Spajanje ugodnog i korisnog
U subotu smo spajali ugodno i korisno. Otišli smo na Krk tražiti potencijalno nalazište kako bi ministarstvo odobrilo projekt.
Brzi doručak i isprobavanje fotoaparata na Jozotu i možemo krenuti.
No prije potrage da malo razgledamo grad Krk i popijemo kavu.
Poznate zidine grada Krka (ilirka Kurykta). Šesterostrana ugaona kula srednjovijekovnog južno zapadnog dijela zidina. Dao ju je izgraditi knez Nikola Frankopan 1407. Natpis je isklesan na rimskoj steli iz 1.stoljeća s prikazom supružnika.
Šterna sa zaštitnikom Krka Sv Kvirin i Gradska ura.
Šta bi rekli "neki" za ova tri uzdignuta prsta na ovom portalu..
Kaštel, frankopanska utvrda građena od XII. do XIV stoljeća. Imala je više namjena: čuvala je grad od navala sa morske strane a četverokutna kula je služila kao sudnica.
U imenu ovoga trga je latisnka riječ campus - polje: ovo je u doba Rima bilo vježbalište u sklopu obližnje terme. Ostaci hramskih stupova na trgu svjedoci su građevina tog razdoblja. Od srednjeg vijeka ovo je bilo mjesto viteških dvoboja.
Karić sa crijepovima mi se svidio kao detalj.
Eh kad se sjetim da je nona opominjala da su oleandri otrovni i da ih ne ližem :)
Kako je rekla konobarica vlasnici "nemojte joj davati šećer jer će postati dijabetičar" a zaista joj se sviđa onaj smeđi bonkulovička jedna.
A onda izvan Krka u naselju Salatić naša prva meta (A) kod znakovitog toponima Kaštel, usred polja, zgrada u napuštenom stanu.
Usred kelja i vinove loze..
U unutrašnjosti je sve zaraslo..
Za one koji kao i ja vole lukove.
Ovdje je vidljivo da su na gornji kad vodile stepenice.
Postoje markirane staze iz Milohnića i Glavotoka za doći do našeg drugog cilja, crkve Sv.Krševana sjevernije od Salatića.
Jedna od dviju sačuvanih starohrvatskih crkvica iz XI-XII st. križno-četverolisnog tipa
s tlocrtom trolista. Oko kružne osnove s kupolom nižu se tri polukružne apside s polukupolama.
Evo što kaže Branko Fučić o njoj:
Ako ste putem ubrali list djeteline, a to je trolist, tada između vašeg palca i kažiprsta nosite tlocrt ove crkve. Sveti Krševan je trikonhos, a to je prostor koji se sastoji od ulaznog dijela, tj. od lađe i tri apside.
Nad tom djetelinom koja leži u crkvenom tlocrtu, sve je nasvođeno: gore, nad lađom je bačvasti svod, apisde imaju polukalote a povišeni središnji dio kupolu. Kupolu pojačavaju pojasnice koje na bridovima apsida rastu od tala i vidoko se gore ukrštavaju u kupoli. Kad sam kao mladi konzervator nakon II. svjetskog rata sudjelovao u popravku ove crkve, zidari su me upozorili da je ona rozeta u sredini kupole, na mjestu gdje se pojasnice ukštavaju, zapravo ukrašeno dno velikoga kamenoga klina, velikoga zaglavnoga kamena koji seže uvis, kroz svu debjinu kupole sve do nekadašnjega krova.
Iako trikonhose poznajemo već u starokršćansko doba, tako rano ipak nećemo datirati crkvu sv. Krševana. Datirat ćemo je razumno po najmlađim databilnim konstruktivnim elemntima, kakav je na primjer kameni luk lunete nad portalom koji ima srpoliki oblik , a taj je oblik karakterističan za romaničku arhitekturu, pa smo time već najranije oko godine 1100. A i pojavu ukrštenih pojasnica u konstrukciji kupole ili svodove ne bismo prije toga vremena mogli zamisliti. ............
No crkva najsrodnija sv. Krševanu na otoku Krku, upravo njezina arhitektonska sestra, nalazi se u zadarskom području, u okolici grada Nina, a to je trolisna crkva sv.Nikole. I ona nije rana, i na njoj se vide romanički detalji.
Krčki sv.Krševan nije bio sagrađen u pustom kraju, u osami, već na većem poljoprivrednom, organiziranom tlu, usred živih ljudi. Po rubu ravnice uz crkvu još se u grmlju vide ostaci kućnih zidova a brojni ulomci antiknog krovnog crijepovlja - tegulae i imbrices - govore o razorenim zgradama. U kraškom kraju bez izvora, svaka kap vode bila je ljudima dragocjena pa se ni kiše što su padale po krovu sv.Krševana nisu puštale da se ocjede uzalud.
Kosa crta što teče nizdol po vanjštini apsida trag je uloženih kamenih ploča koje su služile kao luk kojim je kišnica s krova tekla u cisternu kraj crkve - cisternu koju treba otkopati.[....]. Crkva sv.Krševana malena je kao igračka, a monumentalna kao katedrala.*
Dupli križevi kao prozori puštaju svijetlost izvana.
Malo odmora nakon šetnje. Natrag nas čeka uzbrdica.
A onda sam malo obišao okolinu crkve. Netko je iskoristio haubu kao vrata svoga posjeda.
Škale vode do gornje njive.
Rijeka u daljini ako malo bolje pogledate.
Fragmetni tegula i anfora što znači da nečega ima za daljnje istraživanje.
Homo ća za Punat..
Osim što su masline korisne mogla bi se knjiga napisati o njima kao simbolu mira i svetosti.
Naš razlog dolaska, ranokršćanska crkva na kojoj je radio Ranko Starac, Sv. Petar u Kajnatu. Zanimljivo je da je ovo prava babuška od crkvi a mlađa ulazi u stariju.
No, dosta o poslu, ajmo malo o šurlicama sa mesom i pomidorima u Dobrinju. Za vas sladokusce preporučujem restoran Zora gdje su bili gosti sa sprovoda u kojem smo zamjetili (vidi vraga)Tončija Huljića sa ženom.
Dobrinj baš i nismo stigli razgledati jer smo bili osljepljeni glađu a poslje smo odlučili iskoristiti danje svijetlo za još malo šetnje.
Maskeron (muška glava) pučko klesarsko djelo iz 1738 godine.
Sa vrha kod crkve Sv.Juraja može se vidjeti fantastičan pogled na cijelu okolinu.
Mjesec iznad Novog Vinodolskog...
Povile i Klenovica
Prema Sibinju..
Prema Baški..
Neizostavna Učka..
Visibabe, još jedni vjesnici proljeća.
*Branko Fučić - Terra incognita
Veoma važno: Visibabe su zaštićena vrsta i ne smiju se brati, ja perem ruke na taj način što sam ih samo slikao.