Blacken The Angel ''my utopia'' ( my world is dead)
10.10.2007., srijeda
End of all hope
|
''All of my songs can only be composed of the greatest of pains Every single verse can only be born of the greatest of wishes I wish I had one more night to live'' Možda najbolje je da izumrem Dani, umrli su Sve oko mene umire Da barem i ja Poželim to samo da ne budem tužan Da imam te ili bez tebe umrem Što ostaje od života mi Kada odlaziš ti Sjećanja kada smo bili sretni Blijedi osmijesi Blijeda ljubav Slomljenoga srca mi. Napustila si me, kao i snove koje smo sanjali mi Realizirati sve, a izgubio sam sve što imao sam Za što da živim ja Da osjetim bol koja ubija Ili da umrem u boli I krvarim od ljubavi Koju mi ti više nećeš nikada uzvratiti. Možda je najbolje da pobjegnem sada ja Iz sobe u kojoj piše tvoje ime na zidovima Da maknem se od svega Možda sada najbolje je da nestanem Da izumrem S stihovima da oprostim se Od tebe ljubavi Možda sada najbolje je Da izumrem Izgorim i pepeo postanem Da vjetar odnese me Da moja bol nestane i ljubav moja u zraku miriše Da sjetiš se dok udišeš po zadnji puta je Tko doista volio te je.. Ja volim te, volim ali ne vidiš to Ja volim te, ali ne cijeniš to I ja, trebam te Ali ti kao da ne vidiš me Ne mariš za moje emocije. Možda doista je Najbolje da izumrem Nestanem i pepeo postanem Možda doista najbolje je Da nikada više moje oči svijet ne vide Najbolje je, da ostavim te iza sebe Da sretna budeš ti Dok ću ja od tuge i boli umirati.  Ubijem me, usreći me Vidiš li da izgara raj koji sam ti gradio Da svi slapovi su se sledili Vidiš li kako propada svijet koji sam ti stvorio Sve je nestalo. Ubilo me je ubilo Zima koja došla je Ubila si me ti Zimska kraljice beskrajne ljubavi. Draga zatrpala si snijegom me Pokrila srce mi Ja znam da i dalje voliš me ti Ne možeš toliko me slediti da prestanem u to vjerovati Umrijet ću bez tebe ja Zatrpan snijegom Daleko od svojega ponosa. Ubilo me kada od mene otišla si ti Ubijaš me ljubavi Zauvijek ću za tobom patiti Ubijaš me ti Ubija me svaki trenutak bez tebe voljena Grlim vjetar koji nježno suze briše s lica mi Zamišljam da on si ti Ali on na tebe ne miriši. Neka noćas završi sve Ubi me, ubi me svojom ljubavi Neka noćas ugase se svijeće Uzmi me ti Ubi me. Ubi me neka nestanem Jer što preostaje mi Ne mogu više podnijeti Bol i patiti Tebe voljeti Ubi me Ubi sve što veže za život me Oslobodi me Krila da raspustim i vinem se Među ostale anđele Gdje smrt vječna je Gdje ja čekati ću te Ubi me, ubij me molim te Ubij me i nasmij se Usreći zadnji puta me Ubij me, molim te.  Sve više nedostaju mi dodiri i sve više ubija me samoća. Ne mogu se oduprijeti alkoholu više, ne mogu se zadovoljiti njime niti zavarati, da će sve biti u redu. Pokušavam shvatiti što se dogodilo s mojim životom zar samo tako, jednog dana imaš sve a drugi dan izgubiš. Izgubio sam smisao za život i polagano blijedim. Koračam gradom izgubljenih pogleda ulicom, osjetim kako bole me sjećanja. Još čujem smijeh njezin na ulici gdje smo hodali, još mi suze teku tamo gdje smo se pod mjesecom poljubili. Krvario bi da mogu suzama, pisao si njezino ime noževima na svakom dijelu tijela, ubio bi se kada bi to doista išta promijenilo. Mislio sam kako nikada neće dopustiti da dogodi se opet to, da se vratim u svoj pakao odakle me je uzela, u svoje ruke i poljupce, u svoje riječi pune ljubavi, u more ljubavi koje me je sada izbacilo, na suhu pučinu. Osušio sam se, propadam jer ne mogu bez nje, njezina ljubav je voda i zrak za mene.  