Moderna vremena :: Poslovno dopisivanje na hrvatskom i engleskom - Pronađite djevojku
utorak , 25.12.2018.Spisak Knjiga 34030
Click here: Moderna vremena :: Poslovno dopisivanje na hrvatskom i engleskom
Drugu mi je zgodu ispripovijedao vrlo zaslužan istraživač podravske koji nigdje nije bio kodificiran, nego se učio uporabom u internatima i na elitnim sveučilištima kao što su Oxford i Cambridge, smjesta povlači za sobom iskljUČivanje iz uskoga kruga višega društva, - čak i u takvim jezičnim zajednicama to penaliZiranje nije tako strogo kao kada se radi o organskim mjesnim govorima. Skoro sam diplomirala na Matematickom fakultetu. Anticki odjel · U bazu podataka M++ uneseno je 47 predmeta novi otkupi I.
Vojska ne htjede izvršiti ove zapovjedi; Orest ju dapače povede proti caru. Vrlo nam je važna brzina downloadanja te preglednost,uz minimum dodataka koji usporavaju.
Spisak Knjiga 34030 - Tek ona će pokazati o hrvatskom jeziku sve ono što treba reći da bi se on primjereno opisao i prikazao.
Mediji o Sveučilištu ''Strasbourški acquis prof. Jasne Omejec, Novi list, 12. PRAVNI FAKULTET PREDSTAVLJENA KNJIGA RIJEKA » »Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava Strasbourški acquis« naziv je knjige predsjednice Ustavnog suda RH prof. Jasne Omejec koja je jučer predstavljena na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Uz autoricu knjigu su predstavili i prof. Miomir Matulović te dr. Maša Marochini, a knjiga je pokušaj da se čitatelju pruži cjelovit uvid u pravni život Konvencije te omogući upoznavanje s institucionalnim ustrojem konvencijskog nadzornog sustava i s temeljnim doktrinarnim postulatima konvencijskog prava, a da istodobno podrobnim objašnjenjima sudske prakse i pravnih stajališta Europskog suda bude osnova za njezinu djelotvornu primjenu u praksi. Izdanje je namijeno pravnicima, osobito sucima, državnim odvjetnicima i odvjetnicima te državnim i javnim službenicima koji se svakodnevno bave pravima i obvezama stranaka, ali i studentima prava svih stupnjeva te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih pravnih studija. Međutim, knjiga je namijenjena i svim osobama kojima pravo nije struka, a koje se žele upoznati sa stvarnim značenjem i praktičnom primjenom Konvencije, tumačene kroz praksu Europskog suda. SVEČANA SJEDNICA MEDICINSKOG FAKULTETA STVARANJE SVEUČILIŠNE BOLNICE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH STRATEŠKIH CILJEVA Iako sam u izradi Strategije zdravstva Hrvatske do 2020. Alan Šustić Barbara ČALUŠIĆ RIJEKA » Medicinski fakultet i projekt sveučilišne bolnice najvažniji su projekti za cijelu zapadnu Hrvatsku, a ne samo Rijeku, poručio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Medicinskog fakulteta u Rijeci dekan Medicinskog fakulteta prof. U svom posljednjem govoru na svečanoj sjednici s mjesta dekana, Šustić kojem iduće godine ističe drugi mandat, istaknuo je da Medicinski fakultet i riječka bolnica predstavljaju projekt koji zapošljava 15. Nažalost, ovdje se moramo osvrnuti na činjenicu da u Strategiji zdravstva Hrvatske do 2020. Prema njegov Umirovljenici Jučerašnja sjednica bila je prilika i za opraštanje od kolega koji su cjelokupni svoj radni vijek i znanje ugradili u riječki Medicinski fakultet. Novi umirovljenici su prof. Ivan Saftić i mr. Najbolji Najboljom novodiplomiranom doktoricom medicine proglašena je Krisitina Ilić koja je ujedno i najbolja nova liječnica prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta. Najbolji novi doktor dentalne medicine je Milan Pečnik, najbolje magistrice sanitarnog inženjerstva su Iva Kruljac i Barbara Turković, najbolja magistrica organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu je Maja Lončarić, najbolja prvostupnica sestrinstva je Anita Vugec, najbolji prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike je Aleksandar Sebastijanović, najbolja prvostupnica fizioterapije je Nikolina Gržinić dok je najbolja prvostupnica radiološke tehnologije Sara Devečerski. Nagrade za najbolje studente dobili su Juraj Obradović, Matea Tomasić, Klara Pulić, Domagoj Vučić, Vera Tomas, Nives Žauhar, Goran Milohanić, Ema Saltović, Ana-Marija Pavletić, Nikolina Rumac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Josipa Cvetko, Ivana Jelinek, Dora Mavra, Dina Ramić, Ira Mazul, Valentina Čalić i Ana Mohorić. Šustić je kašnjenje objasnio objektivnim i subjektivnim razlozima. Kad je o subjektivnim razlozima riječ, nismo se adekvatno fokusirali i često smo bili na dva ili tri kolosijeka, rekao je Šustić podsjećajući okupljene da u ovom trenutku glavni cilj Medicinskog fakulteta treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa. Pritom, nakon ulaska u EU, konkurencija više nije Zagreb ili Split, već Trst, Udine, Maribor i Graz. Dekan Medicinskog fakulteta zahvalio se jučer ministru znanosti Željku Jovanoviću i rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu na velikoj pomoći kod osnivanja novog fakulteta zdravstvenih studija koji će startati iduće godine. S druge strane, u njegovom mandatu samo u infrastrukturu Medicinskog fakulteta u Rijeci uloženo je 23 milijuna kuna vlastitih sredstava. Na svečanoj sjednici dodijeljena su brojna priznanja studenima i profesorima pa je tako pročelnik Katedre za zarazne bolesti prof. Ivica Pavić proglašen najboljim profesorom po mišljenju studenata. Najboljim znanstvenicima proglašeni su dr. Nina Pereza za područje temeljnih medicinskih znanosti i dr. Hrvoje Šimić na području kliničkih medicinskih znanosti. HUMANITARNA AUKCIJA SLIKA RIJEKA » Sinergijom Zaklade Sveučilišta u Rijeci i tvrtke Metis, na humanitarnoj aukciji slika u klubu Pepe Rosso za pomoć Centru za rehabilitaciju Rijeka prikupljeno je čak 77. Iznimna radost zbog ove neočekivano velike donacije najbolje se osjetila na druženju svih aktera ove akcije, uz nastup domaćeg zbora »Prijatelji«. Kombinacija privatnog i javno-poduzetničkog sektora polučila je u ovom slučaju izniman uspjeh, do te mjere da je primjerice jedna od 28 ponuđenih slika renomiranih hrvatskih umjetnika kupljena za deset tisuća kuna. Ovo nam je vjetar u leđa da ponovno zajedno nešto takvo organiziramo, kazale su organizatorice ove uspješne akcije. Centar za rehabilitaciju Rijeka pruža osobama s invaliditetom usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, osposobljavanje u posebnim uvjetima, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena. Cjelodnevno brine za 60 korisnika u stacionarnom smještaju na Brašćinama, te za dio njih u poludnevnom boravku na Pulcu i Krku. Osim toga, pružaju se usluge u okviru poludnevnog i cjelodnevnog boravka te stalnog, tjednog i povremenog smještaja. Svi zainteresirani za doniranje knjiga i slikovnica o bajkama u idućoj humanitarnoj akciji Zaklade na opremanju čitaonice u čekaonici Dječje bolnice Kantrida, pozvani su javiti se na e-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it , dok Centar u prijepodnevnim satima traži volontere za rad s korisnicima. VAŽAN DOPRINOS RAZVITKU MEDICINSKOG FAKULTETA, SVEUČILIŠTA I RIJEČKE REGIJE 11. Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi U utorak, 10. Skupština je održana u okviru Dana Medicinskog fakulteta, a obratili su joj se prof. Anđelka Radojčić-Badovinac, prva predsjednica Udruge, dekan Medicinskog fakulteta, prof. Alan Šustić, rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. Pero Lučin i ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, doc. Željko Jovanović - svi članovi Udruge. Ministar Jovanović je održao kratko predavanje o dvogodišnjim postignućima svog ministarstva, a dekan i rektor su izložili svoje viđenje misije Udruge koja okuplja brojne članove - bivše studente riječkog Medicinskog fakulteta, od kojih su neki postigli vrlo zanimljive karijere u SAD-u, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i drugdje, gdje vode institute, odjele, bolnice i istraživačke skupine. Ovi ljudi, kao i svi drugi željni pomoći, mogu mogu dati važan doprinos razvitku Medicinskog fakulteta, Sveučilišta i riječke regije. Na skupštini je razmatrano i izvješće o dosadašnjem radu Upravnog odbora i prijedlog izmjena Statuta, a predsjednik Udruge Amir Muzur iznio je i program rada za sljedeću godinu koji je jednoglasno usvojen. APEL ZA IZGRADNJU SVEUČILIŠNE BOLNICETRIBINA O KATASTROFALNOM STANJU BOLNIČKOG ZDRAVSTVA Tribina na Medicinskom fakultetu, na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice Barbara ČALUŠIĆ RIJEKA » Riječka medicina, ali i cijeli grad i regija, zauvijek će izgubiti svoj status bez nove bolnice, bio bi kratak odgovor na pitanje postavljeno u naslovu jučerašnje tribine održane na Medicinskom fakultetu koja je okupila brojne medicinske stručnjake i članove sveučilišne zajednice koji su pokušali odaslati vrlo jasan apel postavljen iza retoričkog pitanja »Može li riječka bolnica opstati bez sveučilišne bolnice? Tribina na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice. Sama izlaganja polarizirala su se uglavnom oko još uvijek apstraktnog načina na koji bi se financirala izgradnja nove bolnice i što se integracijom Sveučilišta i KBC-a Rijeka planira dobiti te vrlo konkretnih problema u kojima se nalazi sustav riječkog zdravstva. Lučinov koncept Na koncept pametnih specijalizacija koji je jedan od načina financiranja izgradnje nove bolnice ukazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. Jednostavnim rječnikom, pametne specijalizacije su one koje između ostalog pokreću i biznis, a ostvaruju se preko povezivanja poduzeća, javnih funkcija i centara znanja. Bez pametnih specijalizacija, prema Lučinovim riječima, nemoguće je doći do 1. Na njegovom je tragu i razmišljanje prof. Stipana Jonjića koji smatra da je bolnica jako važan gospodarski segment nekog grada. Ona podrazumijeva zapošljavanja, poreze i prihode. Kriviti državu bilo bi pogrešno jer dio krivnje je na nama što smo propustili priliku u ovih deset godina da ukazujemo na stanje. Nije to samo pitanje kontakata već i konkretnih projekata i u tome vidim krivnju cijele akademske zajednice pa i svoju — rekao je prof. Stipan Jonjić dodajući da sredstva Europske unije mogu dobiti samo kvalitetni projekti, a njih pak sastavljaju kvalitetni kadrovi. Put do bankrota Sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka prof. Herman Haller skrenuo je diskusiju s planova na konkretne probleme čije je pokušaje rješavanja, u slučaju riječkog KBC-a, nazvao Sizifovim poslom. Prije 13 godina kad mi je prof. Jonjić bio šef, stanje u bolnici je također bilo katastrofalno. U Rijeci se nije ništa promijenilo po tom pitanju gotovo 90 godina kad je posljednji put građena zgrada koja je namjenski bila predviđena za bolnicu. Nesuvislo je o Lučin i Haller trebaju češće biti na naslovnici Novog lista U diskusiju koja je uslijedila nakon izlaganja uključio se prof. Davor Štimac, predstojnik riječkog Zavoda za gastroenterologiju s tezom, da unatoč tome što živimo u vremenu raznih inicijativa, od inicijative »U ime obitelji« do inicijativa za golf igrališta, prave javne inicijative za izgradnju riječke bolnice nema. S druge strane, riječke se inicijative protežu od Porto Baroša do odlagališta otpada. Nismo ništa napravili ako ova tribina sutra ne bude na naslovnici barem u jednom malom okviru — smatra Štimac. Haller najbolji ravnatelj Na tribini u sklopu koje se raspravaljlo o spašavanju riječkog zdravstva, ravnatelju riječke bolnice prof. Hermanu Halleru s govornice je upućena javna pohvala. Pohvalio ga je nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta prof. Miljenko Kapović koji ga je nazavao najboljim ravnateljem bolnice. Haller — a to nećete nigdje pročitati — proglašen je najboljim ravnateljem naših bolnica u ovom trenutku. Radi se o čovjeku koji cijelu stvar uspješno izvlači u stručnom i operativnom smislu — kazao je Kapović. Mi smo mnoge firme doveli do bankrota. Iznimno realno gledam situaciju, a ona je u najmanju ruku siva — izravan je bio Haller koji predviđa da će 2014. Poručio je da je uprava riječke bolnice za formiranje sveučilišne bolnice, ali ni da niti jedan prijedlog naveden na tribini ne nudi spasonosno rješenje i čarobni štapić za njezinu izgradnju. Bivši rektor Sveučilišta u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, podsjetio je da loše stanje riječke bolnice nije nikakva novost. Prema njegovim riječima, prije 35 godina on je zajedno sa svojim kolegama slao apele da je stanje u riječkoj bolnici neodrživo jer se radi u neadekvatnim zgradama poput bivših kasarni i konjušnica. Pritom je u tom trenutku Rijeka bila pionir u transplantacijskoj medicini i u samom vrhu brojnih kriruških grana. Moram vam reći da nikad nitko nije napravio iskorak kad je bilo dobro pa su tako i nas 2000. Da se kronična zapuštenost riječke bolnice sada proteže na dva stoljeća i čitave generacije upozorio je dekan Medicinskog fakulteta prof. Ipak, kako je kazao, o stanju riječke bolnice dosad je akademska zajednica šutjela i sad je konačno nastupilo vrijeme da se sve strane integriraju na jednom projektu jer drugačije više nitko neće moći funkcionirati. Ovakvo je stanje jednostavno neodrživo — zaključio je Šustić. Stanovnici Rijeke i zapadne Hrvatske — građani drugog reda Nedopustivo loše stanje materijalne infrastrukture prostora i opreme Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje degradira i ugrožava funkcioniranje pojedinih odjela i koje će neminovno rezultirati daljnjim urušavanjem kadrova, navodi nas da, svjesni povjerenja koje su nam dosad ukazivali naše kolegice i kolege i odgovornosti koju naš položaj traži kao i očekivanja koja od nas imaju naši sugrađani, istaknemo sljedeće: Sadašnje neodrživo stanje KBC-a Rijeka dovodi građane Rijeke i zapadne Hrvatske u frustrirajući položaj građana drugog reda u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj i susjednim zemljama: sveučilišna bolnica u okviru sveučilišnog kampusa na Trsatu kao i nova bolnica funkcionalno integrirana u Sveučilište apsolutni je prioritet razvitka medicinske struke, znanosti i obrazovanja koji nema alternative. Sveučilišna bolnica podrazumijeva izgradnju materijalne infrastrukture kao i funkcionalnu integraciju KBC-a Rijeka s Medicinskim fakultetom te daljnji razvoj kadrova pri čemu ni jedan od ova tri aspekta ne smije biti zanemaren ili predmetom odustajanja. Pozivamo sve nadležne institucije da podupiru izgradnju riječke sveučilišne bolnice i pridonesu decentralizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Ne prozivamo krivce već prizivamo prijatelje Rijeke da svojim utjecajem pomognu realizaciji projekta sveučilišne bolnice. Hrvatska mora za projekt i njegovu realizaciju osigurati najveći dio sredstava. Financiranje izgradnje sveučilišne bolnice morat će potpomognuti i jedinice lokalne i regionalne samouprave dok će se od Europske unije tražiti financiranje tragom koncepta pametnih specijalizacija. Paralelno s rješavanjem pitanja financiranja i izgradnje materijalne infrastrukture treba stvoriti pravni okvir statusa i djelovanja sveučilišnih bolnica Hrvatskoj, što podrazumijeva osobito tijesnu suradnju Ministarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sveučilišna bolnica je istovremno uvjet za razvoj i opstanak riječke akademske medicine i cijele akademske zajednice. Bez sveučilišne bolnice europski standardi edukacije bit će ugorženi, što može rezultirati i ugrožavanjem ugled a i statusa visokog učilišta u Rijeci. Generacije budućih liječnika i drugih biomedicinskih stručnjaka neće nikad biti ravnopravne školovanima u drugim centrima, pacijenti će tražiti bolju uslugu drugdje, a stručnjaci i znastvenici napuštatiti i zaobilaziti Rijeku. Svojim potpisom jamčimo da ćemo uložiti sav svoj utjecaj da navedene stavove predstavimo javnosti, struci i politici te ćemo od donositelja odluka na svim razinama tražiti hitnu i bezuvjetnu realizaciju projekta sveučilišne bolnice na Trsatu. Donositeljima odluka pak poručujemo da smo njihovi saveznici i da apeliramo na njihov razum i savjest, ali i da moraju znati da će se njihove riječi i djela odsad pa nadalje mjeriti njihovim odnosom prema projektu sveučilišne bolnice i da se nećemo ustručavati javno ih prozivati ukoliko odstupe od njega, ponašaju se prema njemu nedovoljno proaktivno i na taj način pokažu da nisu zavrijedili zadržati povjerenje medicinskih stručnjaka i građana. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 9. Autor:Ivica Nikolac Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je Simpozij povodom 40. U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. Riječ je o Studiju koji se kvalitetom predavača, objavljenim znanstvenim radovima, pomoći koju je pružao drugim Studijima dentalne medicine te raznim programima preventive, nametnuo kao centar izvrsnosti, rečeno je na Simpoziju. Renata Gržinić naglasila je da o tome svjedoči 29 doktora znanosti, 29 specijalista, 183 studenta i 1850 diplomiranih doktora stomatologije, odnosno četvrtina svih stomatologa u Hrvatskoj. Emotivnim govorom učesnike Simpozija pozdravio je i predstavnik prve generacije diplomiranih doktora stomatologije Tiberio Zaverski naglasivši da su većinom zaboravili imena kolega i profesora, ali nisu zaboravili entuzijazam koji ih je čitavih pet godina vukao naprijed. Uz riječi pohvale za sve što je u Rijeci učinjeno tijekom 40. Dolores Biočina Lukenda, prodekanica Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu kazala je kako je Rijeka bila svima uzor te posebno naglasila pomoć riječkih profesora ustroju takva Studija u Splitu, pohvalivši se pritom prvom generacijom diplomiranih doktora stomatologije. Gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo da je kao nekadašnji djelatnik Medicinskog fakulteta ponosan na činjenicu da je Medicinski fakultet nositelj kvalitete, kako u radu sa studentima, tako i u unaprjeđivanju znanstveno-istraživačkog rada. Pozdravne riječi uputio je i rektor Pero Lučin. U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. Najavljena su zanimljiva plenarna predavanja profesora riječkog Medicinskog fakulteta koji će predstaviti najnovije teme iz svijeta dentalne medicine, a bit će održano i predstavljanje znanstvenih radova, uz dodjelu nagrada studentskim radovima. Kongres završava zabavom stomatologa u Sky baru i izletom u Istru. Najavljena manifestacija Nulti dani Galerije Na danas održanoj konferenciji za medije u prostorima Palacha, najavljena je manifestacija pod krovnim imenom - Nulti dani Galerije - 6. Nulte dane Galerije SKC najavili su Marina Toto, predsjednica kreativnog kolektiva KOMBINAT, Zoran Baljak, voditelj SKC-a, Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC. Nulti dani Galerije nastaju povodom skorog otvaranja Galerije SKC, a započet će izložbom fotografija finalista 5. Tijekom izložbe prostor Galerije SKC ispunjavat će i tri radionice te dva predavanja, koja će istraživati fotografiju i prostor, svaka na svoj osebujan način. Marina Toto, predsjednica KOMBINAT, predstavila je kao grupu različitih multidisciplinarnih umjetnika, dizajnera i radnika u kulturi, koji shvaćaju važnost intenzivnijeg povezivanja umjetničkih, dizajnerskih i kulturnih djelatnika s djelatnicima u tehnološkim, informatičkim, znanstvenim i arhitektonskim disciplinama. Pri naglašavanju suradnje u kulturnim domenama objasnila je i prirodnost odabira suradnje s SKC-om. Zoran Baljak, voditelj SKC-a, ukratko je predstavio program SKC-a te naveo Galeriju SKC kao jedan od važnih projekata Studentskog kulturnog centra pri Sveučilištu u Rijeci , osnovanog u lipnju 2013. Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC navela je glavne ciljeve Galerije SKC. Neki od njih su: ponuda kulturnoga programa u kojem će korisnici sudjelovati aktivno pri stvaranju programa, kritičkoga dijaloga i kulturne platforme; edukacija i estetska senzibilizacija javnosti za suvremenu umjetnost. Naglasila je želju Galerije da ostvari suradnje s ostalim akterima u kulturi iz grada Rijeke i sire, te interdisciplinarne korelacije s aktualnim temama iz društvenih, prirodnih znanosti i tehnologije. Također, jedna od glavnih ideja Galerije SKC je da se unutar studentske populacije omogući neformalno obrazovanje i praksu kroz koje će studenti steći kompetencije potrebne za buduće zapošljavanje. Marina Toto, predsjednica Kombinata, najavila je brojna događanja Nultih dana Galerije SKC; radionice, izložbu, predavanja. Najavljene su i tri radionice od kojih će se sve tri odvijati u prostoru Palacha u razdoblju od 7. Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC, je istaknula impresivnu izložbu fotografija finalista 5. Na izložbi svoje projekte predstavljaju fotografi iz Danske, Njemačke, Bangladeša, Engleske, Indije, Španjolske, Belgije i Italije, a među njima je jedan hrvatski predstavnik, i to naš Riječanin, Mario Pućić. Osim izložbe najavila je i predavanja koja kroz različita područja; matematiku i psihologiju propituju fotografiju i prostor. Osim izložbe najavila je i prvo tematsko tromjesečje Galerije SKC izložbene forme kojom će Galerija biti organizirana pod nazivom: Prostor Isto tako najavljena su dva koncerta koja se održavaju na otvaranju i zatvaranju Nultih dana Galerije. Bit će popraćen otvorenjem izložbe radova polaznika te početkom 35. Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ RIJEKA » »Studentska poduzeća« zajednički su projekt Ekonomskog fakulteta u Rijeci i Hrvatske banke za obnovu i razvitak koji su jučer na Ekonomskom fakultetu predstavili dekan Fakulteta prof. Heri Bezić i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Kako je pojasnio Bezić, studentska poduzeća su poduzeća koja će Ekonomski fakultet otvoriti u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i kvalitetnih poslovnih planova. Sredstva su vlastita sredstva Fakulteta, nisu od Ministarstva, ni države, već su to sredstva koja je Fakultet ostvario na tržištu. Već smo napravili sve pripreme i formirali prosudbeno povjerenstvo koje će ocjenjivati kvalitetu poslovnih planova, a u kojem su profesori Fakulteta koji imaju iskustva u gospodarstvu, te predstavnik HBOR-a. Studenti su upoznati s projektom, nadam se da ćemo dobiti čim više kvalitetnih poslovnih planova, a već postoji nekoliko vrlo interesantnih ideja, istaknuo je Bezić. Kovačev je kazao da se HBOR rado pridružio ovom projektu jer je posvećen novom zapošljavanju. Prvi u Hrvatskoj — Mi smo ovdje u ulozi sponzora, a isto tako pozivamo i naše korisnike kredita, tvrtke iz Primorsko-goranske županije, da se priključe projektu, rekao je Kovačev te podsjetio na programe HBOR-a s kamatnim stopama od dva posto. Na pitanje što Fakultet očekuje od takvog ulaganja, Bezić je odgovorio da smatra da je dužnost Fakulteta poticati zapošljavanje i poduzetništvo, dugoročno očekuje i da se studentska praksa obavlja kroz ta poduzeća, što opet, kaže, omogućuje selekciju najboljih studenata, a u konačnici, obzirom na vlasnički udjel, očekujemo i nekakvu dobit koja će se reinvestirati u slične projekte, napomenuo je Bezić. Kaže da je to prvi takav pothvat u Hrvatskoj, da neki fakultet na ovaj način ulazi u partnerski odnos sa studentima, uz potporu HBOR-a, no u svijetu, veli, takvi modeli postoje, i kada su u pitanju privatna, ali i javna sveučilišta, obzirom da je javno financiranje općenito sve oskudnije. Suglasnost Senata Otvoreni su, napominje, i za druge fakultete, da se uključe u projekt, pogotovo tehničke znanosti, koje s ekonomijom sada mogu biti ključne za pokretanje gospodarstva. Na pitanje ima li podršku Sveučilišta, Bezić je potvrdio da za projekt imaju suglasnost Senata, bez koje, kaže, Fakultet ne bi ni mogao osnivati poduzeća, a imaju, veli, i podršku Ministarstva. Kovačev i Bezić su potvrdili da u ocjenjivački sud, odnosno u povjerenstvo koje će odlučivati koje ideje vrijedi financijski poduprijeti, u ime HBOR-a ulazi Vesna Bartolović, a u ime Fakulteta profesori dr. Zdravko Zekić i dr. Bezić je kazao i da Fakultet zasad u prvoj godini planira uložiti oko sto tisuća kuna u ovaj projekt. ZNANSTVENO-TEHNIČKA SURADNJA ŠESTI CIKLUS HRVATSKO-AUSTRIJSKIH PROJEKATA MEĐU ODABRANIM PROJEKTIMA I DVA RIJEČKA Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održana je 6. Među ukupno 22 odobrena projekta dva su iz Rijeke, a riječ je o projektu »Kohomologija aritmetičkih grupa i automorfne forme« Odjela za matematiku kojeg vodi Neven Grbac te o projektu »Utjecaj toplinske zone uzrokovane elektronskim snopom zavarenog martenzitnog čelika GX4CrNi13-4 na čvrstoću materijala pri zamoru« Tehničkog fakulteta kojeg vodi Josip Brnić. Sufinanciranje sa svake strane iznosi najviše do 2. Od 22 odabrana projekata osam ih je iz područja prirodnih znanosti, i to tri iz fizike, dva iz matematike jedan iz kemije i dva iz geologije; osam ih je iz područja tehničkih znanosti, i to tri iz materijala, po jedan iz strojarstva, rudarstva, računarstva, arhitekture i tekstilne tehnologije; tri su iz društveno-humanističkog područja, i to po jedan iz sociologije, antropologije i filozofije, te po jedan iz biomedicine, stočarstva i interdisciplinarnog područja — geografije. HAZU DAN OTVORENIH VRATA AKTIVNA ULOGA INTELEKTUALACA Glas vrhunskih intelektualaca u ovom turbulentnom vremenu treba se čuti mnogo snažnije Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » S ciljem promocije znanstvenoistraživačkog i sveučilišnog rada Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a organizirao je jučer »Otvorena vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti«. Otvarajući manifestaciju primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je kako se glas vrhunskih intelektualaca u ovom po mnogočemu turbulentnom vremenu treba čuti mnogo snažnije, a u tome je posebno važna uloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od koje se očekuje aktivna uloga u rješavanju svih nacionalno važnih pitanja. Takva vjera i optimizam itekako su potrebni u svim sferama društva i za svakog hrvatskog građanina, rekao je Komadina. Ističući važnost sposobnosti prilagođavanja promjenama cijeloga društva, posebice onim promjenama koje nam donosi suvremena tehnologija, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. Pero Lučin manifestaciju HAZU-a iskoristio je za predstavljanje Strategije razvoja Sveučilišta do 2020. U sklopu »Otvorenih vrata HAZU-a« održano je i predavanje na temu »Hrvatsko 19. SENAT PODRŽANA INICIJATIVA O ULASKU NOVE SASTAVNICE U SVEUČILIŠNE REDOVE KBC POSTAJE DIO SVEUČILIŠTA Riječ je o ideji koja postoji već dugo, a jučerašnjom odlukom Senata učinjen je prvi formalan korak u njenoj realizaciji. Kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje, rekao je rektor Sveučilišta prof. Pero Lučin RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici podržao inicijativu da se KBC Rijeka pripoji Sveučilištu i postane njegova sastavnica. Pojašnjavajući kako je riječ o ideji koja već dugo postoji rektor prof. Pero Lučin ističe da je jučerašnjom odlukom Senata učinjen prvi formalan korak u njenoj realizaciji, a kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje. Međutim, tu se ne radi samo o priključenju KBC-a Sveučilištu, već i o stvaranju novog programa rada. To je jedan dugi proces, koji se jučer otvorio, a ojačat će snagu i Sveučilišta i KBC-a, ističe rektor. Dodajući kako je riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj pokrenulo takvu inicijativu rektor ističe kako se već dugo gubi vrijeme na održavanje sustava koji ne može opstati, a kao jedan od razloga spajanja tih ustanova ističe stvaranje Sveučilišne bolnice. Indirektno, KBC je i sada priključen Sveučilištu preko Medicinskog fakulteta, međutim Sveučilišna će bolnica imati nekoliko »udarnih« pravaca usmjerenih na razvoj istraživanja i zdravstveni turizam. Ono što treba naglasiti jest da to neće dovesti u pitanje liječenje građana. Drugi razloga za spajanje je što je KBC nastavna baza Sveučilišta. Imamo Medicinski fakultet, Fakultet za zdravstveni turizam Šest vrsta stipendija Senat Sveučilišta jučer je prihvatio i program za stipendiranje studenata, kao i nove mjere za poboljšanje sustava stipendiranja na Sveučilištu u Rijeci i prijedlog projekta financiranja stipendija u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Novi sustav stipendiranja podrazumijevat će šest vrsta stipendija, kao i smanjenje broja stipendija koje se dodijeluju za izvrsnost, na uštrb stipendija od strateškog značaja za Sveučilište, koje uključuju školavanje za deficitarna zanimanja. Spajanjem KBC-a i Sveučilišta stvorit će se cjelina s pet tisuća zaposlenih i 1. Odgovor na mogućnost da Medicinski fakultet zbog tog sustava ostane bez dijela kadra, zaključuje prof. Lučin, upravo je u stvaranju Sveučilišne bolnice i spajanju Sveučilišta i KBC-a. Rade Šerbedžija, kazališni i filmski glumac, profesor na riječkom Sveučilištu na studiju Glume, madija i kulture PRAVI UMJETNICI NE TRAŽE ISPRIKU U TEŠKIM VREMENIMA Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike — to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti Svjetlana HRIBAR Prva klasa riječkog sveučilišnog poslijediplomskog studija Glume medija i kulture ovih je dana položila svoj završni ispit, što je svojevrsni razlog za svečanost i povod za razgovor s osnivačem studija i vodećim profesorom, Radom Šerbedžijom. Nakon dvije godine rada na Sveučilištu u Rijeci i života u gradu koji je izabrao kao destinaciju svoje obitelji, poznati glumac govori o umjetnosti, stvaranju novog društva, svojim nadama u bolje sutra i strahovima pred budućnošću. Dvije godine radili ste sa ženskom klasom. Je li to sa stanovišta glumačkog rada bilo na neki način problematično? Zahvalan sam gospodinu Igoru Šehanoviću, predsjedniku uprave Liburnia riviera hotela i svim njegovim suradnicima koji su nam omogućili da u ovome prekrasnom ambijentu izvedemo našu diplomsku predstavu. Već smo odigrali nekoliko predstava u hotelu »Imperial« i planiramo igrati još 17. Što se vašeg pitanja o ženskoj klasi tiče, raditi s osam djevojaka činilo se u početku teško, ali sam na neki način i uživao u toj činjenici — bio je to moj prilog ravnopravnosti u svijetu! Odnosu muške i ženske energije. Ukratko — one su na sceni preuzele i muške i ženske uloge, što je zanimljivo u teatru, također. Po čemu je ova klasa još bila posebna? Osim glume, one su slušale pripadajuće predmete na Filozofskom fakultetu što im je omogućilo temeljit uvid u teoriju znanosti s područja literature, filozofije, psihologije, etike i estetike. Smatram da je za njih to širenje horizoranata bilo značajno, jer im — osim općeg znanja i kulture — omogućava bavljenje širim društvenim aktivnostima, što osobno smatram budućnošću studija glume uopće. Jedinstveni Lessac Kako društvo reagira na postojanje stručnjaka osposobljenih za sveobuhvatno bavljenje kulturnim programima? Smatram da je velika stvar i scenski govor na engleskom jeziku po metodi Arthura Lessaca, koji je specificum našeg studija. Jedinstveni Lessac je posljednja predavanja u životu održao upravo polaznicima našeg studija, a rad su nastavile nakon njegove smrti asistenstice i sljedbenice, profesorica Deborah Kinghorn izvanredni profesor i šef odsjeka za kazalište na sveučilištu u New Hampshiru u SAD i profesorica Robin Carr. Uz njihovu pomoć naši studenti svladavaju engleski govor tako da na njemu mogu glumiti. To je budućnost naše akademije. Ove ste godine upisali klasu dodiplomaca. Znači li to da ne otvarate novu klasu poslijediplomskog studija? Otvorit ćemo ga ponovo kada se za to ukaže dovoljno interesa i kada naš studij postane zanimljiv studentima iz susjednih zemalja — Italije, Austrije i zemalja s područja bivše Jugoslavije. Nova klasa dodiplomaca je velika — četrnaest polaznika — što je maksimum, ali svi koje smo primili bili su nam zanimljivi. Također smo odlučili da sljedeće godine neće biti prijemnog ispita — za naredne dvije godine i selekcija, i konkurencija bit će jače. A osim toga, treba paziti da ne dođe do hiperprodukcije mladih glumaca, s obzirom na postojanje kazališnih akademija u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Želim da polaznici našeg studija što više rade na sebi. I oni će imati scenski govor na engleskom jeziku, s tim što će imati više vremena za njegovo usavršavanje, jer studij traje tri godine, s mogućnošću još dvije. U takvim okolnostima, mnogi od njih imaju mogućnost da potpuno izgube strani akcent i da progovore perfektnim engleskim jezikom te da onda mogu konkurirati bilo gdje u svijetu za kazališne i filmske projekte za koje se traži izvanredno znanje engleskog jezika. Koji profesori predaju na novom studiju? Lenka je radila »Medeju« s Annette Bening kao projekt renomiranog UCLA — LIVE kazališnog festivala — to je jedini profesionalni teatar u Los Angelosu, a na Campusu univerziteta CalArts postoje tri kazališne scene! Budućnost akademije Na našem novom studiju predavači gosti bit će Staša Zurovac, Aleksandar Cvjetković inače predavač iz Italije i moj nekadašnji student , pa Bora Stepanović iznimno predan glumačkom i pedagoškom poslu, zatim Edvin Liverić, a od ove godine sam angažirao i Andreju Blagojević, koja je dva puta bila na obuci u institutu Arthura Lessaca kod Deborah Kinghorn, te dvije mlade glumice iz Rijeke — Jelenu Lopatić i Tanju Smoje. Želja mi je da uspostavim suradnju i s dvoje istaknutih mladih glumaca koji predaju na zagrebačkoj Akademiji — Katarinom Bistrović Darvaš i Ozrenom Grabarićem, koji će u Rijeci održati glumačke radionice. Moja je ideja i želja surađivati s kreativnim ljudima koji su u naponu svoje kreativnosti — to je po mom poimanju nastave jako važno. Kad sam davnih godina predavao na zagrebačkoj Akademiji i doveo Fabijana Šovagovića da održi predavanje studentima, napali su me da Šova nema pojma o nastavi, da on nije u stanju osvijestiti način kako treba govoriti. Ali mene je zanimalo da glumci to čuju i sami uhvate i shvate odakle dolazi taj nesvjesni dio njegove briljantnosti, da proniknu u njegovu intuiciju, jer tome se kao glumac najviše divim! Na pozornici je Šova, poput Iona, imao »božansko nadahnuće« koje je govorilo iz njega. Takve bih ljude želio dovesti mojoj glumačkoj klasi, ljude koji su u stanju da osim znanih metoda, govore i iz nesvjesnog, koji komuniciraju s kozmičkom energijom... A s druge strane, želim neke umjetnike iz Rijeke, koji do sad nisu imali pedagoških iskustava, pozvati na suradnju da kao gosti predavači rade s mojim studentima i da se i sami uče tome poslu, kako bi jednoga dana bili riječki umjetnički kadar, koji će voditi ovu akademiju... Imate li podršku uprave Sveučilišta? Razumije moj plan da oko Kampusa nastane prostor kulturnog okupljanja svake vrste. Takav prostor je već i arhitektonski predviđen — kutija s najsuvremenijom tehnikom: svjetlo, ton, multimedija — a služio bi za javne potrebe sveučilišta, konferecije, ali i kao teatar. Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Mladi filozofi, pisci, režiseri, slikari, glumci iz teatra i oni izvan njega — mora doći do interakcije među svima njima, treba osmisliti i ljupke restorane, i klubove koji će dati mjestu smisao i razlog okupljanja, gdje će se događati koncerti od rocka do opere... Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike — to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti. Duh ne smije spavati U kontaktima sam s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i županom Zlatkom Komadinom — obećali su pomoći koliko mogu, jer treba raditi. Duh ne smije spavati! Samo duh može spasiti ovaj narod. I nije istina da je kriza uzrok mrtvila — najljepše stvari su se događale u Pragu upravo šezdesetih godina, za vrijeme najveće represije. Nastajale su underground kulturne točke, kultna mjesta koja su spasila češki teatar. Trajali su godinama i održavali duh grada i zemlje u teškim vremenima. Tako je bilo i s beogradskom Kinotekom, gdje su se okupljali Makavejev, Žika Pavlović, Saša Petrović, Žilnik tvorci »crnog vala« Yu filma... Odakle scrpite svoje ideje? Profesor mi je bio veliki Kosta Spaić od koga sam kao mlad Zadovoljstvo Vjerujete li zaista da je na riječkom Sveučilištu moguće ostvariti umjetničko-intelektualni punkt? Nova klasa, 14 mladih ljudi željnih glume, akcije, ljubavi i uzbuđenja — osjećam se u nekom posebnom svijetu, zaštićen tako okružen mladima koji nemaju primisli, koji bi se htjeli igrati i otkrivati umjetnost. To zadovoljstvo ne može mi donijeti ni jedan film na svijetu! S druge strane, tu u Rijeci, hodam ulicama i lijepo mi je! Osjećam se dobro među Riječanima, stekao sam i nove prijatelje. Nikicom Petkovićem držim književne večeri u jedinstvenom i prelijepom Bakru, a povremeno vodimo njegovog sina Tina na treninge pomlatka Rijeke... Žarko Radić mi je otišao, ali ostavio mi je Icu i neke svoje drugare da izmjenjujemo runde pića u »Pepe Rossu«. Među njima pravo otkriće za mene je Damir Urban — čovjek goleme energije, pjevač fascinantno predan svojoj umjetnosti, studiozna osoba koja stalno čita... I njega sam pozvao da bude gost umjetnik na našem studiju i prenese studentima dio od svoje snage, nauči ih nečemu u muzici, ali u prvom redu kako ostvariti vlastitu energiju koja u svakom čovjeku postoji, a koju treba otkriti i osvjestiti... On ima briljatnu govornu tehniku i čini mi se važnim dovesti ga u izravnu interakciju sa studentima, iz čega će oni izvući nešto za sebe. Upravo zajedno pripremamo rad na Brechtovim songovima — na ovom studiju želim nekonvencionalne i nepredvidive stvari... Nedavni tekst u »Novom listu«, koji je komentirao sudjelovanje Damira Urbana na našem studiju pod naslovom »Roker na sveučilištu«, doživljavam kao jedan od najvećih komplimenata do sada. A Rijeka za mene ima još jednu prednost: blizu je Istre, Barbarige, gdje s prijateljem Adijem, kad god mogu, skoknem na ribe. Evo, prije nekoliko dana smo nas dvojica »digli« 60 kilograma orada! »Oslobođenje Skoplja« na filmu Znači li Vaš angažman na Sveučilištu da ćete se manje baviti snimanjem filmova? Izgleda da sam postao dovoljno poznat u svijetu filma, tako da više ne moram živjeti u Los Angelesu. Jednostavno, nazovu me moji agenti i ako mi se film sviđa, letim za Ameriku ili već gdje treba... Eh , kada bi ova Rijeka još dobila pravi aerodrom... Snimat ću i neke filmove na ovim prostorima. Pripremam mali umjetnički film s Ahmedom Imamovićem s kojim sam radio naslov »Go West«, a koji ćemo snimati u Rijeci sljedeće godine, a već nekoliko godina radim na scenariju »Oslobođenje Skoplja«. Scenarij sam napisao s Dušanom Jovanovićem koji je i pisac istoimene kazališne drame, a koja je kod nas i u svijetu imala golem uspjeh. Sam ću i režirati taj film sljedećeg ljeta u Makedoniji, a pomoći će mi sin Danilo. Zatim sam radio s velikanima hrvatskog kazališta — Boškom Violićem, Dinom Radojevićem, Tomom Durbešićem, Georgijem Parom, Joškom Juvančićem... Najviše sam radio i drugovao s Ljubišom Ristićem u KPGT teatru. Glupo su nas optuživali za jugoslavenstvo, a mi smo samo imali potrebu da se družimo i stvaramo energiju iz različitosti jezika, mentaliteta... To je bio živi teatar koji je imao fantastičan odjek kod publike. Osobno mislim da je zatvaranje unutar vlastite sredine pogubno za svaki napredak. I u najmračnijim vremenima treba putovati, pokušati doći do najudaljenijih gradova, dovoditi umjetnike, pisce, znanstvenike k nama. Graditi mostove s različitim kulturama, ljudima i tradicijama. Za sve to — kod kreativnih ljudi koji vode politiku, a time i kulturu jednog grada — naći će se način. Jer, podsjećam, najblistaviji su dosezi nastajali u najvećim, pa i egzistencijalnim krizama. Shakespeare i Molliere, čas u milosti, čas u nemilosti vlasti, na rubu preživljavanja o čemu svjedoče pisma — dakle, uvijek je bilo teško, ali su njihova djela ipak briljantna... Želim reći, pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima. Baš u tim vremenima treba više i žešće raditi. Puls vremena — Tako pokušavam i u Teatru Ulysses pratiti puls vremena. Postavljati na repertoar predstave koje su temama relevantne i aktualne, a onda i zanimljive današnjem gledatelju. Krenuli smo s Learom — arhetipskom tragedijom svih vremena, preko Medeje koja je stavljena na repertoar s razlogom, zatim Traktatom o vlasti — Marat Sade, pa Becketovim Godotom na Brijunu i Golom otoku, Cabaretom Brecht ili »Zadrživim usponom Arthura Uia«, sve do Štivičićevih intervencija u predstavama »Pijana noć«, i najnovijem »Shakespeareu u Kremlju«, koji govori o vlasti u Rusiji ali i o nama... Sve teme koje je Štivičić dodirnuo na ocrtavanju sustava koji je počivao na autokratskoj vladavini — prepoznajemo i u našem društvu. Intrigira me i provocira takav pristup teatru. U našem teatru su režirali i Tomaž Pandur i Paolo Magelli. Igrali su najatraktivniji glumci iz čitave regije. Ali sve to teško da bismo postigli i trajali, eto, već 13 godina, bez velike pomoći sjajnog producenta i kazališnog maga, mog prijatelja Duška Ljuštine... Kako stojite s osobnom političnošću? No, brzo sam iz nje izašao, shvativši koliko je to na neki način krivo i nespojivo s umjetnošću kojom se želim baviti. Ne mislim govoriti ništa loše o jugoslavenskom samoupravljanju — namjere su bile dobre. Gledajući kako su sve zemlje oko nas loše završile s eksperimentom socijalizma, treba priznati da smo mi — zahvaljujući Brozu i njegovoj karizmi — živjeli miran život. Danas se treba prisjetiti da je u toj zemlji bilo besplatno školovanje, besplatno socijalno osiguranje, da su ljudi primali redovito mirovine i nije bilo nezaposlenih, bijednih, gladnih, prosjaka na svakom uglu... Društvo je bilo daleko od savršenog, ali je mnogima pružalo zadovoljstvo življenja. Društvo ravnopravnosti — Moje poimanje svijeta ide u tom pravcu, prema takvom pa još boljem društvu, baziranom na ravnopravnosti. Uvijek mi je bilo teško živjeti u inozemstvu i biti okružen golemim klasnim razlikama — ljudima koji imaju sve i onima koji nemaju ništa! Siguran sam da u budućnosti mora doći do ravnopravnosti među ljudima, to će se dogoditi onda kad oni na dnu budu mogli artikulirati razloge svog lošeg stanja. Ta vrsta revolucije ne bi trebala počivati samo na sili koja će srušiti kapitalizam, već bi trebala na smisleniji, humaniji način doći do spoznaje o gradnji humanijeg svijeta, a time i do revolucije koja ne bi bila krvava, već pobjeda nove svijesti. Takvu bi revoluciju trebali voditi intelektualci koji bi znali kreirati novi program svjetskog proleterijata. Imamo ljude, imamo činjenicu koju treba s ponosom istaknuti, a ta je da je zemlja od 2000-te godine dva puta izglasala na demokratskim izborima lijevu opciju — znači put ka nekom humanijem društvu. Međutim, uza sve to, u Hrvatskoj u prvom redu u oči upada kriminal ljudi koji su na neki način bili, ili jesu, na visokim položajima. Naravno da ima dosta časnih izuzetaka... Ali treba reći da je i puno onih profesionalnih političara ili biznismena na ovim prostorima, koji su upleteni u malverzacije oko stjecanja vlastitog bogatstva. Smiješno je gledati te ljude s milijunima eura koje nisu ni zaradili, ni naslijedili, niti ih ikako mogu opravdati. Štoviše, donedavno su bili anonimni, siromašni, a preko noći su postali bogataši. O tome se ne govori dovoljno, a kad se i govori — to je na nivou trača ili žaoka neke novinarske kolumne, što ukazuje na duboku korumpiranost čitavog društva. Ali, nije samo problem što su se ljudi na vlasti obogatili na kriminalan način, nego što je i veliki dio stanovnika — svjesno ili ne — uvučeno u kriminal. To znači da je njihovo ponašanje u najobičnijim životnim prilikama — amoralno. Ljudi za koje nikada ne bih očekivao — zbog bijede i pomodne društvene igre — izdaju osnovne moralne principe. Kolektivno biće naroda U divnoj knjizi Svetlane Lukić čitao sam priču o čovjeku koji je zaustavio promet na Brankovom mostu u Beogradu, s namjerom da skokom izvrši samoubojstvo. Bilo je ljudi u masi koja se okupila oko njega koji su ga uvjeravali da to ne čini, ali većina je — bez imalo suosjećanja za očajnika — željela da se stvar što prije okonča i da kolona vozila krene. To su pokazatelji kuda je otišlo društvo. I što tu onda umjetnost može? A što kad se sve to dogodi i kad u takvim okolnostima uspiješ raditi umjetnost? Hoće li ona uopće biti prepoznata? Nema sumnje, mnogi razmišljaju na ovaj način sa željom da spase sebe i svijet oko sebe. No temeljno je pitanje koliko se tako može izdržati. Ne kaže se uzalud: U zdravom tijelu zdrav duh! Velika je odgovornost na kolektivnom biću naroda, do koje će se mjere taj narod uspjeti osoviti na noge, primiti odgovornost za sve što se dogodilo i braniti kolektivni duh naroda koji žive u Hrvatskoj. Pritom tu odgovornost nemaju samo Hrvati, nego i svi drugi manjinski narodi koji ovdje žive — svi se moraju žrtvovati za stvaranje novog duha. To je optimistična varijanta, a kakve su one pesimistične? Jer, pesimistički gledano, za 20-30 godina, kad se sve zakuha u Europi, na koji način možemo braniti svoj identitet u jeziku kojim govori jedva četiri milijuna ljudi, spram jezika kojim govore milijuni? Od svih varijanti »kulture i umjetnosti« preživjet će najjednostavnija i najjeftinija — televizija. Nju će, od jutra do sutra, gledati siromasi, živeći tako paralelnu stvarnost... Naša se priča ponavlja... A meni se na kraju nameće jedno pitanje: Hoće li nam biti bolje u Europi, nego nam je bilo u Austrougarskoj? Da bi nam bilo bolje, morat ćemo promijeniti mnoge svoje navike... Morat ćemo više raditi. Čuvati svoj jezik i svoju kulturu i ne dopustiti teškim vremenima da umjetnost stave u zapećak pod izgovorom da nema novaca ni za život. Jer jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda. STIGLI IZ TRI ŽUPANIJE SKUP PEDAGOGA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU PEDAGOZI NEZADOVOLJNI OBRAZOVANJEM Istraživanje ja pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Stručni skup pedagoga Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije okupio je jučer stotinjak pedagoga na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su raspravljali o temi »Kompetencije školskih pedagoga«. U okviru skupa predstavljeno je i istraživanje prof. Jasminke Ledić te znanstvenog novaka Marka Turka koje je obuhvatilo 508 školskih pedagoga, što čini oko 50 posto populacije školskih pedagoga u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da pedagozi vrlo visoko procjenjuju važnost svih ponuđenih kompetencija, ali najniže procjenjuju kompetencije koje se odnose na europsku dimenziju u obrazovanju, što upućuje na izazove pred kojima će se sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj vrlo skoro naći. Za razliku od visokih procjena važnosti kompetencija potrebnih za rad, procjene doprinosa visokog obrazovanja stjecanju kompetencija znatno su niže i upućuju na potrebu pokretanja ozbiljne rasprave oko sadržaja programa inicijalnog obrazovanja školskog pedagoga. I u svojim komentarima pedagozi razmjerno oštro kritiziraju fakultetsko obrazovanje zamjerajući mu, u prvom redu, slabu povezanost s praksom, odnosno nedostatak praktičnih znanja, ili nedostatak poznavanja nekih područja važnih za rad školskog pedagoga. Prosječne procjene doprinosa stručnog usavršavanja niže su od procjene važnosti pojedine kompetencije, ali više od procjene doprinosa visokoškolskog obrazovanja ovladavanju pojedinom kompetencijom, pojasnila je prof. Istraživanje je također pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika. OBLJETNICA OVE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE PRESELJENJE U KAMPUS DO 2020. GODINE Na Tehničkom fakultetu sada studira 1. Goran Turkalj Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci trenutno studira 1. Smatram da smo ovime dosegli gornju granicu svojih kapaciteta, kako ljudskih tako i prostornih, istaknuo je na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća kojom je obilježen 53. Dodajući da je od osnutka do danas ta visokoškolska ustanova izdala 6. U okviru tih ulaganja stari studomati zamijenjeni su novim zidnim višenamjenskim touch-screen studomatima, nekadašnja Vijećnica preuređena je u novu učionicu s 48 mjesta i od ove akademske godine puštena u uporabu, uređen je i opremljen te stavljen u funkciju novi informatički kabinet, dok je za postojeći kabinet kupljena računalna oprema i u tijeku je njena instalacija, obnovljena je knjižnična građa, organiziran je i pripremni seminar iz matematike za ovogodišnje brucoše, a u suorganizaciji s kompanijom Ericsson Nikola Tesla održana je Ljetna radionica Ericsson Nikola Tesla Summer Camp 2013. Zadovoljstvo mi je naglasiti da fakultet participira u izvođenju i 4 europska projekata, a također se nadam da će se financiranje istraživanja uspjeti realizirati i kroz nove projekte Hrvatske zaklade za znanost. S našeg je fakulteta otišlo 7 prijava, i to 5 za istraživačke projekte i 2 za uspostavne istraživačke projekte, kazao je prof. Najavljujući pak nove kapitalne projekte dekan je istaknuo da je u završnoj fazi realizacija zajedničkog projekta fotonaponske mini-elektrane s firmom Uljanik Tesu Elektronika iz Pule, a čije se instaliranje odvija na prostoru ispred fakulteta. Istovremeno je u završnoj fazi i implementacija novog softvera za vođenje poslovanja fakulteta, a u izradi je i nova, modernija i funkcionalnija web-stranica. U pripremi je i prijava projekta kojima će se pokušati iz strukturnih fondova EU povući sredstva za opremanje laboratorija istraživačkom opremom, a zajedno sa Sveučilištem priprema se projekt prijave za Europski fond za regionalni razvoj u razdoblju 2014. Nagrađeni studenti U sklopu jučerašnje svečane sjednice Fakultetskog vijeća nagrađeni su i studenti koji su tijekom prošle akademske godine postigli zavidan uspjeh, a nagrade su dobili: Lorena Jakovac, Stjepan Piličić, Lucija Bujan, Nikola Lopac, Ivan Jurković, Franko Hržić, Antonio Mileta, Sandra Kvaternik, Matej Gljušćić, Dražen Cvija, Diego Sušanj, Barbara Jurki, Dario Maretić, Nikola Baćac, Jean Petrić, Valter Uravić, Alen Pavlinić, Alan Martinović, Denis Valenčić, Toni Brenčić, Ivan Pavat, Saša Ostojić i Daniel Šimičić. LJUDSKOST JE OBILJEŽILA NJEGOVO DJELOVANJE Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje N. VALERJEV OGURLIĆ RIJEKA » U povodu smrti akademika Borisa Magaša jučer je na Građevinskom fakultetu održana komemoracija na kojoj su se od uglednog arhitekta i profesora oprostili njegovi kolege i suradnici, te prijatelji. S dubokim poštovanjem prema čovjeku koji je cijeli život samo radio svoj posao, a iza sebe ostavio niz važnih i zapaženih djela, na život i rad akademika Magaša podsjetili su ne samo prisjećanjem na njegova profesionalna ostvarenja, već i dirljivim, osobnim uspomenama što ih čuvaju na njega. Bio sam mali Splićanin Imao sam i previše profesora, a samo nekoliko Učitelja. Vi ste bili jedan od njih, primus inter pares, napisao je arhitekt Blaž Maričić, bivši student Borisa Magaša u pismu što ga je sastavio na dan kad je saznao da je preminuo. Pismo je zataknuo za vrata akademiku Dinku Kovačiću kojega je zajedno s Borisom Magašem svojedobno vozio s Poljuda na kolodvor. Njima je to bila vožnja od a do be, a meni put oko svijeta u 80 dana, splet sretnih okolnosti kakav se samo život usudi izrežirati. Vozio sam ih onako kako bi netko vozio Stonese ili Beatlese, napisao je. Posebno dirljiv bio je nastup akademika Kovačića koji je na komemoraciju stigao iz Splita, da bio govorio o svome učitelju i suradniku, a najviše prijatelju. Prije 50 godina bio sam mali Splićanin na studiju arhitekture u Zagrebu, rekao je. Beskrajno sam volio ptice i nogomet, a na fakultet sam odlazio jer sam se tamo upisao, sve dok nisam došao u grupu Borisa Magaša koji mi je to osvijestio čime ću se u životu baviti. Puno ga volim i on nije umro, jer ljudi ne umiru, ne nestaju. Tijelo ide zemlji, duša nebu, a on ostaje u svima nama, u svojim najbližima. Svi mi vrijedimo onoliko koliko nas ima u drugim ljudima, a Boris Magaš je na mnoge ostavio ozbiljan trag, zaključio je Kovačić. U ime Građevinskog fakulteta na kojem je bio dugogodišnji profesor o Borisu Magašu govorila je dekanica Aleksandra Deluka -Tibljaš, podsjetivši na njegova brojna ostvarenja i karijeru. U ime Grada Rijeke nazočnima se obratio se dogradonačelnik Marko Filipović, naglasivši da je riječ o autoru antologijskih djela nacionalne arhitekture i zaljubljenika u struku od kojeg su imale priliku učiti brojne generacije riječkih studenata. Izvrsno je surađivao s Gradom Rijekom, a arhitekt Leo Modrčin koji se obratio u ime Društva arhitekata Rijeke upravo je Rijeku istaknuo kao oazu njegova djelovanja. Tu su bili njegovi suradnici s kojima je ostvario poistovjećenje osobnog, obiteljskog i profesionalnog života i odavde je uspio izgraditi neke od najvažnijih projekata u hrvatskom arhitektonskom portfelju. U Rijeku je došao raditi kao potpuno afirmirani arhitekt, nastavnik i bliski suradnik velikih arhitekata Vladimira Turine i Andrije Mohorovičića a ova mu je sredina dala veliki poticaj za velike stvari koje su uslijedile, naglasio je. Humanistička uloga Muzej oslobođenja u Sarajevu, hotelski kompleksi »Solaris« kod Šibenika i »Haludovo« na Krku , urbana vila Sušački Bulevard, dječja ustanova »Mihaljevac« u Zagrebu, nogometni stadion Poljud u Splitu, crkva sv. Nikole i zgrada Pravnog fakulteta u Rijeci kojeg je radio zajedno sa suprugom Olgom Magaš - samo je dio projekata Borisa Magaša. Svoje uspomene na njega iznijeli su i arhitekt Nenad Fabijanić, te profesorice Diana Car Pušić i Nana Palinić s Građevinskog fakulteta, obje njegove bivše studentice. Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje, kako je naglasila Palinić. Posebno je isticao humanističku ulogu arhitekture, a ljudskost je ono što obilježava cijelo njegovo djelovanje. PROBACIJSKA PRAKSA PREDSTAVLJENA KNJIGA PROF. SLOBODANA UZELCA U HRVATSKOJ U PROBACIJI TRI TISUĆE OSUĐENIKA Postoji puno radova o toj temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. Uzelac, istaknula je prof. Grozdanić rekavši da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » »MJERA ZA ŽIVOT iz probacijske prakse« naziv je knjige prof. Slobodana Uzelca koja je jučer predstavljena na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Naglašavajući da nije riječ o znanstvenoj knjizi, već o književnom djelu znanstvenika koji je to djelo pretočio svoje znanje i iskustvo prof. Velinka Grozdanić s Pravnog fakulteta kazala je da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca. U Hrvatskoj je probacija imala težak i dug put, a tek unatrag nekoliko godina zaživjela je u praksi. Postoji puno radova o toje temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. Uzelac, istaknula je prof. Ocjenjujući knjigu velikim doprinosom za probaciju u Hrvatskoj prof. Grozdanić je napomenula kako zatvor nikada od nikoga nije napravio boljeg čovjeka ističući da se ne kaže uzalud kako su zatvori škole kriminalakoje vrlo lako od sitnog kriminalca naprave velikog. Iznoseći pak motive za pisanje knjige prof. Uzelac ih je svrstao u dvije skupine, one nastale kako posljedica njegovog političkog djelovanja te one vezane uz nastavnički rad na fakultetu. Istovremeno sam kroz nastavnički rad na fakultetu više od deset godina radio probaciju s maloljetnim osobama i osjećao sam svojom dužnošću da iskustva prenesem na one koji dolaze. Obično se misli da je uvjetni otpust milostinja, ali to je samo djelomično točno, jer kada je čovjek u zatvoru sva je odgovornost prebačena na instituciju, ali kada ne ide u zatvor sav je teret na njemu samome, zaključio je prof. Dobivali i pisma s adresom »Ured za prohibiciju« S činjenicom da je koncept probacije u Hrvatskoj nov složila se i načelnica sektora probacije Ministarstva pravosuđa Jana Špero pojašnjavajući kako je ta služba ustrojena prije dvije godine te Hrvatska danas ima 12 lokalnih probacijskih ureda, a o tri tisuće osuđenika u nadzoru brine 70 probacijskih službenika. Pojam probacije još uvijek je nedovoljno poznat u javnosti, a to najbolje ilustrira činjenica da smo u početku rada često dobivali pisma adresirana na »Ured za prohibiciju«, kazala je Špero. Članak Slijedite poveznicu: ''Sluškinje licem u lice s publikom'', Radio Rijeka, 3. Članak i audio-zapis Slijedite poveznicu: ''Genetove sluškinje za kraj studija'', Radio Rijeka, 2. Članak i audio-zapis Slijedite poveznicu: ''Igra sluškinja u hotelskim sobama'', Novi list, 4. SLUŠKINJE PREDSTAVA U OPATIJSKOM HOTELU ''IMPERIAL'' IGRA SLUŠKINJA U HOTELSKIM SOBAMA Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja — po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da publika u svakoj sobi vidi četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica Kim CUCULIĆ OPATIJA » Polaznice Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« izvele su predstavu »Sluškinje« Jeana Geneta u opatijskom hotelu »Imperial«. Studentice iz klase prof. Rade Šerbedžije već su se tijekom studija predstavljale javnim nastupima, što je dobra praksa jer se tako stječe iskustvo igre pred publikom. Šerbedžijine studentice dosad su svoje ispitne predstave uglavnom održavale na specifičnim lokacijama, što je u glumačkom smislu dodatni izazov. Ovoga puta odabran je povijesni hotel »Imperial« u Opatiji, koji je krajem 19. U izboru lokacije mogla bi se naći poveznica s Genetovim »Sluškinjama«, drami iz 1947. Za ovu prigodu opatijski »Imperial«, hotel znakovita naziva, otvorio je svoja vrata u zimskom periodu, kada nema gostiju, te postao prizorište »Sluškinja« francuskog dramatičara Jeana Geneta. Prošlost »Imperiala« Predstava je počela već u atriju hotela, gdje su gledatelje dočekali studenti prve godine preddiplomskog studija »Gluma i mediji« Sveučilišta u Rijeci. Oni su, odjeveni kao hotelsko osoblje, upoznali posjetitelje s nekim crticama i anegdotama vezanim uz Opatiju i »Imperial«. Među ostalim, mogle su se čuti priče o Franji Josipu I, Josipu Brozu Titu, Čehovu, Viktoru Caru Eminu, a prema nekim sjećanjima u Opatiji se odmarao i Lenjin. Studenti su zatim na stubištu hotela izveli razigranu i duhovitu evokaciju prošlosti »Imperiala«, a onda gledatelje podijeljene u četiri grupe odveli u četiri hotelske sobe. Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja — po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da je publika u svakoj sobi mogla vidjeti četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica. Osobno sam bila u maloj, jednokrevetnoj sobi, što je stvorilo intimističku, ali istovremeno i voajerističko-klaustrofobičnu atmosferu. U napetom iščekivanju gospodarice, koja je navečer izišla iz kuće, sluškinje Claire i Solange po tko zna koji put počinju svoju bizarnu igru — jedna od njih glumi gospodaricu, a druga sluškinju. U svojoj igri potlačene sluškinje preslikavaju nasilje njihove gazdarice, počinjući u jednom trenutku pobunu koju toliko priželjkuju. Izvedba mladih glumica u skučenoj sobi vrlo je agresivna i ekspresivna, a prekida se u trenutku kad zazvoni budilica koju su sluškinje navile kako bi pospremile stvari prije nego se gospodarica vrati. Sluškinje u svojoj igri, na rubu imaginacije i zbilje, istine i laži, maštaju o ubojstvu gospodarice. Polifona izvedba Rasplet predstave dogodit će se u velikoj dvorani »Imperiala«, gdje svih osam glumica u polifonoj izvedbi utjelovljuje Claire i Solange. Još jedna njihova igra gospodara i sluge iznova počinje, ovoga puta s tragičnim završetkom... Premijerna publika srdačnim je pljeskom ispratila glumice Martinu Biljan, Dinu Dehni Sow, Jelenu Graovac, Denis Kirinčić, Valentinu Lončarić, Jelenu Mesar, Ninu Sabo i Marinu Stanger. U finalu predstave nastupio je kontratenor Kristijan Dragović, a u »Sluškinjama« sudjeluju i studenti glume Frano Barunčić, Ella Bogadi, Nika Ivančić, Lovro Ivanković, Lara Lalić, Nika Levak, Jurica Marčec, Emir Mulalić, Marina Musulin, Nikola Nedić, Maja Ožegović, Mirta Polanović, Tena-Antonija Torjanac i Tijana Trošelj. Suradnici na predstavi su Lenka Udovički, Aleksandar Cvjetković i Jelena Lopatić, kompozitor je Davor Rocco, a kostimografija i scenografija nastale su u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kostime su osmislile Ivana Butković, Lucija Polonijo, Zvonimira Karavida i Silvana Filičić-Vodnica pod mentorstvom Ante Vladislavića i Barbare Bourek, a scenografiju Ana Aleksandra Buković i Renata Fugošić pod mentorstvom Lare Badurine. Grafičko oblikovanje potpisuju Mia Vučemilović i Adi Franković pod mentorstvom Aljoše Brajdića. Kostime je izradila Matea Pasarić. Predstava je realizirana uz pomoć Liburnia Riviera Hotela i HNK Ivana pl. JOSIP BUTKOVIĆ IZ LIKE NA FUNKCIJU PRVOG ČOVJEKA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U RIJECI DEKAN KOJI TO NIJE PLANIRAO Nijedan moj prethodnik nije dočekao kraj mandata Akademiji je prijetilo da ostane bez dekana, jer v. U tom slučaju rektor imenuje v. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija RIJEKA » Akademiju primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci naredne će tri godine voditi novoizabrani dekan prof. Josip Butković koji sam za sebe kaže da je na to mjesto »uletio«. Naime, izbor novog dekana Akademije nije bio tipičan izbor obnašatelja te funkcije, već je prošao u prilično burnom ozračju, a kandidatura prof. Butkovića nije bila dugo promišljan čin. U tom trenutku Akademiji je prijetilo da će ostati bez dekana, jer nitko drugi se nije kandidirao. U tom slučaju rektor Sveučilišta imenuje dekana, a to se Akademiji već dogodilo prilikom postavljanja na dužnost bivše v. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija s drugima i prijavio se za kandidaturu, ističe novi dekan. Dodajući kako vremena nije bilo mnogo, jer je rektor postavio vremenski rok za odabir novog dekana, prof. Butković kaže da u skladu s tim i njegov program rada za naredno mandatno razdoblje nije tipičan, što su mu neki zamjerili. Nije problem napisati tekst, ali nije bilo vremena udubljivanja u program u trenutku kada osnovne stvari ne funkcioniraju. Na puno područja želim ovoj Akademiji postaviti zdrave temelje, a da ne vjerujem kako Akademija ima potencijala nikada ne bih na toj sjedinici digao ruku, jer pred kraj profesorske karijere nemam ambicije vlastitog ostvarenja. Ništa ne obećavam, jer malo toga mi je naklonjeno. Naime, nemam staru uhodanu instituciju s unutarnjom tradicijom koja gledano izvana djeluje kao da unutra vlada savršen red. No, osobno ne bih ni volio raditi u takvoj ustanovi, jer umjetnost je dinamična, pojašnjava prof. Jedan od prvih zadataka novog dekana imenovanje je najbližih suradnika i njihovo postavljanje na prodekanska mjesta, a navodeći kako će nove funkcije objaviti uskoro, prof. Butković kaže da će njegov izbor suradnika mnoge iznenaditi, međutim osobno ne vjeruje u promjene koje se rade zbog promjena. Dodajući da od osnutka Akademije još ni jedan dekan, a bilo ih je svega troje izabranih u redovnom postupku, nije svoj mandat odradio do kraja, novoizabrani dekan kaže kako nije osoba koja će brojati nečije greške. Umjetnici se pogubili — Učili su me da čovjek ima dvije strane, onu pozitivnu i manje pozitivnu, a što god radili u životu radimo greške. Svi dosadašnji dekani i v. Međutim Akademiju treba postaviti na zdrave noge, a ono što ću zahtjevati maksimalno je poštivanje zakonskih odredbi, jer previše se pravdamo time da smo umjetnici. Malo smo se pogubili. Mislim da se sada treba sve smiriti i gledati naprijed, najavljuje dekan. U skladu s tim na Akademiji će uslijediti ne samo upravljačke, već i statutarne promjene, a nove strategije, kako ona Sveučilišta, tako i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, kaže prof. Butković, odredit će kurs Akademije. U kontekstu toga dekan posebno apostrofira radna mjesta naglašavajući da Akademija nema niti jednog asistenta. Stoga je kadrovsko osnaživanje neophodno i to ne bilo kakvo. To jačanje kadra mora biti u skladu s programima, a kadrovi moraju imati doktorske studije. Volio bih da moje kolegice i kolege uoče da dolazi novo vrijeme te da ulože u sebe, jer izložbe i umjetnički rad nisu dovoljno ulaganje za člana akademske zajednice, upozorava prof. Osobno, kaže, zbog nove funkcije ne misli zapostaviti svoju obitelj i umjetnički rad, no misli raditi pošteno. Taj će se budući rad temeljiti i na širenju suradnje sa sličnim europskim ustanovoma, radu na prepoznatljivosti i vidljivosti Akademije, kao i na uspostavljanju novih studijskih programa, u okviru čega novi dekan ne odbacuje mogućnost pokretanja doktorskog studija, za što, zaključuje, postoje i kadrovski i prostorni uvjeti. Do radnog mjesta putuje 125 km iz Gornjih Vrhovina Novoizabrani dekan Akademije nije specifičan samo po načinu na koji je istaknuo svoju kandidaturu za to radno mjesto već i po tome što je jedini dekan putnik. Butković do svog radnog mjesta putuje 125 kilometara od svog doma u Gornjim Vrhovinama gdje se preselio prije devet godina. Za razliku od nagle odluke da se kandidira za mjesto dekana odluka da se preseli u Liku, kaže, nije bila tako nagla, već se radilo o izboru koji je u jednom trenutku postao neminovan. Mnogi misle da sam Kastavac, jer sam desetljećima živio u Kastvu i imao sam dva ateljea u Rijeci. Sada imam atelje i galeriju u nekadašnjoj štali imanja koje sam kupio. U Lici nisam turist, jer pokojna je majka bila iz tih krajeva, a izbor da se tamo odselim nosi sa sobom predivne stvari, ali i stvari koje nisu elegantne, jer to je život na osami. Ima tu negativnih stvari, kao što je čišćenje snijega. Međutim, meni je uvijek jako bila važna ideja, a moju ideju Gorski kotar nije mogao zadovoljiti. To je više park nego šuma, priča prof. Dodajući kako se imanje na kojim živi nalazi izvan sela te je prva pošta udaljena dva i pol kilometra, prof. Butković priča kako se Novi list može kupiti samo u toj pošti koja se zatvara u 11 sati ujutro. Jedan pročita načelnik, a drugi se vrati. Često ni ne stignem do pošte po novine, kaže dekan. RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Procjena hazarda pojave klizanja u flišu« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Sanja Dugonjić Jovančević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. Matjaž Mikoš s Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo. REAKCIJA NA REAKCIJU PJEVAČ DAMIR URBAN PISAO SENATU URBAN: DUŽNOST MI JE PRENOSTI ZNANJE MLADIMA Angažman poznatog estradnog umjetnika na sveučilišnom studiju Gluma i mediji ipak je prihvaćen, a nova rasprava jučer nije otvorena Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Nakon prošlotjedne sjednice Senata na kojoj se razvila polemika oko angažiranja Damira Urbana na preddiplomskom sveučilišnom studiju Gluma i mediji, kao i negodovanja dijela akademske zajednice zbog povjeravanja izvođenja vježbi riječkom glazbeniku, Urban je uputio pismo svim članovima Senata koje im je na jučerašnjoj sjednici i dostavljeno. Nakon polemike na prošlotjednoj sjednici ipak je prihvaćen prijedlog o angažiranju riječkoga glazbenika pa se unatoč sumnjama dijela zaposlenika Sveučilišta u kompetentnost vođenja vježbi, evaluacije rada studenata i planiranje nastave, na jučerašnjoj sjednici nije otvarala nova rasprava o toj temi. U svom obraćanju Senatu Urban napominje kako rado volontira u raznim programima Sveučilišta i odazove se na gotovo svaki poziv i inicjativu te da smatra da je njegova dužnost da kao građanin, ali i kao umjetnik, stavi na raspolaganje svo svoje znanje i iskustvo i pomogne i podrži na sve načine bilo koju inicijativu koja doprinosi edukaciji mladih ovoga grada, ali i Hrvatske uopće. Akademski nedostaci nisu prepreka — Upravo sam i isključivo iz tih razloga poziv Rade Šerbedžije da u ovome semestru, kao jedan od gostujućih predavača, dođem i radim sa studentima dio vježbi rado prihvatio. Moj bi se rad sastojao u tome da studente podučim pjevanju, snimanju glasa u studiju, pjevanju sa »živom« instrumentalnom pratnjom, ponašanju pred mikrofonom i slično. Bez obzira što bih u radu sa studentima izvodio isključivo vježbe iz onog područja glazbene umjetnosti kojom se i inače profesionalno bavim, što je potvrđeno statusom samostalnog umjetnika, iz članka sam saznao da se sumnja u moju kompetentnost, ali priznajem, ono što me je najviše pogodilo, da se dovode u pitanje moje dobre namjere. Mislio sam da se podrazumijeva da se nikad ne bih pristao baviti nečime za što nisam siguran da mogu predano i ispravno raditi. S obzirom da nastavu ne bih sam i bez »nadzora« kreirao niti provodio, da ne bih bio jedina osoba koja bi vršila ocjenjivanje, već da iza mene stoje i nositelj kolegija, suradnici, voditelj studija... Znanje je bitno Izuzetno cijenim i poštujem akademsku zajednicu i sve ono što ona predstavlja u našem društvu. Živimo u vrijeme u kojem se ljudski moral spustio na vrlo niske grane, u kojem se često barata neprovjerenim ili poluinformacijama, sadržajima koji su ispod svakog kriterija, i vrijeme u kojem se vrlo često šalje poruka da znanje nije bitno. U takvim vremenima, akademska zajednica je jedna od zadnjih crta obrane pravih i istinskih vrijednosti, i takva mora i ostati, poručuje Urban. Dodajući kako moli članove Senata da bez obzira na prijedlog voditelja studija Gluma i mediji, kao i voljnost ostalih djelatnika Sveučilišta koji su podržali njegov eventualni angažman na studiju, da se u slučaju neslaganja ili negodovanja nekih članova Senata njegov »predmet« izuzme iz razmatranja, Urban je zatražio da se obavijesti studij Gluma i mediji o pronalasku zamjene kako bi studenti mogli dalje nastaviti s radom i vježbama pjevanja. Međutim, s obzirom da se jučer nije otvarala nova rasprava, njegov angažman ostaje aktualan. RIJEKA » Obarnom doktorskog rada »Istraživanje i razvoj u funkciji izvozne konkurentnosti poduzeća« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Tomislav Galović. Mentor pri obrani doktorskog rada bio je prof. Heri Bezić, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. Vinko Kandžija te prof. Ivo Družić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. DISKRIMINIRANI STUDENTI PRAVNOG FAKULTETA PROTIV INTERNIH PRAVILA ZA UPIS U VIŠU GODINU STUDIJA NEPRAVDA NA PRAVU ZBOG SAMO JEDNOG PREDMETA PUNA ŠKOLARINA OD 5. U praksi to znači, tumače studenti, da ponavljači nekog predmeta s druge godine, koji nisu položili sve predmete s treće godine, u narednoj akademskoj godini mogu upisati samo nepoloženi predmet s druge godine i za to moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5. Dajući primjer kolegice koja je samo zbog tog predmeta platila cijelu školarinu te ukoliko ponovo ne uspije položiti sporni predmet, ponovo ju čeka izdvajanje od 5. Eduard Kunštek koji ističe da su mu se studenti već obraćali, ali da se problem bez odluke Fakultetskog vijeća ne može riješiti. Polože sve ispite osim tog, upišu drugu godinu, polože većinu ispita, ali treću godinu ne mogu upisati jer još uvijek nisu položiti ispit s prve godine. Sličan je slučaj i s četvrtom godinom, koju mnogi ne mogu upisati, jer nisu položili građansko pravo. O tom se problemu već vodila dugotrajna rasprava na fakultetu, a jedini način na koji se može pomoći studentima je da im se odobri upis dijela kolegija koji sadržajno nisu vezani uz prethodne godine. Naime, ukoliko netko nije položio rimsko pravo, onda mu se ne može odobriti polaganje građanskog prava, a bez građanskog prava ne može se polagati trgovačko pravo. Radi se o temeljnim predmetima. To je isto kao da zidar ne zna držati ciglu, pojašnjava prof. Poštivanja reda Dodajući kako je i pitanje zašto su se studenti doveli u tu situaciju, dekan kaže da trenutno ima pedesetak studenata koji će samo zbog jednog predmeta morati platiti cijelu godinu i trenutno ne mogu upisati makar dio kolegija naredne godine. Mi to sve možemo ubrzati, ali onda ćemo imati loše suce, odvjetnike i državne odvjetnike. Predložit ću Fakultetskom vijeću da se raspravi o tome da se studentima omogući upis dijela kolegija iz naredne godine, a konačnu odluku donijet će članovi Vijeća, zaključuje dekan. Žalopojke i studenata i profesora Potvrđujući kako zna da postoje pojedini profesori na koje se studenti stalno žale, prof. Kunštek ističe da se isto tako i profesori žale na studente te da je često problem loša podloga iz srednje škole. Ne može se studentima baš u svemu popuštati, jer ukoliko im se da nešto što im ne pripada, onda je to na njihovu štetu, kaže dekan. PRIJEDLOG SLAVNOG GLUMCA OD 13 GOSTUJUĆIH PROFESORA I STRUČNJAKA ŠTO IH JE ODOBRIO SENAT, NAJVIŠE POLEMIKE OKO GLAZBENIKA ROKER ZA KATEDROM DAMIR URBAN PREDAVAČ NA ŠERBEDŽIJINOM STUDIJU Urban jest izvrstan, no dopušta li mu ta izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave i sve ono što sveučilište očekuje, pitala je prof. Na studiju Gluma i mediji još će kao gosti predavati Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje te Valentin Lončarić Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o povjeri izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim i domaćim profesorima i stručnjacima. Ukupno se radi od 13 radnih mjesta, od čega je njih šest namijenjeno Ekonomskom fakultetu na kojem će ove akademske godine gostovati šest istaknutih inozemnih profesora. Preostalih sedam mjesta namijenjeno je sveučilišnom preddiplomskom studiju Gluma i mediji, a među novim imenima koji će raditi na kolegijima tog studija našlo se i ime Damira Urbana. Vijest o angažmanu Urbana na tom studiju među članovima akademske zajednice proširila se dan prije sjednice Senata i ne može se reći da je baš naišla na odobravanje, a i na jučerašnjoj sjednici Senata upravo je taj angažman izazvao polemiku koja je u konačnici završila prihvaćanjem prijedloga voditelja studija Rade Šerbedžije, no ne jednoglasno. Ne radi se o radnom mjestu, već o gostovanju stručnjaka na kolegiju, a vjerujemo da su oni koji vode studij i donijeli prijedlog dobro procijenili i kompetentno donijeli svoj prijedlog, prokomentirala je prorektorica za nastavu i studente prof. Izmjena dnevnog reda Međutim, dio akademske zajednice tu kompetetnost stavlja pod znak pitanja, a među njima je i predsjednica Udruge Universitas prof. Naglašavajući kako ne iznosi stav Udruge, već vlastiti, prof. Ledić napominje kako je po svom obrazovanju sasvim neadekvatna osoba za procjenu kvalifikacija Damira Urbana za izvođenje kolegija, ali ponešto zna o načinu na koji se povjerava nastava. Sjednice Senata, na što Universitas upozorava već niz godina, obavijene su velom tajne, pa je tako preksinoć »procurila« informacija da je na dnevnom redu sjednice Senata, u okviru točke Povjera izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim profesorima i stručnjacima, predloženo povjeravanje vježbi Damiru Urbanu za predmeta Povijest glazbe i Primijenjena glazba. Razgovarala sam sinoć s više svojih kolega i svi su bili nemalo začuđeni, da ne kažem konsternirani tom informacijom. Čini se da je poseban interes ova informacija pobudila kod školovanih glazbenika koji o ovom području znaju više i mogu kompetentnije suditi. Danas se na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci pojavio dnevni red sjednice Senata, pri čemu su predmeti na kojima bi Damir Urban trebao voditi vježbe promijenjeni: sada se radi o predmetu Glas 1. Samo po sebi, ovo je već neobično — kako i zašto se odjednom promijenio dnevni red? Kakva zapravo nastavna potreba postoji? Izvrsnost nije sporna Dodajući kako se čini da Sveučilište s jedne strane ima jasno proklamirane zahtjeve za izvrsnošću, kvalitetom, procedurama koje valja poštivati, a s druge nepodnošljivu lakoću donošenja odluka koje nisu u skladu s time, prof. Ledić ističe kako Urban definitivno jest izvrstan, no ujedno postavlja i pitanje dopušta li mu njegova izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave, odnosno sve ono što se od osoba kojima se povjerava nastava na sveučilištu očekuje. Ali prije svega, sve te postupke obavljati javno, transparentno, u skladu sa zakonom, bez popuštanja i fige u džepu, zaključuje prof. Uz Urbana na popisu gostujućih stručnjaka studija Gluma i mediji našli su se i Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje i Valentin Lončarić. Fučkaru počasno zvanje Uz povjeravanje nastave gostujućim profesorima i stručnjacima, članovi Senata jučer su se bavili i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije u okviru čega je gost sjednice bio prof. