Baš kao i druge kopnene biljke, mahovine su se prilagodile životu na kopnu: voštana kutikula zaštita je od dehidracije, kroz puči se odvija izmjena plinova, a zigota im ostaje zaštićena unutar ženskog spolnog organa (arhegonija) razvijajući se u mnogostanični embrij. Mahovine s kopnenim biljkama dijele još neka značajna obilježja: parenhimske su građe, a životni ciklus im se sastoji od heteromorfne i heterofazne izmjene generacija. Ipak, mahovine imaju i neka specifična obilježja koja ne nalazimo kod drugih kopnenih biljaka, što ih uistinu čini posebnom biljnom skupinom. One su nevaskularne biljke, što znači da nemaju provodnog sustava u obliku floema i ksilema, za opskrbu vodom i hranjivim tvarima. Stoga sve mahovine mogu upijati vodu čitavom površinom tijela. Mahovinama također nedostaje unutarnji potpornji sustav, budući da im stanična stijenka ne sadrži tvrdu tvar lingin, oubičajeno prisutnu u stanicama provodnog tkiva stablašica na višem stupnju razvoja. Vegetativno tijelo mahovina nije diferencirano u tri osnovna dijela: korijen, stabljiku i list, koje nalazimo u ostalih stablašica, već postoje analogne tvorevine. Umjesto korijena, većina mahovina ima tanke, dlačicama nalik cjevčice, koje nalazimo i kod algi, a nazivaju se rizoidi. Njima se tijelo mahovine učvršćuje za podlogu te opskrbljuje hranjivim tvarima iz tla. Dio koji odgovara stabljici naziva se stabalce. Dok umjesto listova kod mahovina govorimo o listićima (filoidima). S obzirom na izgled stabalca mahovine se mogu podijeliti u dvije skupine: 1) talozne mahovine, koje imaju talozno tijelo nalik algama; ono nije razlučeno na stabalce i listiće, već je krpasto i poleglo te pomoću rizoida pričvršćeno za podlogu; 2) foliozne mahovine kod kojih je vegetativno tijelo razlučeno na stabalce i listiće, a umjesto korijena također imaju rizoide. Za razliku od ostalih biljaka stablašica, mahovine imaju jedinstven životni ciklus u kojem je vegetativno zeleno tijelo biljke gametofit odnosno spolna generacija, te je kao takav dominantan u odnosu na sporofit ili nespolnu generaciju. Maleni sporofit, koji nema posebne asimilacijske organorgane]], parazitira na gametofitu te je fiziološki potpuno ovisan o njemu. Kod odvedenijih stablašica situacija se pak bitno mijenja, prisutan je trend smanjivanja gametofita te istovremenog razvoja sporofita u dominantnu generaciju. Zbog svih navedenih obilježja mahovine se uobičajeno smatraju svojevrsnom prijelaznom skupinom između steljnjača (Thallophyta) i stablašica (Cormophyta).
|
