TIGROVI...

Tigar (Pantea tigris), najveća mačka na svijetu, koja je početkom 19. stoljeća nastanjivala kontinent Aziju sa više od 100000 jedinki, danas je rijetka životinja na rubu nestanka. Tri podvrste od njih osam – javanski, balijski i kaspijski tigar – potpuno su nestale, a broj živućih podvrsta kontinuirano se smanjuje zahvaljujući krivolovu, nestanku prirodnih staništa i fragmentaciji populacije.

Južnikoneski tigar (P.t. amoyensis) najrjeđi je među svim podvrstama sa samo 80 jedinki u prirodnom staništu. On je danas najugroženiji, najrjeđi i najbliži rubu nestanka. U izoliranim područjim istočne Rusije, sjeverne Kine i sjeverne Koreje (Jackson, 1993.) živi manje od 400 sibirskih tigrova (P.t. altaica), a u zaštićenim područjima Sumatre ima manje od 500 divljih sumatranskih tigrova (P.t. sumatrae) (Tylson i Brady, 1992).

Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerojatno istrijebljene) koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u Indoneziji. Dug je 140 cm a rep mu je još oko 60 cm. Mužjaci teže 120 kg a ženke oko 90 kg. Sibirski tigar je bitno veći. Dužina tijela mu je oko 2 metra ili čak i više. Rep je dug 90 cm, a može doseći težinu od 250 kg (ženka 150 kg). Time je sibirski tigar, nakon medvjeda najveći kopneni grabežljivac.

Balijski tigar (Panthera tigris balica) je izumrla podvrsta tigra koja je živjela na Baliju. Posljednji je primjerak ubijen 1925 godine, a 1937. su proglašeni izumrlima. Balijski tigar je bio najmanja od 8 podrvsta tigra.

Malajski tigar (Panthera tigris jacksoni) je podvrsta tigra pred izumiranjem. Živi na Malajskom poluotoku. Sve do 2004. smatran je indokineskim tigrom, kad je genetička analiza ustvrdila da se radi o zasebnoj vrsti.

Javanski tigar (Panthera tigris sondaica) je izumrla podvrsta tigra koja je živjela na indonezijskom otoku Javi. Nestala je 1972. godine. Postoji samo jedna crno-bijela slika ovoga tigra.

Tigrovi su vrlo ugrožena vrsta: broj tigrova je od 5.000 do 7.000. Zapravo, tigrova je više u zoološkim vrtovima, nego u divljini. U idućih bi nekoliko godina tigrovi u prirodi mogli izumrijeti, pa bi se mogli vidjeti samo iza ograde. Da se to ne dogodi, bengalski su tigrovi uvedeni u afričke savane. Tigrovi jedu bivole, jelene, dikobraze, zmije, žabe, miševe, a u nuždi, kad su stari i bolesni, i ljude itd. U Hrvatskoj tigrovi, poglavito sibirski, žive u Zoološkom vrtu grada Zagreba, Zoološkom vrtu i akvariju grada Osijeka, Prirodoslovnom muzeju i zoološkom vrtu grada Splita, Zoološkom vrtu u Našicama i posebnom čuvalištu sibirskih tigrova nedaleko od Križevaca - svim!
...posjetite ih!!!