Sjećam se kada je bila kod mene, moja voljena. Našli smo slučajno predmet kojim sam si pokušao oduzeti život, sjećam se kako je plakala, bacio sam to. Sada bi najradije otišao van, razderao si time grkljan i pustio se da iskrvarim svu tu toplinu iz sebe, da umrem i da se ohladim, prezirem život. Život mi se počeo sastojati od prokletog opijanja, glumljena kako je sve super, slušanja glazbe i pisanja. Osjećam tu prokletu depresiju kako mi opet teče prokletim žilama a ona ovaj puta ne pruža ruku da izađem iz nje. Ovaj puta idem do dna, tonem i još uvijek nema je, vrištim njezino ime ali me ne čuje. Sve sam dublje, sve više, sve mračnije.. Polagano gubim vjeru u ovaj život, u ljubav svih ljudi prema meni i u opće mogućnost toga da me netko ne povrijedi, doista… Ovaj svijet i ja smo kontrast, ne uklapamo se nikako, proklet bio. ''All the same take me away We're dead to the world'' Kuda god da se okrenem suze mi oči, kuda god da se okrenem piše njezino ime, nešto što mi je ona dala, nešto što me veže za nju a i dalje u meni je onaj osjećaj kako će to ostati zauvijek sve što imam od nje. Kako sam gubitnik još jednom u život, a ovaj život… Žao mi je što sam se rodio i žao mi je što sam poživio onda kada sam ga imao hrabrosti ugasiti. Mrzim se, mrzim te bože ako postojiš i mrzim sve ljude koji su me ikada povrijedili. Sve osim tebe jer ti.. tebe ne znam ne voljeti ne znam osjećati išta drugo prema tebi. Draga moja… Ma nije problem u ožiljcima na rukama, nije problem u tome što će biti sa mnom tjelesno nego problem je u tome što radiš mojem srcu. Ne sjećam se baš mnogo od zadnjih noći, možda bi bio pijan cijelo vrijeme da nema nekih osoba koje mi mogu odvratiti pozornost od alkohola.. Ali što da radim kada ni njih nema. Što da radim s ovim životom, s ovim snovima koji su na zgužvanim papirima zapisani… Kada znam da se neće ostvariti. Toliko sjećanja veže me uz tebe, proživio sam s tobom toliko toga što nikada s ni jednom curom nisam. Toliko toga si napravila za mene što nisi smjela i toliko toga se dogodilo između nas, ti ćeš mi sada okrenuti leđa i ostaviti me da molim te na koljenima da ne odlaziš? Mislim da se više od toga ne mogu poniziti, mislim da si ni dozvolio ne bi. Nedostaju mi tvoji poljupci i dodiri, zagrljaji, nedostaje mi tvoj miris i tvoji dodiri… No ljubav u njima, hoću li je ikada opet osjetiti. Prokleti dani koje proživim, svaki u nadi da je zadnji.  Život ode u kurac, sve se ruši. Držim se za barku ali oluja će nas slomiti, sve je jača a moje ruke sve slabije, barka puca, to je moj konačan pad. Za kraj, pjesma i eto.. Toliko od mene… Kome nisam komentirao blog, ljudi fakat sam u komi. Daj mi razlog za živjeti Učili su me kako će biti lijep život kada budem veliki Učili su me voljeti život A pokazali su mi koliko odvratan je I ja mrzim živjeti Mrzim sve što postoji. Daj mi jedan razlog da poživim i jedan dan Daj mi samo jedan način da se izrazim Dovoljno da ti objasnim Koliko ubija me Život ovaj Bez tebe Gubim te. Naučio sam kroz život da ne smijem vjerovati ljudima Da uništiti će me svi Zašto vjerovao sam ti Vjerovao da ćeš me voljeti Da nećeš učiniti Ono što su svi učinili. Daj mi razlog da ne ubijem se i poživjet ću Daj mi razlog da ne sklopim oči ovaj dan Daj mi molim te, razlog da preživim rat Života i smrti Ako doista stalo ti je Da uz tebe sam ja Onda pokaži to I budi moja voljena Pokaži da stalo ti je Jer ako ne Pozdravi se Zadnji puta od mene. Daj mi razlog da poživim i dan jedan više ja Sva ta lica koja me gledaju, začuđena Dajte mi svi vi Razlog za živjeti kada si energiju izgubio Kada nema ljubavi I osmijeha Dajte razlog života mi vi Bez nje se za život boriti U svijetu u kojemu sam načuo samo