malo rupu da vidi unutrašnjost Tuthankhamonove grobnice: "primakao sam svijeću i odjednom je sve odbljesnulo zlatnim blijeskom". Brrrrrrr
Ulaz je probijen...
Fedra čeka na svoj red..
... dok ja izvodim pizdarije.
I onda prvi put nakon 2500 godina jedna ruka sa fotoaparatom ulazi u grobnicu. Sve je puno blata jer je zemlja stoljećima curila kroz neku pukotinu.
Marenda
Tjah evo malo mesa čitateljicama da mi se ne spočitava samo iznošenje tehničkih podataka.
Eksluzivno za Blog i 24 Sata!!!! Arheolozi otkrili postojanje krumpira i time pomaknuli otkriće Amerike čak za 1900 godina !!!!!!
Malo NF-ovski ispala ova fotka. Uglavnom sa strane su bile niše u kojima su bili položeni pokojnici i kako je blato ispunilo i ta mjesta sve se mora počistiti dok se ne dođe do kostura (ako ga ima).
Kratki počinak nakon jela.
Bodež
Nema smisla ako nema malo posla za forenzičare.
Nastavlja se...