Rode u strnu

28.06.2014.

Ovčare, okolica Kutjeva
28. lipnja 2014.

Na potezu od Jakšića prema Ovčarama, uz samu cestu, ugledao sam dvije rode kako hodaju po strnu. U početku sam se uspio približiti samo jednoj i fotografirati je.





Nedugo zatim se podigla i odletjela nekoliko desetaka metara dalje prema drugoj rodi.





Nakon što sam im se približio, na za njih nedopuštenu blizinu, ponovo su se dale u bijeg.









Požega, Zakorenje I

27.06.2014.

Zakorenje, okolica Požege
26. lipnja 2014.

Pogled na crkvicu u Zakorenju:




Jedan od mnoštva leptira koje sam uočio tog dana. Nažalost, nemam determinaciju za njega. U svakom slučaju pokazuje kako je je priroda veličanstvena u svojoj ljepoti.



Uspio sam fotografirati i veliku sjenicu, Parus major.



Link za determinaciju:
Hlasek



Puzajući petoprst, Potentilla reptans L.





Pomoć u determinaciji:

/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=8019 target=_blank>Flora Croatica Database

Mira Knežević
Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore

Ptići crvenrepke

23.06.2014.

Kutjevo
22. lipnja 2014.



Ljiljan zlatan

09.06.2014.

Pogled na Požegu sa Sokolovca.




Lilium martagon L., ljiljan zlatan
Sokolovac, Požega
2. lipnja 2014.

Na udaljenost od svega 50 metara od jadranske kozonoške i vučje stope (prikazane na fotografiji)

sam pronašao nekoliko ljiljana. U tom trenutku cvijet još nije bio otvoren, ali sam napravio nekoliko fotografija. Ljiljan se nalazio na sjevernoj, vrlo strmoj padini Sokolovca.






Lilium martagon L., ljiljan zlatan
Sokolovac, Požega
8. lipnja 2014.

Nakon 6 dana je preostao samo jedan ljiljan. Ostali su bili iskidani i polomljenih stabljika. I ovaj jedini preživjeli nije bio cjelovit.











Na Sokolovcu se mogu sresti i neke domaće životinje.




Linkovi za pomoć u determinaciji:

Flora Croatica Database

Surrey Botanical Society

Jadranska kozonoška

Sokolovac, Požega
29. svibnja 2014.

Jadranska kozonoška, Himantoglossum adriaticum H.Baumann















Link za pomoć u determinaciji:

Državni zavod za zaštitu prirode

Osim na Sokolovcu jadranska kozonoška je pronađena i u Parku prirode Papuk i to samo na jednom lokalitetu, u okolici sela Gornji Vrhovci.

Državni zavod za zaštitu prirode:
"Kao i sve ostale orhideje, jadranska kozonoška je strogo zaštićena vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode, a dodatno je štite i međunarodni propisi kojih je Hrvatska potpisnica, kao i Direktive Europske unije. Nalazi se na dodacima II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore te je za njezino očuvanje potrebno odrediti važna područja kroz uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000. Na području Republike Hrvatske izdvojeno je 20 potencijalnih Natura 2000 područja kojima je jadranska kozonoška ciljna vrsta i za koja će država nakon proglašenja ove mreže uspostaviti potrebne mjere očuvanja."

Velecvjetni naprstak

08.06.2014.

Digitalis grandiflora Mill., velecvjetni naprstak, žuti naprstak
Sokolovac, Požega.
2.lipnja 2014.





T.Nikolić, S.Kovačić: Flora Medvednice:
"Žuti naprstak je u svim svojim dijelovima vrlo otrovan za sve sisavce jer sadržava glikozide (na pr. dig(it)oksin) koji imaju jak utjecaj na parasimpatički živčani sustav."


Link za pomoć u determinaciji:
Flora Croatica Database

Zemni bumbar

07.06.2014.

Bombus terrestris L., zemni bumbar
Okolica Požege
6. travnja 2014.



Fauna Europe: "...marljivo skuplja nektar; u letu bruji; u obrani može ubosti."

Bumbar na You Tubu










Močvarni plavac

04.06.2014.

Močvarni plavac, Phengaris alcon alcon – simbol očuvanosti Parka prirode Papuk



U organizaciji Parka prirode Papuk 29. svibnja 2014.održano je predavanje u knjižnici Gimnazije. Predavanje je održao dr. sc. Antun Delić, profesor visoke škole.

Fotografija s predavanja:



Izvor fotografije:

Gimnazija Požega

Izdvojeno iz predavanja:

Močvarni plavac je vezan uz plućnu sirištaru jer tijekom ljetnih mjeseci polaže jaja na tu biljku. Inače, pronalaženje biljke visoke beskoljenke će biti znak da na tom prostoru ima i plućne sirištare pa se prema tome možemo nadati i močvarnom plavcu.

Cvjetni pupovi plućne sirištare služe kao hrana gusjenicama leptira.
Nakon tri tjedna provedena na biljci gusjenica se spušta po svilenoj niti na zemlju. Započinje s lučenjem slatke tekućine koja privlači mrave te ih mravi odvlače u mravinjak.

Odnos gusjenice leptira i mrava je poznat kao parazitska mirmekofilija. Mravi zapravo hrane gusjenice leptira kao da su njihove vlastite.

Sirištara, Gentiana pneumonanthe



Izvor fotografije:
BIOM


Močvarni plavac, Phengaris alcon alcon



Izvor fotografije:
BIOM


U predavanju su spomenute i neke alohtone vrste biljaka (zlatošipka i rudbekija) koje narušavaju ekološku ravnotežu i kao takve predstavljaju opasnost za gubitak plućne sirištare i močvarnog plavca.

Zlatošipka, Solidago canadensis



Izvor fotografije:
Plantsystematics


Rudbekija ili pupavica



Izvor fotografije:

Missouri botanical garden


Močvarni plavac je kritično ugrožena svojta leptira te je zakonom zaštićen u Hrvatskoj.

Fotografija poslije održanog predavanja:









Sokolovac

01.06.2014.

29. svibnja 2014.
Kratka vožnja do Sokolovca da bi se uhvatila čarolija predvečerja pred kišu.







Aristolochia clematitis L., žuta vučja stopa (engl.birthwort)

U prostoru oko križa pronašao sam nekoliko jedinki žute vučje stope.

"Cvijetove neugodna mirisa oprašuju muhe koje upadaju u donji dio cvijeta i, spriječene dlaćicama na ulazu, ne mogu izaći dok ne izvrše oprašivanje; tad se dlaćice osuše i puste kukca na slobodu."(Flora Medvednice, T. Nikolić, S. Kovačić)

Pogled sa Sokolovca na Požegu i na kišni oblak u daljini.


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.