moliti U svijetu u kojemu neću postojati Ako uz mene nema nje Neka mrak i vrag odnesu me. Ipak će biti 2.. evo dakle zadnja pjesma.. Vodi me u pobjede Uz tebe sam naučio voljeti Za ljubav se boriti Cijelu zemlju bi zbog tebe mogao razoriti Biti nježna kao pahulja snijega na usnama ti Topiti se u srcu ti poput leda Gdje se vatra ugasiti ne da. Toliko puta u životu htio sam stati uz tebe zauvijek ostati život dopustio nije mi da mogu ti se predati. Budim se sam u hladnome krevetu Suze na jastucima Budim se, budim bez tebe Noćne more ostvarile su se Pored mene nema te To su moje najveće noćne more. Uzmi za ruku me, vodi me Vodi u pobjede gdje ljubav ne umire Uzmi me za ruku ljubavi Ne daj da nas itko pobjedi Mi možemo sve preboljeti Ovaj stih posvećen ljubavi ti je Kao i pjesme sve Koje pisao sam za tebe Slušaj zato molim te ljubavi Ne daj se, nećemo se predati Uzmi za ruku me i vodi u pobjede Gdje naša ljubav porazne poznaje. Oh koji vrag, ne mogu prestati pisati.. Evo još jedna ali fakat zadnja Srce ti je poput pera, poput noža Tvoje oči zaledile su me Vidim odraz sebe Dok gledaju me I dozivaju ime mi Oči predivne te Uživam oči ljubavi ti Ne mogu ih ne voljeti. Ti bila si oduvijek anđeo moj Moja snaga i moja bol Zašto život želi te držati Iza leđa mi Tjerati te Da zabiješ nož U mene. Pjesme moje, bolju su pisane Od straha da ne izgubim te Ti pričaj mi kako ljubav jaka je Možda onda moje srce izdrži Tog ga bol i patnja prži. Sve fantazije koje sam imao u glavi Dok gledao sam u tebe Snovi koje sanjao sam nekada ja Nikada ni jedan nije bio ostvaren Osim onih stvorenih od zla Spasi me moj anđele budućnosti Koja na krilima nosiš cvijeće ljubavi Sjeme života znam ja Ono što mi pripada Nosiš dušu mi Koju nikada neću ispustiti Nosiš nož kojim ćeš me ubiti Nosiš pero kojim ćeš me maziti A oboje isto zove se jer to je Srce tvoje Koje kucalo je za oboje Nekada kao pero mazilo me je Sada poput noža, ubija u meni sve. It is the end of all hope To lose the child, the faith To end all the innocence To be someone like me This is the birth of all hope To have what I once had This life unforgiven It will end with a birth  Ako moram pasti, pasti ću Ovo je zadnje poglavlje života koji živim ja Vrijeme pogazilo je sve, što život ostavio je Kao sjećanja dok sam smijao se Sada izgubio sam se Još osjetim te Kako kucaš unutar mene I volim te. Mislio sam kako nikada nikoga naći neću Da pronađe u meni sreću Da uči me živjeti Nikada nitko ni neće moći Kako si to mogla ti Ne mogu prestati patiti Osjećam se kao da ću umrijeti. Ako je moj pad da bi sretna bila ti Onda ću na dno pasti Ako su moje suze da smijala bi se ti Plakati ću, zauvijek Ako moram za tvoju sreću umrijeti ja Oduzeti ću si život prije nego udahnem zadnji puta zrak. Ako želiš i dalje me Ja vratiti ću se Pasti poput zvijezde u krilo ti Ili zauvijek bez tebe patiti. Ako ja moram pasti, pasti ću Ako moja ljubav ništa ti ne znači Ako mora tako biti Neću ožiljke stare skriti Sada umrijeti ću Dok spoznaju svi Moju bol i moj, moj život Ovu patnju koju živim ja Od prvoga dana svojega života. Ako moram pasti da sretna bila bi ti Onda ću pasti Ako moram pasti da bi smijala se ti Ja ću se ubiti Za tebe sve ću uraditi Za tebe ću se žrtvovati Ako ovaj život ovako mora završiti Neka završi Samo neka energija moja zauvijek bude veo tvoj Duša koja neće dopustiti da obuzme te zlo Ako moram pasti Sada pasti ću Na dno Gdje zauvijek ostati ću U dobru i zlu. Ever felt away with me Just once that all I need Entwined in finding you one day Ever felt away without me My love, it lies so deep Ever dream of me |