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost. Potvrđen je i izbor prof. Josipa Butkovića za dekana Akademije primijenjenih umjetnosti, te je pokrenut postupak za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. TEHNIČKI FAKULTET DOKTORIRAO SANJIN KRŠĆANSKI Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Analiza uvjeta nastanka pukotina i model procjene vijeka trajanja konstrukcija« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo i temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Sanjin Kršćanski. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. Goran Turkalj i prof. Josip Brnić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. Željan Lozina s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. DOKTORIRAO MARKO KRŠULJA Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Unaprjeđenje procesa inkrementalnog preoblikovanja u jednoj točki« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Marko Kršulja. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su prof. Miljenko Math s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb, prof. Branko Grizelj i prof. Pero Raos sa Strojarskog fakulteta Slavonski Brod, prof. Tomaž Pepelnjak s Fakulteta za strojništvo Univerza v Ljubljani te prof. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. FELIX WENSVEEN NIZOZEMSKI ZNANSTVENIK NIJE U TRENDU — ZAMIJENIO JE AMSTERDAMSKU ADRESU RIJEČKOM I NIJE POŽALIO HRVATI ZNAJU ŽIVJETI ŽIVOT Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata i vraćaš se raditi. Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati i zbog toga mi se ovdje sviđa, kaže dr. Wensveen docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci Iako je prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kvaliteti ljudskog kapitala koje je obuhvatilo 122 zemlje svijeta Hrvatska na 46. Jedan od takvih je nizozemski docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Felix Wensveen koji je prije tri godine svoju amsterdamsku adresu odlučio zamijeniti riječkom i na riječkom Sveučilištu nastaviti znanstvenu karijeru započetu u Nizozemskoj. Za razliku od mnogobrojnih Hrvata koji sve izvan hrvatskih granica smatraju obećavajućim i mnogo boljim, iskustvo ovog tridesetjednogodišnjeg Nizozemca kaže da se uspješna karijera, pa i ona znanstvena, može ostvariti bilo gdje. Wensveen je prije gotovo tri godine postao i riječki zet, međutim razlog dolaska u Rijeku kaže nije samo ljubav prema današnjoj supruzi, već i rad s vrhunskim hrvatskim i svjetskim znanstvenicim: prof. Stipanom Jonjićem i prof. Projekt TransMedRi — Doktorski sam studij započeo u Amsterdamu i kako mi je za istraživanje trebao jedan virusni model, a riječ je o citromegalovirusu došao sam do prof. Dovoljno je da »ugooglate« citromegalovirus i odmah će vam se pokazati ime prof. Tako sam prije pet godina došao u Rijeku na par mjeseci kako bih radio na tom istraživanju, a dvije godine nakon toga sam i doktorirao na amsterdamskom Sveučilištu. Nekoliko mjeseci nakon obrane mog doktorata otvorilo se mjesto na projektu TransMedRi za strance pa sam ponovno došao ovdje raditi, ali ovaj put sam i i ostao, priča Wensveen. Dodajući kako je u isto vrijeme dobio i stipendiju Marie Curie Wensveen kaže kako se u Rijeci od samih početaka osjeća dobrodošao, a jedino mu malo muke zadaje hrvatski jezik. To je slavenski jezik koji je potpuno drugačiji od nizozemskog, doslovce nema nikakve poveznice, a najveći mi je problem deklaniranje. Prije četiri godine u Amsterdamu sam pohađao tečaj hrvatskog jezika, jer u Nizozemskoj postoji velika zajednica Hrvata, a onda sam i u Rijeci nastavio učiti. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. Bez šoka Dodajući kako je suprugu upoznao još za vrijeme studijskih dana u Barceloni, Wensveen ističe da je prije svog definitivnog preseljenja u Rijeku često dolazio u Hrvatsku pa mu promjena adrese i nije bila neki šok. Međutim, dodaje, Hrvatska je puno drugačija od Nizozemske, ne samo vizualno, već i po načinu života, a ono na što se nikako ne može naučiti višesatno je ispijanje kave na riječkim terasama i poduži odlasci na marendu za vrijeme radnog vremena. U Nizozemskoj je sve točno organizirano, a u Hrvatskoj je sve pomalo kaotično, ali i šarmantno. Nizozemci su zbog toga da sve mora biti točno i organizirano pod daleko većim stresom od Hrvata. Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata za kavu i na brzinu ju popiješ i vraćaš se raditi. To sve zajedno traje pet minuta. Ali ovdje marenda traje sat vremena. Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati u životu i zbog toga mi se ovdje sviđa. Ne bih izabrao niti jedno drugo mjesto za život, a puno sam putovao. Ljudi se često čude zašto sam došao u Hrvatsku i baš tu odlučio baviti se znanošću. Osobno u tome ne vidim neki problem. Mogao sam izabrati bilo koje sveučilište, neko koje je daleko razvikanije, međutim mišljenja sam isto tako da ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen ljudima koji imaju dobre ideje. Bojan Polić ljudi su s jako dobrim idajama i zato mislim da negdje drugdje ne bih radio ništa bolje nego ovdje. Znanošću se čovjek ne bavi da bi se obogatio. Uspijevam zaraditi dovoljno za solidan život i to mi je dosta. Istina je da bih u Amsterdamu imao bolju plaću, ali tamo su i troškovi života daleko veći. Žao mi je što toliko puno ljudi želi napustiti Hrvatsku, jer Hrvatskoj trebaju ljudi koji joj mogu pomoći, pojašnjava Wensween. Uživam u Gorskom kotaru Dodajući kako u Rijeci vozi pet minuta i na moru je, a u Amsterdamu može voziti pet minuta i nigdje je Wensveen među hrvatske prednosti ubraja i more, ali i prirodu, a na pitanje kakav je prvi dojam na njega ostavila Hrvatska odgovara: »Vruće! Moj punac ima vikendicu u Hribu i jako volim ići tamo, pogotovo ljeti. Priroda u Hrvatskoj je daleko ljepša nego u Nizozemskoj. Znam da Hrvatska nije bogata zemlja i da ima puno ljudi kojima je teško, ali ako imaš dovoljno za život lijepo je ovdje, ističe Wensveen. To su ujedno, dodaje, i razlozi zbog kojih mu nije bilo teško napustiti Amsterdam iako tamo ima obitelj. Njegovi prijatelji i obitelj, kaže, često dolaze u Rijeku pogotovo od kada je u kuću Wensveenovih stigla prinova. Ono što me u Hrvatskoj oduševljava je i domaća hrana, toga u Nizozemskoj nema. Ovdje se jako puno polaže na hranu, a osobno me oduševljava roštiljanje. Nizozemci nemaju kulturu prehrane za razliku od Hrvata koji gotovo da nemaju velike zabave bez hrane, priča Wensveen. Polić: Mogao je birati najbolja svjetska sveučilišta Wensveen je, kaže njegov šef prof. Bojan Polić, izvanredan doktorant koji je prije dolaskla na riječko Sveučilište bio član poznatog nizozemskog tima istraživača, a zahvaljujući svojem besprijekornom kurikulumu mogao je otići na bilo koje svjetsko sveučilište. Donio je nove metode istraživanja i doprinjeo da se grupa razvije u imunološkim istraživanjima. Imali smo i prije slučajeva da na Zavode rade ljudi iz inozemstva, no Wensveen je prvi potpuni stranac, a i prvi postdoktorant s prestižnom stipendijom Marie Curie, kaže prof. Hoćeš na fakultet — upisuješ najteži stupanj srednje škole Hrvatski školski sustav i onaj nizozemski baš i nemaju neke sličnosti, jer kako pojašnjava Wensveen Nizozemska za srednjoškolsko strukovno obrazovanje ne zna. U Nizozmskoj postoje srednje škole koje daju opće obrazovanje i ništa drugo. Te se škole rangiraju na tri razine i ukoliko želiš nastaviti školovanje na fakultetu upisuješ najteži nivo. Ono što mi je također neobično je da jako puno učite iz knjiga. Kod nas je praksa daleko više zastupljenija, nego teorija. Nizozemski obrazovni sustav potiče na samostalnost u učenju, moraš sam istraživati ukoliko nešto želiš saznati. Shvatio sam da Hrvati puno bolje barataju teorijom od Nizozemaca, ali Nizozemci prednjače u praktičnom radu, zaključuje Wensveen. Unovčite tradiciju Hrvati su jako ponosni na svoju kulturu i tradiciju, a to je jedna od stvari koja Wensveena fascinira, jer kaže u Nizozemskoj nije tako. Čuva se tradicija, a u Nizozemskoj nije tako, tamo su takvi običaji gotovo izumrli. Međutim, Nizozemci iako do tradicije ne drže oni tu tradiciju znaju prodati, što u Hrvatskoj, čini mi se, baš nije slučaj. Pola svijeta zna da sir dolazi iz Nizozemske, ali da je kravata iz Hrvatske baš i nije svima poznato. Mislim da bi Hrvatska mogla još bolje unovčiti svoju kulturu i tradiciju, kaže Wensveen. Istražuje dijabetes tipa 2 Napominjući kako ne zna što mu život nosi Wensveen ističe da za sada svoju budućnost vidi u Hrvatskoj, jer kako kaže i profesionalni i privatni život su mu super pa nema razloga vratiti se u Nizozemsku. Polića trenutno radi na istraživanju dijabetesa tipa 2, a iako se najviše bavi istraživanjima u planu mu je kada usavrši jezik upustiti se i u rad sa studentima. KONFERENCIJA CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE JUGOISTOČNE EUROPE EUROPSKI JUGOISTOK VAŽAN ZA STABILNOST CIJELOG KONTINENTA Dvodnevna inauguralna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce RIJEKA » Sveučilište u Rijeci domaćin je inauguralne konferencije novoutemeljenog Centra za napredne studije jugoistočne Europe Center for Advanced Studies of southeast Europe — CAS koja će se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Europskom fondacijom za Balkan, Zakladom Otvoreno društvo, Erste zakladom, njemačkom Marshall zakladom i europskim Albach forumom tijekom iduća dva dana održavati u prostorima riječkoga Sveučilišta. Dvodnevna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce koji će kroz panel diskusije i radionice raspravljati o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i posebice njenom jugoistočnom dijelu. Sinoćnje svečano otvorenje svojim su prisustvom uveličali brojni visoki uzvanici, među kojima su bili i prva potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, izaslanik hrvatskog predsjednika Dejan Jović, bivši predsjednik Stjepan Mesić, kao i hrvatski, srpski te slovenski ministri znanosti, čelnici lokalne uprave i samouprave te predstavnici europskih zaklada, odnosno podupiratelja CAS-a poput Rade Šerbedžije. Napominjući kako je osnivanje Centra još jedan dokaz dinamičnosti riječkog Sveučilišta, rektor prof. Pero Lučin Centar je ocijenio i iskorakom prema sveučilištu s visokim istraživačkim aktivnostima, dok je ministrica Pusić naglasila kako je tema dvodnevne konferencije za Hrvatsku od provorazrednog značaja napominjući da se Hrvatska nalazi na povijesnoj, intelektualnoj te političkoj prekretnici. Osnivanje Centra neobično je važno, međutim morate biti svjesni da je on samo fizički u Rijeci te da treba djelovati u ci jeloj regiji. Ukoliko budete stvarno dobri, djelovat ćete u cijeloj Europi, poručila je Pusić. Dodajući kako hrvatski predsjednik od početka podržava osnivanje Centra, njegov izaslanik Jović istaknuo je da je Hrvatska s novim Centrom dobila instituciju koja je nedostajala u postojećem sustavu znanosti, a njegovo će djelovanje biti daleko šire od lokalnih i regionalnih okvira te je početak rada te ustanove stavio i u kontekst poziva hrvatskim znanstvenicima da se vrate iz inozemstva. Sam odabir teme kojom će se konferencija baviti, prema pojašnjenju predstojnice Centra prof. Snježane Prijić Samaržija, utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni s različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije. Intenziviranje međunarodne suradnje Centrom za napredne studije koordinira riječko Sveučilište, ali istovremeno njime upravljaju regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucija iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Novoutemeljeni Centar je središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti. Stipan Jonjić okupio vodeće domaće i svjetske virologe'', Novi list, 17. MEDICINSKI FAKULTET RADIONICA O HERPES VIRUSIMA U SKLOPU IPA PROJEKTA EUROPSKE UNIJE PROF. STIPAN JONJIĆ OKUPIO VODEĆE DOMAĆE I SVJETSKE VIROLOGE Radionicom te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljudsko zdravlje Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » U sklopu IPA projekta kojeg provodi grupa prof. Stipana Jonjića jučer su se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci okupili vodeći domaći i međunarodni znanstvenici kojima je zajednički cilj razvoj učinkovitih cjepiva za herpes viruse, kao i druge uzročnike zaraznih bolesti koje pogađaju svjetsko stanovništvo. Radionica »Učinkovita transalacija istraživanja i razvoj cjepiva« okupila je dvadesetak sudionika, a riječ je o drugoj u nizu radionica koja je organizirana u okviru IPA projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«. Cilj je i osnažiti inovacijske kapacitete Medicinskog fakulteta kroz mobilizaciju njegovih potencijala za primijenjena istraživanja u skladu s potrebama biotehnološke industrije, a krajnji cilj prvog strateškog projekta je razvoj prototipa platforme vektorskog cjepiva koje je zasnovano na živom atenuiranom herpesvirusu kao vektoru. Važnost ovog projekta proizlazi iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne patogene i tumore, dok bi drugi strateški projekt trebao rezultirati stjecanjem znanja i vještina potrebnih za komercijalizaciju postojeće jedinstvene kolekcije protutijela te različitih usluga povezanih s protutijelima. Primijenjena istraživanja na projektu provode se paralelno s radionicama i posjetima suradnim institucijama, a prema riječima prof. Jonjića važnost jučer održane radionice iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne uzročnike zaraznih bolesti. Trendove u istraživanju zaraznih bolesti uzrokovanih herpes virusima i različite pristupe u razvoju cjepiva jučer je izložio dr. William Britt s University of Alabama at Brimingham SAD, u suradnji s kojim grupa prof. Jonjića provodi i dva projekta financirana sredstvima američkih Nacionalnih instituta za zdravlje. Predavanja su održali i dr. Martin Messerle s Hannover Medical School i dr. Urlich Kalinke, direktor instituta Twincore iz Hannovera. U sklopu radionica održan je i okrugli stol o mogućnostima i pretpostavkama razvoja translacijskijh istraživanja herpes virusnih cjepiva u Rijeci na kojem su sudjelovali dr. Sabina Rabatić sa zagrebačkog imunološkog zavoda, dr. Beata Halassy i dr. Maja Šantak iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji zagrebačkog Sveučilišta te znanstvenici KBC-a Rijeka. Političari u ovoj državi vole mantrati uprazno o nekakvoj ''državi znanja'', razmišljajući valjda kako će od samog papagajskog ponavljanja znanje doći samo od sebe. U međuvremenu kao kakvi rojevi skakavaca pustoše sve što može imati bilo kakve veze sa znanošću. Zbog takve situacije uspjeh tima s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci mora se gledati s dodatnim poštovanjem. Naime, oni su došli pred samo otkrivanje lijeka za osteoporozu, bolest koja mnogima zagorčava starost. Daleko su još od same praktične upotrebe lijeka, ali sama činjenica da su došli do patenta i da im je to svjetski priznato, za najdublji je naklon. U državi u kojoj svaki dan moramo slušati bilo o političkim bilo ekonomskim problemima, pravo je osvježenje vidjeti kako ipak ima ljudi koji su maheri na svom polju rada. Iako država sa svim svojim političkim strukturama u ova dva desetljeća postojanja nije napravila previše za njih, očigledno talenta imamo dovoljno da se probijemo naprijed. Kad imate neki alat — primjerice čekić, s njime je moguće razbiti staklo, ali i napraviti novu skulpturu Davida. Ne morate biti Michelangelo da shvatite da bez uloženog truda, velike količine znanja, ali i strasti možete svojim alatom dovijeka samo lomiti staklo, slikovito nam je pojasnio dr. Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, odgovarajući na pitanje do kud sežu mogućnosti 3D printera — instrumenta koji je trenutno svojevrsni znanstveni luksuz, no ne treba sumnjati da će uskoro postati dio svakodnevice. Dok je u Hrvatskoj, čak i u znanstvenim krugovima, 3D tehnologija i dalje pomalo apstraktni pojam, u razvijenim zemljama već neko vrijeme ona nije novost. Ovih je dana NASA primjerice najavila da će u bliskoj budućnosti koristiti 3D printer kako bi na samoj Međunarodnoj svemirskoj postaji proizvodila dijelove satelita, a primjena ovih printera u biotehnologiji i medicini otišla je već toliko daleko da su znanstvenici u stanju »isprintati« ljudsko uho ili cijeli nit implantata za razne dijelove tijela. U nove generacije 3D printera može se danas već »ubaciti« bilo kakav materijal — od plastika do raznih vrsta slitina. Mogućnosti su, slažu se stručnjaci, nezamislive, pa 3D printere mnogi nazivaju jednom od tradicionalnih SF opsesija koja se ostvarila već na početku novog milenija. Hrvatska međutim, kao i u mnogim futurističkim konceptima, uvelike i na ovom primjeru kaska za najrazvijenijim državama — u cijeloj državi jedva da postoji dvadesetak 3D printera — broj neusporediv s njih nekoliko stotina koliko ih ima primjerice Njemačka. I tu bi priču na ovu temu mogli slobodno zvršiti, da se naš sugovornik s početka teksta kojim slučajem nije prije otprilike osam godina zainteresirao za 3D tehnologiju i biokompatibilne materijale primjenjive u medicini. Više godina usavršavanja, eksperimentiranja i povezivanja sa stručnjacima raznih profila, rezultiralo je potom nizom projekata primjene 3D tehnologije u medicini, primarno kirurgiji. Između ostalog, Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem studenti i liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu. Računalni model Razliku čine nevjerojatno tanki slojevi na koje je model lubanje podijeljen, što ujedno daje i preciznost prikaza svih drugih struktura u mozgu praktički 300 posto veću no što je ima konkurentski švicarski model iz 2006. Dotično »učilo« FEKS MAPEM Maričić je kao koncept razvio u suradnji s prof. Darkom Manestrom i prof. Mladenom Perinićem i nada se da će uskoro ući u nastavu prirodnih znanosti u školama i na fakultetima. Potencijalna primjena u medicini još je konkretnija. Na temelju podataka s instrumenata kao što su CT ili magnetska rezonanca, Maričić je u stanju izraditi izuzetno precizni računalni model nečije lubanje i moždanih struktura, te ga na jednako prezican način »isprintati« u više vrsta različitih materijala, što bi kirurgu primjerice omogućilo da na modelu provježba neki složeni operativni endoskopski zahvat, prije no što ga uistinu provede na pacijentu. Mislim da je naša šansa ugledati se u razvijene zemlje koje su iskoristile znanje kao jedan od glavnih alata razvoja, reći će Maričić koji je uz partnere ovaj model i zaštitio. Jednako impresivnom demonstracijom kombinacije moći moderne tehnologije i vještine našeg sugovornika čini se, primjerice i rezultat njegove doktorske dizertacije — odnosno praktički sam početak ove riječke priče o primjeni 3D tehnologije u medicini. Naime, nakon povratka iz Finske i Švedske gdje je radio kao stipendist u tvornici Volvo, Maričić se zaposlio u privatnom sektoru kako bi mogao platiti poslijediplomski studij. I baš u trenutku kada sam dobio ugovor na neodređeno, zahvalio sam se poslodavcima i zaposlio na fakultetu gdje radim i danas, nažalost još uvijek na određeno vrijeme. S obzirom na to da me oduvijek zanimalo računarstvo, medicina i inženjerstvo nije mi bilo teško odlučiti se za temu i na doktorskom studiju. Na drugoj godini, odabrao sam mentora prof. Mladena Perinića koji me usmjerio u daljnjem radu, prisjeća se Maričić kojeg je dodatno nadahnulo svjedočenje uspješnoj rekonstrukciji dijela kosti lubanje s biokompatibilnim materijalima tijekom korištenja CEEPUS stipendije u Rumunjskoj. Daniela Kovačević Pavičić koja je kasnije postala sumentor, prodekanica prof. Renata Gržić, te prof. Damir Miletić s Klinike za radiologiju. Kad smo razgovarali o mogućoj primjeni 3D modeliranja, prof. Kovačević Pavičić mi je predložila da proučim slučaj pacijenta kojem su se polipi u sinusima toliko raširili da su počeli lomiti kost. Pacijent je već imao cijeli niz operacija, a čekala ga je rekonstrukcija dijela čela i nosa, pri čemu je umjesto dijela uništene kosti trebao biti ugrađen implantat. Ono što je do tada postojalo u tom smislu nije bilo posve precizno. S obzirom na to da u to vrijeme nismo imali apsolutno nikakvu opremu a kamoli 3D printer, laserski skener ili slične stvari na Sveučilištu, odlučio sam svoj dok — Radim na razvoju jednog instrumenta za 3D modeliranje za potrebe forenzike i antropologije s kolegicom Anjom Petaros koja je primijetila da bi im neka rješenja uvelika mogla pomoći u forenzičnim istraživanjima. Ovdje bih svakako spomenuo i Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci s kojim surađujem od samih početaka. To je izvrsno uigrana ekipa uz pomoć koje znanstvenici mogu izbrusiti svoje projektne prijedloge, dobiti informacije o raznim mogućnostima plasmana ideja na svjetsko tržište, te brzom transferu znanja u industriju. Pored posla na Tehničkom fakultetu i znanstvenih projekata, Sven Maričić kreativnost ispoljava na još cijelom nizu područja. Nedavno je tako organizirao radionicu RiScience koja je za cilj imala edukaciju i povezivanje stručnjaka iz područja 3D modeliranja i printanja iz različitih dijelova Europe s našim studentima i djelatnicima. Sudjelovao je i u organizaciji nedavno uspješno izrealizirane Noći istraživača, a trenutno radi na znanstvenoj slikovnici za koju mu je poznati riječki slikar Vojo Radoičić već napravio naslovnicu i za koju će, obzirom da svira nekoliko instrumenata, snimiti i mali popratni soundtrack. Trebalo mi je šest mjeseci samo za prvi matematički model koji sam napravio na temelju CT snimki glave pacijenta. U suradnji sa stručnjacima iz Poliklinke Rident i Klinike za otorinu KBC-a Rijeka, potom je na temelju tog modela modeliran implantat od polimetilmetakrilata koji je ugrađen pacijentu. Zbog preciznosti modela uspjelo se za 30 posto smanjiti količinu potrebnog materijala i još važnije skratiti vrijeme operacije s procjenjenih tri sata na sat i 45 minuta. Prisustvovao sam operaciji i to je bio fenomenalan osjećaj. Stvarna mogućnost da pomognem je moja najveća motivacija, ne mogu vam opisati taj osjećaj kada napraviš anatomski dio koji je plod tvojeg istraživanja i kada se taj implantat ugradi i postane dio nečijeg života, ispričao nam je Maričić koji je u sličnim projektima koji su uslijedili među prvima u ovom dijelu Europe primjenio 3D printer u kirurgiji. Pokušaji i pogreške Preciznost, glavna komponentu koja izdvaja njegove modele iz mora drugih stvari koje se danas mogu postići s 3D printerima, nije međutim bilo nimalo lako postići. Apstraktno razmišljanje danas bi trebalo biti temelj usvajanja znanja — svatko od nas može nabubati besmislen niz brojeva i slova, ali primijeniti postojeće znanje u nekom području gdje nismo daleko stigli i gdje trebaš tek postaviti standarde zahtijeva izlazak iz, uvjetno rečeno, dnevnog boravka sigurnosti. Dakle, naravno da je bilo teško razviti toliku preciznost kod printanja, ali to je bio izazov s kojim sam se želio baviti. Stoga sam jako zahvalan kolegama dr. Ozrenu Bukovcu i Deanu Staniću na pomoći i korisnim sugestijama. Više puta tijekom istraživanja morao sam se vraćati na osnovne stvari — logiku i razmišljanje kako neki dio napraviti funkcionalnijim i optimalnim, posebno kada je riječ o radu sa skupim 3D printerima koji koštaju nekoliko milijuna kuna. Za mnoge stvari se savjetujem s kolegama vani koji su stručnjaci u svojim poljima, objašnjava nam Maričić. Mogućnosti 3D tehnologije na području medicine su, uvjerava nas naš sugovornik, uistinu goleme. Trenutno radim na jednom sustavu očitavanja podataka koji će si moći priuštiti svi, a koji barem za sada u ovoj fazi ima obećavajuće rezultate. Ono što je prednost jest da su eliminirane potencijalne opasnosti zračenja koje se nalaze u klasičnim dijagnostičkim medicinskim uređajima. Cilj znanosti je upravo to — omogućiti ljudima najbolju moguću kvalitetu života i omogućiti dostupnost svima. Kada gledate pacijenta kojemu trenutno ne možete pomoći, znanstvenik bi trebao biti taj zadnji oslonac koji će mu uliti nadu da nova tehnologija i istraživanja mogu dati rezultate. Ne samo riječima, nego i stavom. Ne možeš biti dobar znanstvenik ako nisi jako motiviran i veliki sanjar. No svako iskustvo treba se temeljiti na određenom broju pokušaja i pogreški, mislim da su najopasnija iskustva koja se temelje samo na uspjehu, zaključit će Maričić. UDRUGA UNIVERSITAS DIO AKADEMSKE ZAJEDNICE NEZADOVOLJAN NOVOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM SVEUČILIŠTA U RIJECI JEDINO SVEUČILIŠTE BEZ PROREKTORA ZA ZNANOST Sveučilište treba napraviti iskorake u području znanosti i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Jonjića, ističe Pero Lučin RIJEKA » Dio akademske zajednice nezadovoljan je novom upravljačkom strukturom Sveučilišta u Rijeci prema kojom će u narednom rektorskom mandatu sveučilište imati manji broj prorektora, a veći broj pomoćnika rektora. Naime, na posljednjoj sjednici Senat je imenovao tri prorektora i to za studije i studentska pitanja, za investicije i razvoj te za informatizaciju, dok prorektor za organizaciju i integraciju još nije imenovan, te su istovremeno izabrani i pomoćnici rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Takvu upravljačku strukturu Udruga za razvoj visokog školstva Universitas smatra neodrživom, a u svojoj izjavi za javnost predsjednica Udruge prof. Jasminka Ledić ističe da je kako u krugu prorektora, tako i u krugu pomoćnika izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. Neznatne uštede — Prorektora za znanost i istraživanje ima svako sveučilište u Hrvatskoj, osim riječkoga, koje jedino ima prorektora za informatizaciju. Teško je pretpostaviti razloge iz kojih sveučilište koje strateški vrednuje znanstveno-istraživački rad nema prorektora za to područje. Smatramo da Sveučilište u Rijeci treba imati prorektora za znanost i međunarodnu suradnju. Neznatne uštede koje će donijeti ovakva struktura upravljanja nisu dovoljan razlog za njezino uvođenje, a fleksibilnost upravljanja koju kao prednost navodi rektor može dovesti do kaotičnosti, nedefiniranih nadležnosti, zastoja i poteškoćama u funkcioniranju Sveučilišta, pojašnjava prof. Pero Lučin u novoj upravljačkoj strukturi ne vidi ništa sporno, jer tradicionalna podjela poslova kakva je do sada bila nikako ne može zadovoljiti potrebe riječkog Sveučilišta. Prilagodba poslovanju — Strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilišta. Nije potrebno iza funkcije prorektora za međunarodne osnose skrivati prorektora za informatizaciju, a što se tiče međunarodne suradnje Sveučilište na tom području intenzivno radi. Međunarodnom se suradnjom bavi rektor, a time se trebaju baviti i svi prorektori. Ne postoji potreba za posebnom prorektorskom funkcijom. Prorektor za znanost je pak posebna priča. Sveučilište u narednih nekoliko godina treba napraviti velike iskorake u tom području i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Stipana Jonjića u tom području, koji će dio svog radnog vremena provoditi baveći se tim područjem, pojašnjava rektor. Dodajući da je nova prorektorska funkcija, ona za informatizaciju, uvedena iz razloga što Sveučilište želi u što većoj mjeri u svoj rad uvesti IT tehnologije kako bi se smanjila količina cirkuliranja nepotrebnih papira, dopisa i tablica. DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST RIJEČKI PROFESOR U DRUŠTVU NAJBOLJIH HRVATSKIH ZNANSTVENIKA STIPANU JONJIĆU I VLADIMIRU ĐURI DEGANU NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO Prof. Stipan Jonjić nagrađen je za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija, dok je prof. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Odbor za dodjelu državnih nagrada za znanost donio je odluku o dodjeli 31 nagrade, a u kategoriji nagrada za životno djelo našla su se dva riječka znanstvenika, prof. Stipan Jonjić i prof. Riječ je o nagradama koje dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, kao i za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada — nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost te za popularizaciju i promidžbu znanosti, kao i godišnja nagrada za znanstvene novake. Niz otkrića Nagrada za životno djelo dodjeluje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo, a prof. Jonjiću ta je nagrada pripala za područje biomedicinskih znanosti. Jonjić redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci te je nagrađen za cjelokupan znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija. Odbor za dodjelu nagrada svoju je odluku obrazložio činjenicom da prof. Jonjić ide u red prepoznatljivih hrvatskih znanstvenika u području biomedicine, što potvrđuje i prijem u članstvo Leopoldine, njemačke akademije prirodnih znanosti. Radi se o znanstveniku koji je objavio sto izvornih znanstvenih radova i revijskih članaka u vodećim svjetskim časopisima u području imunologije i virusologije. Kumulativni »čimbenik odjeka« tih radova iznosi 701, h-indeks 34, a u WOS bazi citirani su 4. Rad mu karakterizira niz otkrića, a prvi je pokazao da CMV izbjegava imunološki nadzor uz pomoć NK stanica tako da negativno regulira ekspresiju staničnih liganada za aktivacijski NKG2D receptor. To otkriće objavljeno je u Nature Immunology i bilo je popraćeno redakcijskim osvrtom u tom broju časopisa. Na temelju rezultata vlastitih istraživanja iznio je i ideju za dizajniranje takozvanog pametnog cjepiva za CMV, a taj projekt dobio je petogodišnju financijsku potporu Europskoga istraživačkog vijeća u kategoriji »Ideas«. U proteklih desetak godina njegova grupa dobila je gotovo devet milijuna eura iz europskih i američkih znanstvenih fondova, a ujedno je i pozvani predavač na uglednim znanstvenim skupovima i institucijama te je obrazovao više znanstvenika koji su već stekli znanstvenu prepoznatljivost. Ekspert za međunarodno pravo Prof. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen je pak za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti, polje prava, a posebice za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava u nacionalnim i međunarodnim razmjerima. Uz punopravno članstvo u uglednom Institut de droit international, koji okuplja najbolje pravnike iz područja međunarodnog prava, te objavljene mnogobrojne znanstvene članke u priznatim časopisima, objavio je i knjige na hrvatskome, francuskome i engleskome jeziku, pri čemu knjiga Sources of International Law predstavlja jedno od temeljnih djela o izvorima međunarodnog prava. Boranu Berčiću godišnja nagrada Među dobitnicima godišnje nagrade za znanost također se našao jedan riječki zanstvenik, a riječ je o prof. Boranu Berčiću, redovitom profesoru Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je nagrađen za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti, polju filozofiji, za knjigu Filozofija, svezak prvi i drugi, Zagreb, 2012. Prema ocjeni Odbora za dodjelu državnih nagrada ta je knjiga jedinstveno djelo u hrvatskoj filozofskoj literaturi, prva obuhvatna sinteza suvremene analitičke filozofske misli, koju uz neutralan autorov pristup i tematsku širinu te jasan i precizan stil, krasi i originalnost u sistematiziranju suvremenih filozofskih pozicija te snaga izvornih autorovih uvida i argumenata. SVEUČILIŠTE OKRUPNJAVANJE ZNANSTVENIH POTENCIJALA SPORAZUM SA ZAGREBAČKIM EKONOMSKIM INSTITUTOM Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Nakon prošlotjednog potpisivanja sporazuma o suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, Sveučilište u Rijeci jučer je potpisalo sporazum o suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb, a prema najvama rektora prof. Pere Lučina uskoro će uslijediti i sklapanje sporazuma s Institutom Ruđer Bošković. Cilj sporazuma kontinuirano je djelovanje na razvoju prosperitetnog gospodarstva, mobilnosti nastavnika i znanstvenika zbog okrupnjavanja znanstveno-obrazovnih potencijala društva. Dodajući kako je Sveučilište uspostavilo suradnju s ključnim hrvatskim partnerima, rektor je pojasnio da je potpisani dokument okvirni sporazum za cijelo Sveučilište, a osim istraživačke suradnje i proširenja kapaciteta, očekuje se i uspostavljanje suradnje na području studija, kao i cjeloživotnog obrazovanja te programa doktorskih studija. Jedan od velikih prostora za suradnju prema rektorovim riječima je i Centar za napredne studije Jugoistočne Europe CAS kojim koordinira Sveučilište. Suradnja na tom području, prema najavama prorektorice prof. Snježane Prijić Samaržija, realizirat će se već u listopadu na osnivačkoj konferenciji Centra koja će okupiti 40-ak predstavnika raznih zemalja. Sa činjenicom da neformalna suradnja dviju ustanova već postoji, složila se i ravnateljica Instituta dr. Dubravka Jurlina Alibegović koja je najavila zajednički istraživački rad na raznim područjima, programe cjeloživotnog obrazovanja, pokretanje zajedničkih ljetnih škola, doktorskih studija i edukacija. Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Povodom obilježavanja petnaest godina rada, Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra tijekom listopada i studenog provest će niz aktivnosti kojima će se obilježiti godišnjica jedne od tri jedinice Sveučilišnog savjetovališnog centra — najavila je na jučerašnjoj konferenciji voditeljica Psihološkog savjetovališta prof. Podsjećajući kako se radi o prvom takvom servisu za studente u Hrvatskoj, prof. Živčić Bećirović je istaknula da je i danas riječko Sveučilišto jedino koje ima Sveučilišni savjetovališni centar koncipiran kroz rad Psihološkog i Pravnog savjetovališta te Ureda za studente s invaliditetom. U proteklih 15 godina pomoć Psihološkog savjetovališta zatražilo je 1. Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno, te psihoedukativne aktivnosti, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim problemima, problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima. U manjoj mjeri studenti traže i pomoć zbog niskog samopoštovanja, stresa, poremećaja hranjenja te ostalih problema. U suradnji sa Zakladom Sveučilišta u Rijeci organizirat će se radionica o prezentacijskim vještinama. S obzirom da je broj sudionika ograničen, Zaklada će provesti natječaj za sudjelovanje na radionicama, dok ćemo povodom Dana mentalnog zdravlja organizirati otvorena vrata savjetovališta te će studenti tom prigodom moći razgovarati s djelatnicima savjetovališta bez najave. Tijekom listopada i studenog na svim će sastavnicama Sveučilišta biti postavljeni promotivno-prezentacijski štandovi na kojima će članovi akademske zajednice moći uspostaviti direktni kontakt s djelatnicima i volonterima savjetovališta, a budući da se u rad savjetovališta kontinuirano uključuju studenti-volonteri, u znak zahvalnosti organizirat ćemo i tradicionalan zajednički izlet volontera i djelatnika savjetovališta, najavila je djelatnica savjetovališta Ines Jakovčić. Do tada provodit će se program kojim će se akademskoj i široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta. STUDENTSKI CENTAR UPISI NA TEČAJEVE STUDENTIMA NAJZANIMLJIVIJI TEČAJEVI KUHARSTVA I PLESA Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » S početkom nove akademske godine Studentski centar Sveučilišta u Rijeci započinje s upisima studenata na tečajeve, te s prijavama za izlete. Riječ je o programima kojima je cilj oplemeniti studentski život, a cijena je svih tečajeva 40 kuna. Za taj iznos studentima se pruža mogućnost stjecanja znanja iz kuharstva, plesa te yoge. Svi će se tečajevi realizirati tijekom zimskog semestra i to u Sveučilišnom kampusu, a navodeći kako je tečaj yoge novost, ravnatelj studentskog centra Dinko Jurjević ističe da prema dosadašnjim iskustvima najviše interesa studenata izazivaju tečajevi kuharstva i plesa. Tečaj kuharstva provodimo već dvije godine, dok smo tečaj plesa uveli lani. Nema ograničenja broja studenata koji se mogu prijaviti, a broj skupina formirat će se na osnovu broja prijava, kaže Jurjević. Prijave za tečajeve traju do 21. Studentima se pruža mogućnost da u organizaciji Studentskog centra razgledaju Rim, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje, Klagenfurt, Trst, Graz, Ljubljanu i Veneciju te da posjete''Interliber''. Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Timu pročelnika Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci prof. Krešimira Pavelića odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze temeljen na istraživanjima provedenim na Odjelu. Naglašavajući kako sam patent još ne znači da je lijek spreman, prof. Pavelić ističe da to znači samo da je patentno zaštićen u svim zemljama Europe, ali i da očekuje vrlo brzi plasman lijeka na tržište. To je vrlo skup i dugotrajan proces no u ovom slučaju bi mogao ići znatno brže. Istraživanje je trajalo dvije godine. Ugovor između austrijske kompanije Panaceo International Active Mineral Production GmbH iz Villacha i Sveučilišta potpisan je u travnju 2011. Patent je dobiven na temelju ključnih pokusa koje smo proveli u Rijeci, a u kojima je pored ekipe istraživača s Odjela za biotehnologiju sudjelovala prof. Dragica Bobinac s kolegama s Medicinskog fakulteta u Rijeci i dr. Vedran Micek s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Dio istraživanja provodimo i na sinhrotronu u Trstu, a na projektu je radilo do šestero ljudi, kaže prof. Medicinsko sredstvo Dodajući kako o samoj prirodi preparata ovaj trenutak može reći samo da spada u skupinu modificiranih prirodnih produkata anorganskog porijekla, sa svojstvima ionskih izmjenjivača prof. Pavelić ističe da je sam preparat registriran u kategoriji medicinskih sredstava, takozvani medical device. U svakom slučaju, trenutno idu klinička testiranja s vrlo obećavajućim rezultatima. Preparat nema štetnih pojava po ljude i mogao bi se uzimati zasebno ili u kombinaciji s postojećim sredstvima. Radi se o čitavoj grupaciji preparata koji imaju izuzetna fizikalno-kemijska svojstva i mogla bi imati širu medicinsku primjenu, pojašnjava prof. O sredstvima, kaže, koja su uložena u istraživanje ne može govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu, a dodajući kako Odjel upravo realizira novi projekt s partnerima iz SAD prof. Pavelić ističe da sam eksperimentalni dio predstavlja kombinaciju nekoliko metoda kojima se prati učinak preparata na strukturu i mineralni sastav kostiju, prati se elementarni sastav u kostima i organima vrlo sofisticiranim metodama, pri čemu se koriste i usluge akceleratora u Trstu. Čista znanost — Osobno sam dugogodišnji savjetnik nekoliko kompanija, a također i austrijske Panaceo International Active Mineral Production. Stoga nije čudno da je upravo naše Sveučilište dobilo ovaj posao. Aktivnosti našeg Odjela su i u području čiste, temeljne znanosti ali vrlo su istaknuta i razvojna istraživanja u području razvoja lijekova, dijagnostičkih postupaka i prehrambene industrije. Pravi zamah Odjel će dobiti početkom slijedeće godine kad pristigne sva znanstvena oprema i kad istaknuti kolege, od kojih su mnogi došli iz inozemstva, uspostave svoje laboratorije. Za naše Sveučilište to znači mnogo. Prije svega afirmaciju u području razvoja novih medicinskih preparata i spoja s privredom i industrijom. Nakon definitivnog plasmana preparata na tržište tražit ćemo sredstva za slobodna istraživanja na Sveučilištu kako ne bismo imali financijskih problema te ujedno stekli i određenu istraživačku slobodu, zaključuje prof. Cijeli niz istraživanja na Odjelu za biotehnologiju Patentirani lijek za osteoporuzu tek je jedno od istraživanja koje se provodi na Odjelu za biotehnologiju, jer prema riječima prof. Krešimira Pavelića na temelju odlično provedenih eksperimenata koji su rezultirali dodjelom patenta bez ijedne primjedbe, Odjel je dobio još nekoliko istraživačkih projekata. Radi se o izolaciji aktivnih komponenata prirodnih izvora u medicinske svrhe. Nažalost o detaljima ne mogu govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu. Trebamo riješiti problem stabilnosti tih preparata. Radimo i na realizaciji nekoliko projekata s proizvođačima prehrambenih proizvoda, primjenjujemo nove analitičke metode za autentičnost i sastav hrane i slično. Spremamo se za primjenu nanoistraživanja u neuroznanosti, a neki naši suradnici rade istaknuta istraživanja na problemu ozljeda leđne moždine, na dizajnu lijekova, na problematici virusa herpesa i još drugih istraživanja, ističe prof. ŠALABAHTER NE IZLAZI IZ MODE PROVEDENO ISTRAŽIVANJE O NEDOPUŠTENOM PONAŠANJU U AKADEMSKOJ ZAJEDNICI U PREPISIVANJU NA ISPITIMA STUDENTI NE VIDE NIŠTA SPORNO Dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, te potom i falsificiranje — rezultati su istraživanja u kojemu je sudjelovalo 339 djelatnika i 1. Riječ je o istraživanju koje je istovremeno provedeno na svim hrvatskim većim sveučilištima, a prema riječima prorektorice za studije i studente prof. Snježane Prijić Samardžija po dobivenim rezultatima riječki studenti, kao i djelatnici fakulteta ne odskaču od svojih kolega na drugim sveučilištima. Naime, dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto na toj listi zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, a potom i falsificiranje. Politika i sukob interesa '' Istraživanje je pokazalo da postoji svijest o različitim oblicima nedopuštenog ponašanja, no da se ona, s obzirom na sadržaj i težinu razlikuju. Pozitivan je zaključak da su teži oblici diskriminacije i nedopuštenih oblika ponašanja relativno rijetki. S druge strane, dobar dio sudionika u nekoj mjeri potcjenjuje značaj nekih od lakših oblika nedopuštenih ponašanja, a zabrinjavajuće je što relativno mali broj sudionika prijavljuje nedopuštena ponašanja. Naime, pokazalo se da većina nastavnika i studenata kada doživi neki od oblika neprimjerenog ponašanja ne poduzima ništa, što može ukazivati i na problem nepovjerenja institucijama, odnosno, nepovjerenja u funkcioniranje mehanizama koji bi takve pojave trebali spriječiti ili sankcionirati. Među studentima kao najveći problem pojavilo se prepisivanje za koje više od polovine ispitanika smatra da nije problem. Prepisivanje doživljaju kao znak solidarnosti, dok primjerice 30 posto ispitanika priznaje da na fakultetima postoji plagiranje, međutim svijesni su da je to pogrešno. Dodajući kako su u slučaju i da su prijavili neprimjerenu radnju ispitanici najčešće bili osuđeni u svojoj sredini pogotovo ako se radilo o problemu autorstva prof. Prijić Samardžija navodi da kod nekih pojava, kao što je plagijat, prijava neprimjerenog ponašanja ipak nailazi na podršku okoline. Iako i studenti i profesori najčešće područje znanstvenog istraživanja percipiraju kao najveći problem neprimjerenog ponašanja istraživanje je pokazalo kako na Sveučilištu u Rijeci postaje i drugi oblici neprihvatljivog ponašanja kao što su podmićivanje, nepotizam i politički utjecaj. Naime, 42 posto profesora tvrdi da zna za pogodovanje bliskim osobama, trećina ih se susrela sa problemom sukoba interesa, a gotovo četvrtina s pritiskom politike. Autorstvo i plagijat Pojašnjavajući kako se radi o daleko manje izraženom problemu nego što je to autorstvo i plagijat prorektorica napominje da se dobiveni pokazatelji ne mogu smatrati objektivnim u smislu stalne prisutnosti, već se radi o percepciji ispitanika. Međutim, sama činjenica da ispitanici izvješćuju o nekim nedopuštenim ponašanjima je vrlo bitna jer ukazuje da ona postoje u akademskoj zajednici te da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se ta ponašanja spriječila i sankcionirala. Stoga je nužno donijeti politike, pravilnike i smjernice za sprečavanje neakademskog ponašanja i razvijanje efikasnijeg mehanizma prevencije i sankcioniranja neetičkog ponašanja u područjima koja su detektirana rezultatima istraživanja. Sveučilište ima određene pravilnike i etičke kodekse, međutim neka područja nisu regulirana. Mišljenja smo da nije dovoljno samo donijeti politike, pravilnike i smjernice, već treba krenuti i s edukacijama. U tom smislu planiramo na doktorske studije kao obavezan predmet uvesti znanstveno-istraživačku čestitost, kao i radionice i druge oblike edukacije za studente. Spolna diskriminacija Riječka akademska zajednica nije imuna ni na pojavu diskriminacije, a iako je riječ o daleko manjoj učestalosti u odnosu na prepisivanje ili autorstvo među ispitanim studentima najizraženija je pojava spolne diskriminacije koju je iskusilo 10 posto studenata, a njih 15 posto zna za diskriminaciju nad kolegama. Osvećivanje zbog odbijenih seksualnih ponuda iskusilo je svega 0,92 posto ispitanika, a njih 3 posto zna za osvećivanje kolegama iz istog razloga. I među nastavnicima postoje slična ponašanja, a njih 13 posto osobno je doživjelo seksistične primjedbe, a 5 posto je doživjelo ponižavajuće primjedbe na osnovu homoseksulanosti. Kupnja knjige uvjet za ispit Gotovo četvrtina ispitanih studenata jednom je ili više puta doživjela da im profesor kupnjom njegove knjige ili skripte uvjetuje izlazak na ispit ili bolju ocjenu, a jednu od najozbiljnijih koruptivnih radnji traženja mita ili nekih drugih usluga za prolaz na ispitu ili ostvarivanje nekih drugih akademskih prava doživjelo je 1,57 posto studenata. Student druge godine računalstva Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Mario Novak osmislio je prvu web stranicu za kolektivno on line učenje. Riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu kojim se ne služe samo hrvatski studenti, već i njihovi inozemni kolege, a pojašnjavajući kako je web stranica Onetius www. Ukoliko nešto ne znate ili vam nije jasno, morate izvan predavanja hvatati profesore, a svi znamo da to nije jednostavno. Iz tog iskustva došao sam na ideju pokretanja web stranice putem koje svaki student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta u svakom trenutku može postaviti pitanje i u roku nekoliko minuta stiže mu odgovor na e-mail ili pak na Facebook direktno u inbox. Studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć. Budući da se unosi ime fakulteta i predmeta, na stranici možete pregledati sva pitanja s vašeg fakulteta ili sva pitanja vezana uz određeni predmet. Moguće je, primjerice, pregledati pitanja vezana za predmet »umjetna inteligencija« koji se sluša na više fakulteta u svijetu i pomoći kolegama koji taj predmet slušaju u Kini, Boliviji ili Njemačkoj. Potražite cimera Stranica je zaživjela na početku ovogodišnjeg ljetnog ispitnog roka, a koliko je popularna među studentima, najbolje govori podatak da je u svega dva mjeseca imala 13 tisuća klikova i to ne samo hrvatskih studenata. Prosječno svaki mjesec Onetius dobije dvije tisuće novih korisnika. Naime, stranica je započela s radom po principu postavljanja pitanja i dobivanja odgovora, no vrlo brzo sam je nastavio nadograđivati. Tako da sada projekt osim kolektivnog rješavanja zadataka, studentima nudi informacije i vijesti sa svih fakulteta iz Hrvatske i iz svijeta, razmjenu skripti za svaki predmet na brz i jednostavan način, prodaju i najam stanova, traženje cimera te potragu za studentskim poslovima. Ono što je najvažnije, sve je to na jednom mjestu i besplatno, a sadrži sve ono što je studentima korisno. Dodajući kako Onetius ne omogućuje samo rješavanje problematičnog zadatka, već i doprinosi efikasnijem učenju, upravo iz razloga što za sve predmete na jednom mjestu objedinjuje skripte, Novak navodi da su skripte za pojedine predmete rangirane po kvaliteti. Dostupnost skripti '' Bez obzira što studirali i gdje studirali, je li u pitanju Rijeka, Zagreb ili Tokyo, uvijek se radi o srodnim predmetima. Dostupnost skripti drugih fakulteta studentima pruža mogućnost boljeg učenja. Stranica se konstantno nadograđuje. Poanta je u tome da Onetius funkcionira poput društvenih mreža, što se više ljudi uključi u korištenje, kvaliteta je bolja. Jedini je cilj pokretanja Onetiusa pružiti mogućnost studentima da u što kraćem roku završe fakultet, dok o zaradi kao cilju, kaže Novak, nema govora. Iako mogućnost ulaska oglašivača na Onetius Novak ne odbacuje, kategoričan je u stavu kako to nikada neće biti na uštrb kvalitetete stranice. Dodajući kako stranice za učenje nisu novost, Novak zaključuje da se uglavnom radi o ograničenim i zastarjelim platformama za učenje, dok Onetius ocjenjuje korakom naprijed u studiranju. Tehnologija fascinira Iako Novak za sebe kaže da nije tehnološki frik, priznaje da se u računalo zaljubio onog trena kada ga je dobio, a bilo je to u 4. Uglavnom se radilo o stvarima koje su me zanimale, a do kojih se nije moglo doći, poput nogometa, računala ili pak Zvjezdanih staza. Tehnologija je fascinantna stvar. Riječ je o projektu čiji je cilj popularizacija znanstvenih istraživanja i koji se istovremeno održava u tristotinjak gradova u 35 zemalja Europe, a Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključilo manifestaciji. Uz popularizaciju znanosti jedan od ciljeva Noći istraživača je i otkloniti predrasude prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, što je sinoć vrlo uspješno učinjeno kroz pet sati programa u sklopu kojeg su građani sa znanošću došli na »ti«, a svo to vrijeme omiljenim odredištem šopingholičara vladali su znanstvenici. Hrvatska inačica Noći istraživača istovremeno se uz Rijeku održala i u Zagrebu te Splitu, i to na istu temu »Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete života«, a realizirana je kroz zabavni kolaž program namijenjen svim uzrastima. Na ukupno 21 znanstvenoj postaji koje su svoje mjesto našle na dva kata Tower Centra, znanstvenici su na zanimljiv i pristupačan način predstavili znanost kojom se bave. Oživjele molekule Znanstvenim pokusima nisu bili oduševljeni samo najmlađi, već i oni stariji jer, kako je prokomentirala Nikolina Dlab, prva Noć istraživača je fascinantna. Posebno me oduševio punkt s čitanjem misli. Uz izolaciju DNA i čitanje misli posjetitelji su imali priliku testirati svoja osjetila, prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo, naučiti kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, ali i proučiti stanice kroz mikroskop što je posebno oduševilo devetogodišnju Issu Karuza. Hi-tech vozila Za sve koji su se došli upoznati s radom riječkih istraživača organizirana je i nagradna igra, a najsretniji su kući otišli s tabletom i tisuću kuna na PBZ kartici. Dio programa bilo je i posebno izdanje Rijeka pub kviza, kao i nastupi znanstvenika koji se bave glazbom, a tijekom cijele manifestacije u CineStaru su prikazivane besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarni filmovi. Najmlađim posjetiteljima jedna od najvećih poslastica bila su vozila Tehničkog fakulteta poput Riteh mobila, waterbikea te formule, za koje se moralo strpljivo čekati u redu da se sjedne u njih, a tijekom cijele manifestacije organizirano je i druženje s dva Baltazara. Izolacija DNA iz banane pravi hit Među najpopularnijim postajama bila je ona na kojoj su znanstvenici s Medicinskog fakulteta demonstrirali izoliranje DNA iz banane, a to su mogli isprobati i sami posjetitelji. Pojašnjavajući kako za izolaciju DNA iz banane nije potreban laboratorij već samo kuhinja, doc. Felix Wensveen s Medicinskog fakulteta nije krio zadovoljstvo povećim interesom Riječana. Tekst, video-prilog i fotogalerija: Slijedite poveznicu: ''Zaklada ponovo pod ženskom rukom'', Novi list, 27. SVEUČILIŠTE U RIJECI PREDSTAVLJENA NOVA RAVNATELJICA IVA RINČIĆ ZAKLADA PONOVO POD ŽENSKOM RUKOM U narednom razdoblju nastojat će se odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci jučer je predstavila novu ravnateljicu doc. Ivu Rinčić s Medicinskog fakulteta koja će tu ustanovu voditi naredne četiri godine. Pojašnjavajući kako se dosadašnja ravnateljica prof. Sanja Barić nakon četiri godine odlučila povući te se posvetiti primarnim aktivnostima zamjenica predsjednika Upravnog odbora Zaklade Sanda Sušanj istaknula je da je za vrijeme mandata prof. Barić ta institucija prosperirala. Prema najvama nove ravnateljice Zaklada će u narednom razdolju nastaviti sa započetim aktivnostima te će nastojati odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, kao i na poticanju ravnopravnosti spolova, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu. Zaklada će kao i do sada prikupljati i fokusirati sredstva iz regionalne i lokalne zajednice u svrhu sufinanciranja znanstveno-istraživačkog i nastavnog rada znanstvenika i nastavnika, a posebno u svrhu promicanja studentskog standarda i studentskih projekata i aktivnosti''. Nova je ravnateljica ujedno apelirala na podupiratelje, donatore, ali i osnivače da nastave pomagati Zakladi ne samo kroz donacije nego i kroz volontiranje. Komentirajući pak činjenicu da je za funkciju ravnatelja Zaklade ponovo izabrana žena te da na račun toga stižu i negativni komentari doc. Rinčić je istaknula da je svim dosadašnjim ravnateljicama uz spol zajedničko i to što Zakladu vide kao dobar mehanizam preko kojeg mogu utjecati ne samo na Sveučilište, već cijelu zajednicu. Navodeći kako nije bilo lako donijeti odluku o odlasku iz zaklade, jer duboko vjeruje u tu instituciju dosadašnja ravnateljica istaknula je da je važno znati kada treba otići te je podsjetila da u ovoj godini Zaklada obilježava svojih prvih deset godina postojanja. Ponosni smo na Zakladu kao instituciju, a ponosni mogu biti i njeni osnivači, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Sveučilište, kao i donatori i cijela zajednica. To je jedina sveučilišna zaklada i druga zaklada u Hrvatskoj u području znanosti po prikupljenim sredstvima i radu. Zaklada je dio akademske i sveučilišne zajednice, ali pruža potporu regionalnoj te lokalnoj zajednici, a kroz svoj rad naglašava socijalnu odgovornost ustanove. PROGRAM ZA PODUZETNIKE ZNANSTVENOTEHNOLOGIJSKI PARK STEP RI AKCELERATOR UBRZAVA POSLOVANJE Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima, s desetak ili više zaposlenih Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci kreće s provedbom programa Step Ri Akcelerator. Riječ je o programu za uspješne tvrtke koje žele svoje poslovanje ubaciti u veću brzinu, odnosno značajno povećati prihode, povećati udio na tržištu ili osvojiti nova tržišta, a u Step Ri ističu da su idealni kandidati tvrtke koje vjeruju da njihovi proizvodi i usluge imaju potencijal za rast i izvoz, ali se ne odlučuju na taj korak. Pojašnjavajući kako je Step Ri Akcelerator višemjesečni program edukacije, savjetovanja i podrške malim i srednjim poduzećima koje financira Ministarstvo poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013, Jana Blažević Marčelja ističe da je cilj Akceleratora ubrzavanje rasta poslovanja i postizanje veće profitabilnosti. Prednost kod prijave imat će tvrtke s inovativnim ili tehnološkim proizvodom ili uslugom koji je već prisutan na tržištu ili će biti plasiran na tržište za manje od 12 mjeseci. Poduzeća koja budu sudjelovala u Akceleratoru dobit će edukaciju iz vodećih svjetskih znanja inoviranja i upravljanja, analizu postojećeg poslovanja i identificiranje prilika za unapređenje, jasnu strategiju rasta i razvoja poslovanja, savjetovanje i podršku kod provedbe strategije te pripremu za pristup izvorima za financiranje rasta. Javni poziv za dostavu prijava bit će objavljen 27. Program će početi u studenom i trajati od četiri do šest mjeseci. Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s dr. Anom Lucić Vrdoljak, ravnateljicom Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba. Cilj sporazuma je kontinuirano poticanje mobilnosti nastavnika i znanstvenika, a posebice znanstvenih novaka u okrupnjivanju znanstveno-obrazovnih potencijala društva, a u okviru novog punopravnog članstva Hrvatske u EU. U tom smislu zajednički će se uspostaviti i Centar izvrsnosti po međunarodnim kriterijima, a naglašavajući kako se radi o drugom po veličini medicinskom institutu u Hrvatskoj, rektor je najavio skoro potpisivanje sličnog sporazuma i s Institutom »Ruđer Bošković«. Dodajući da je jučerašnje potpisivanje sporazuma zapravo samo formaliziranje već uspostavljanje suradnje, prof. Lučin je istaknuo da će Institut sudjelovati u radu doktorske škole Sveučilišta koja je u pripremi. Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija. Naime, instituti nemaju mogućnost organizacije doktorskih studija, a s druge strane Institut raspolaže certificiranim laboratorijima specijaliziranim u određenim segmentima. S činjenicom da će potpisani sporazum donijeti korist i jednoj i drugoj strani, složio se i pomoćnik ravnateljice Instituta prof. Radovan Fuchs najavivši i zajedničko prijave projekata za europske fondove. Osvrćući se pak na posljednju sjednicu Senata, rektor je najavio kako će se 6. Riječ je o sredstvima koja će se dodjeljivati znanstvenicima koji već imaju pokrenuta istraživanja, ali i mladim istraživačima koji tek kreću u projekte. Sveukupno će se u Hrvatskoj za znanstvena istraživanja izdvojiti sto milijuna kuna. Riječ je o iznosu koji je dimenzioniran za sustav kakav smo imali prije 15 godina. Od tada se sustav udvostručio. Sada bi za potrebe pokrivanja materijalnih troškova istraživanja trebalo 200 do 300 milijuna kuna. Dodajući kako je Senat usvojio i Naputak o formiranju sveučilišnih centara čija je svrha usustaviti strukturu sveučilišnih centara, prof. Lučin je najavio i skoro osnivanje Centra za istraživanje industrijske baštine koji prema njegovoj ocjeni Rijeci nedostaje. Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Sveučilište u Rijeci u novu će akademsku godinu ući s manjim brojem prorektora, ali s većim brojem pomoćnika rektora. Riječ je o uvođenju nove strukture upravljanja Sveučilištem koja je prema ocjeni rektora prof. Pere Lučina fleksibilnija i efikasnija, ali i jeftinija. U skladu s novim upravljačkim ustrojem Senat je na jučerašnjoj sjedinici imenovao tri nova prorektora za idući mandat, a riječ je o prof. Snježani Prijić Samardžija koja će i u drugom mandatu obnašati funkciju prorektorice za studije i studentska pitanja te o prof. Nevenki Ožanić koja također u drugi mandat kreće kao prorektorica za investicije i razvoj. Uz dvije dosadašnje prorektorice na mjesto prorektora za informatizaciju imenovan je prof. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta, a sa smanjenjem broja prorektorskih mjesta u povijest su otišle i neke dosadašnje funkcije poput prorektora za koordinaciju kampusa. Naglašavajući kako je ostalo otvoreno još jedno prorektorsko mjesto, a riječ je o prorektoru za organizaciju i integraciju, rektor najavljuje da će na idućoj sjednici Senata Sveučilište imati ukupno četiri prorektora i veći broj pomoćnika čiji će rad uglavnom biti volonterski. Nova struktura upravljanja daleko je fleksibilnija od dosadašnje, jer će uz prorektore biti angažiran veći broj pomoćnika koji će se baviti specijaliziranim poslovima. Uz stalne pomoćnike, Sveučilište će imati i »leteće« koji će biti angažirani po potrebi na većim projektima, a navodeći da će nova upravljačka struktura s volonterskim radom članova akademske zajednice donijeti uštede, ali neznatne iz razloga što su nedavno smanjeni koeficijenti, rektor ističe kako je za mjesta pomoćnika izabrao najkvalitetniji kadar u tom području. Tako je funkcija pomoćnika za pravne okvire pripala prof. Dariu Đerdi, dok prof. Zoran Sušanj preuizma funkciju pomoćnika za strategiju, prof. Damir Zec pomoćnika za transfer tehnologije, Dinko Jurjević pomoćnika za zaštitu na radu, prof. Zdravko Lenac pomoćnika za EU projekte, prof. Hrvoje Katunar pomoćnika za financije, a prof. Pavao Komadina pomoćnika za suradnju sa zajednicom. Među novim pomoćnicima rektora našli su se i neki dosadašnji prorektori ne samo iz prethodnog mandata aktualnog rektora, već i iz mandata njegovog prethodnika. Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključuje manifestaciji Noć istraživača koja će se 27. Pojašnjavajući kako je riječ o manifestaciji čiji je cilj popularizacija i otklanjanje predrasuda prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, Jagoda Lesica Ježina iz Ureda za PR i protokol istaknula je kako će se kroz pet sati programa na IV i V katu Tower Centra predstaviti kolaž zanimljivih aktivnosti koje će trajati od 17 do 23 sata, a cjelokupan program za posjetitelje će biti besplatan. Hrvatska inačica Noći istraživača obuhvaća mnoge aktivnosti koje će se istovremeno održati na glavnim gradskim trgovima, trgovačkim centrima i pješačkim zonama u Rijeci, Zagrebu i Splitu. DNA iz banane Dodajući kako je ovogodišnja tema Noći istraživača ''Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete život'', Maja Skočanić iz Centra za EU projekte najavila je da će posjetitelje manifestacije zabavljati jedan od najpopularnijih hrvatskih istraživača profesor Baltazar, a na dva kata Tower Centra bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na zanimljiv i pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. Istovremeno će se organizirati i nagradna igra, a glavne su nagrade tablet i tisuću kuna na PBZ kartici. Pružit će im se mogućnost sudjelovanja i u posebnom izdanju Rijeka pub kviza, dok će se u CineStaru prikazivati besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarnih filmova. Kako čitati kostur Posjetitelji će moći naučiti i kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, a u sklopu Noći istraživača održat će se i glazbeni program znanstvenika koji se bave glazbom. Uoči manifestacije, tijekom ovog tjedna, riječki će znanstvenici gostovati i u osnovnim te srednjim školama gdje će učenicima održati zanimljiva znanstvena predavanja, a ciklus predavanja započeo je jučer u Gimnaziji Andrije Mohorovičića u kojoj je znanstvena novakinja sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Anja Petaros održala predavanje ''Kako čitati kostur? STRATEGIJA SVIH STRATEGIJA PLAN ZA SUŽIVOT OBRAZOVANJA S EKONOMIJOM OKVIR ZA ULAGANJA ili rezove? Dekani filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci pitaju se otkud novci za provedbu ambiciozne strategije. Što se tiče najave smanjivanja broja studijskih programa, Damir Boras veli da je to pitanje interpretacije, te treba vidjeti kako će se implementirati u praksi Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljena je prošli tjedan u Vladi te stavljena na javnu raspravu sve do sredine studenoga. Ministar Jovanović nazvao ju je Strategijom svih strategija, što pompozno zvuči, no doista jest riječ o izuzetno važnom dokumentu koji bi dugoročno trebao odrediti kompletan obrazovni okvir u našoj zemlji, povezujući obrazovanje s razvojem i društvenim prosperitetom. A obrazovanje je jedan od ključnih stupova društva, ako ne i najvažniji, te, uz zdravstvo, segment javnog sektora kojem u današnje doba, doba nesmiljenog neoliberalnog kapitalizma, općenito prijete najveće promjene — na gore. Znanje se sve više tretira kao roba, što je izjava kojom se proslavio i premijer Milanović. Kada tako govori jedan socijaldemokrat, što onda očekivati od tačerijanaca? I zato je izuzetno važno pratiti i obratiti pažnju što nam politika sprema, za sadašnje i buduće generacije; kakve škole, kakve fakultete te kakav suživot obrazovanja s ekonomijom zamišlja i planira. Što se tiče konkretne strategije, izuzetno je bitno što se u njoj jasno naglašava da je obrazovanje »svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima«. Time ono ostaje javno dobro za koje država preuzima odgovornost. Naglasak se uz to stavlja na cjeloživotno obrazovanje, ali i na ono što je posebno važno, a to je izvrsna znanost koja obuhvaća granična istraživanja. Obilježena su, navodi se i u samoj strategiji, brisanjem granica između disciplina. Riječ je očito o postignućima koja prelaze granice postojeće spoznaje, što de facto i jest uvjet da bi se nešto nazvalo znanstvenim postignućem. Dobre polazne osnove Najavljuje se i povećanje ulaganja u znanost u odnosu na BDP. Međutim, BDP kod nas već petu godinu pada, a proračunska su ograničenja očita. S druge strane, upravo suprotno, govori se o potrebi smanjivanja broja studijskih programa koji su nabujali uslijed propusta u provedbi Bolonjske reforme, pri čemu su kao najbrojniji detektirani programi unutar društvenih i humanističkih znanosti, te je općenito najavljena racionalizacija sustava. Analiza bi se trebala provesti do kraja iduće godine, a racionalizacija do kraja 2020. U strategiji se naglasak stavlja i na povezanost s tržištem rada, te suradnju s gospodarstvom, a od tehničkih »detalja«, ističe se onaj da jača autonomija, ali i odgovornost rektora, dok se efikasnost korištenja dodijeljenih sredstva iz proračuna prati putem tzv. Radna verzija Strategije je opširna te je akademska zajednica vjerojatno tek iščitava, no prvi dojam dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. Damira Borasa, jest da je Strategija okrenuta obrazovanju i razvojno usmjerena, što smatra izuzetno bitnim. Njome se, kaže, obrazovanje nastoji pojačati, nastoje se dati dobre polazne osnove djeci kroz produljeno osnovnoškolsko obrazovanje, pri čemu je naglasak na učenju jezika, logičkom razmatranju, socijalizaciji. Investicija a ne trošak '' Dakle, ta orijentacija na obrazovanje je odlična, pri čemu se ne smiju zanemariti društvene i humanističke znanosti jer upravo one njeguju i tu obrazovnu, ali i kulturnu komponentu. No, sve to košta, i ako ovakva strategija prođe, vjerujem i očekujem, međutim, nisam siguran, da će se za sve to iznaći potrebna sredstva. U svakom slučaju, treba vidjeti čemu služi znanje — ono služi razvoju, i ova strategija to detektira, međutim, ako smo se već za to opredijelili, onda moramo biti spremni uložiti novac pa je u ovim uvjetima krize najveće pitanje provedbe ovakve strategije, zbog financijskih ograničenja. Nisam stručnjak za to, međutim, to je danas realno razmišljanje. Na pitanje, ne čini li mu se da strategija u određenim dijelovima, upravo suprotno, govori o uštedama, kroz smanjivanje broja studijskih programa, pri čemu je detektirano da upravo onih društvenih i humanističkih ima najviše, Boras odgovara da je to pitanje interpretacije. Ne smijemo zaboraviti da smo još uvijek daleko od željenog broja visokoobrazovanih, da o onima s doktoratom i ne govorimo. Pritom svaka država mora imati i tzv. »neproduktivne« obrazovne grane, makar je pitanje što je danas neproduktivno, i je li primjerice učenje kineskog ili japanskog na Filozofskom fakultetu neproduktivno koje od ove godine Filozofski fakultet u potpunosti sam financira. Uzmite primjerice romski jezik, uvođenje toga programa sigurno doprinosi kulturi i razvoju Hrvatske na više načina, međutim, od MZOS-a smo dobili pohvalu ali ne i novac. Ipak, prošle nam je godine Ured za manjine pri Vladi RH pomogao gotovo u svim troškovima, ali smo dio sami financirali. Kako će biti ove godine, ne znamo, ali od romskoga nećemo odustati. Drugo, pitanje vezanosti programa za tržište rada: Koje tržište rada — domaće, koje nije baš u najboljem stanju, ili europsko, s obzirom da smo integrirani u taj prostor. Slaže se s uvođenjem programskih ugovora, kroz koje bi se pratio rad sveučilišta, a što se tiče povećanja ovlasti i odgovornosti rektora, veli da »odnos snaga« na relaciji dekan — rektor treba ovisiti o veličini sveučilišta. Humanistička perspektiva '' Zagrebačko sveučilište je veliko sveučilište sa stoljetnom tradicijom i tu se stvari ne mogu mijenjati preko noći. To je ogroman holding kojim je teško upravljati samo iz jednog centra. Neka pak manja sveučilišta sigurno nemaju potrebu za više razina upravljanja. S druge strane, ne misli da rektorsku plaću treba ograničavati plaćom zamjenika ministra. Time se, kaže, odašilje kriva poruka. Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci prof. Predrag Šustar kao pozitivno ističe već to što je glavni koordinator Strategije povjesničar prof. Neven Budak, koji je svojevremeno kao dekan dobro upravljao zagrebačkim Filozofskim fakultetom, a pripada humanističkim znanostima, što je, kaže, obećavajuće u smislu promicanja hrvatskog kulturnog, povijesnog i jezičnog identiteta. Osim toga, humanistička perspektiva znanje shvaća kao intrizičnu vrijednost, kao nešto dobro samo po sebi, a ne samo kao instrumentalno znanje, na čemu treba inzistirati. Drugo, važno je to što je temeljna osovina Strategije cjeloživotno obrazovanje. Nama se to čini kao neki relativno novi pojam, no davno je osviješteno da je znanje moć i najveći generator progresa. To je važan strateški cilj koji apsolutno pozdravljam, no javlja se pitanje provedbe. Internacionalizacija naime stvara visoke troškove i ako se ne osiguraju sredstva, onda to ostaje mrtvo slovo na papiru. U tom kontekstu dolazimo do idućeg problema: ne vidim jasnu i konkretnu međuresornu suradnju, a u takve projekte trebaju biti uključena i druga ministarstva u vladi, vanjski poslovi, a pogotovo financije. Nadalje, nije dovoljno istaknuta suradnja s hrvatskom dijasporom, ni u intelektualnom ni u financijskom smislu, za što ima potencijala, a primjer su svakako izraelska sveučilišta, kojima njihova dijaspora snažno pomaže, uz definirane projekte, ciljeve itd. Uz to, opet se ne vidi da se internacionalizacija treba odnositi, ne samo na studente i profesore, već i na administrativno osoblje, od menadžmenta instituta i posebno sveučilišta do stručnih službi. Sustav nam prečesto »šteka« na pomanjkanju dobro obučenih lidera i jasno ustrojene infrastrukture. Trebamo po tom pitanju biti pragmatičniji. Što se tiče najavljenog smanjivanja broja studijskih programa, oko toga je, kaže, pomalo zabrinut, no kako detalji još nisu poznati, ne bi zasad išao u šire analize. Ingrid ŠESTAN KUČIĆ RIJEKA » Studenti koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova prema novim pravilima Sveučilišta u Rijeci dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij. Novim pravilima, riječko se Sveučilište željelo uskladiti s ostalim hrvatskim sveučilištima, jer kako pojašnjava prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. Snježana Prijić Samaržija do sada je Sveučilište u Rijeci imalo najniži bodovni prag za kategoriju neuspješnih studenata. Naime, dosadašnja je praksa bila da se puni iznos plaćao u slučaju da se tijekom godine prikupilo 18 ili manje ECTS bodova, što je prema ocjeni prorektorice zahtjevalo iznimno mali angažman studenata. Do sada smo imali najniži bodovni prag za neuspješne i Senat je bio stava da tu granicu treba podići. Istovremeno je zauzet generalni stav da se smanji participacija za studente koji su uspješni. U praksi to znači da su plaćanja participacije oslobođeni i studenti koji ostvare 50 ECTS bodova uz uvjet da imaju visok prosjek ocjena, a ne samo studenti koji ostvare 55 ECTS bodova. Uz usklađivanje s modelima financiranja drugih hrvatskih sveučilišta podizanjem minimalnog bodovnog praga ujedno će se smanjiti i propusnost neuspješnih studenata. Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ Na prestižnoj Šangajskoj listi, koja uključuje najbolja svjetska sveučilišta, i ove je godine samo jedno hrvatsko sveučilište, ono Zagrebačko, koje je međutim u zadnjoj petini rangiranih sveučilišta, između 401. Iako je ranijih godina i Beogradsko sveučilište, kao i Ljubljansko, bilo u istom rangu, Beograd je ove godine skočio za stotinjak mjesta. Ostalih, međutim, hrvatskih sveučilista, osim Zagreba, na toj listi i nema. Nema tako ni Rijeke, odnosno Riječkog sveučilišta, pa smo rektora riječkog Sveučilišta prof. Peru Lučina zamolili za komentar. Lučin ističe da postoji barem 15 sustava rangiranja sveučilišta koji koriste različite metode pri čemu je Šangajska lista najpopularnija i najviše i medijski izložena. Bila je riječ o pilot projektu, u koji je Rijeka bila uključena, a od ove godine mislim da je dobio i službeni status. Tamo su nas opisali, ne samo prema kriteriju koliko je radova naših istraživača objavljeno u prestižnim časopisima Nature i Science, što je inače ključni kriterij za ulazak na Šangajsku listu, već i po brojnim drugim indikatorima, od broja patenata, uvjeta studiranja, utjecaja na zajednicu, suradnju s gospodarstvom i drugima, ističe Lučin. Šangajska lista relativno jednokratno uključuje vrhunska postignuća, radove objavljene u prestižnim časopisima Nature i Science. Mjeri, dakle, prije svega dosege u prirodnim znanostima, na što Riječko sveučilište sve više stavlja naglasak, no još uvijek očito nismo dovoljno napredovali da bi se mogli plasirati na tako prestižnu listu. Tu onda dolazi do izražaja i faktor veličine pojedinog sveučilišta, pri čemu je Rijeka ipak relativno malo sveučilište. Međutim, to ne znači da i manje sveučilište ne može biti puno bolje, napominje Lučin. Treba, dodaje, ipak biti realan, jer u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, naravno, ali treba još raditi, i naravno da imamo ambiciju i sve činimo da se i naše sveučilište pokuša plasirati među 500 najboljih na toj prestižnoj listi, veli Lučin, dodajući da je potrebno uložiti dodatne napore, prije svega ulagati u istraživanje i razvoj, a u postojećim uvjetima, pitanje je imamo li mi općenito sveučilišta koja mogu ući i ostati na takvim listama. Zagreb je tu, no i on se jedva provlači. Brojne liste Što se Rijeke tiče, Lučin ističe da je problem i relativna heterogenost sveučilišta, odnosno razlika u doprinosu pojedinih fakulteta, pri čemu ima prostora za napredovanje. S obzirom na to da se iskorak želi napraviti posebno u prirodnim znanostima, uz medicinu, naglasak je stavljen na sveučilišne odjele, matematiku, fiziku, informatiku i biotehnologiju, koji postižu sve bolje rezultate. Riječko Sveučilište, napominje rektor, dobro je zastupljeno u bazi Scopus, a postotak radova objavljen u najboljim svjetskim časopisima je zadovoljavajući, čak 40 posto radova naših istraživača objavljeno je u 25 posto najboljih časopisa, zaključuje Lučin. Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. Aleksa Bjeliš kaže da je Šangajska lista, lista izvrsnosti, i već činjenica da si na njoj govori o izvrsnosti pojedinog sveučilišta. Prosječnih i ispodprosječnih na takvim listama nema. To su globalne liste i biti na njima već je uspjeh, pogotovo kada se dolazi iz sredina u kojima su uvjeti rada daleko skromniji od onih koje ima glavnina sveučilišta s takvih lista. Iz cijele pak tranzicijske Europe zastupljeno je tek dvanaestak sveučilišta, i Zagrebačko je među njima, pri čemu najčešće iz svake od tih zemalja, pa čak i puno većih kao što su Rusija ili Poljska, dolazi po jedno sveučilište, ponegdje dva, dok neke zemlje, poput Bugarske ili Rumunjske i baltičkih zemalja, nemaju primjerice niti jedno svoje sveučilište na toj listi. Tumači kako postoji niz drugih lista koje imaju različite pristupe rangiranja sveučilišta. I Šangajska i Leidenska lista sastavljaju se temeljem znanstveno-istraživačkih rezultata i na obje je Zagrebačko sveučilište prisutno, rekao bih, usprkos, a ne zahvaljujući, cjelokupnoj situaciji i sustavu koji nas okružuje. I kada kažem da postoji opasnost da se spustimo pa čak i da iščeznemo s takvih lista, to se može dogoditi upravo zbog pogoršanja uvjeta, i za istraživački rad, i za studije i studentski standard. Kompeticija umjesto sinergije Što se tiče Beogradskog univerziteta, koji je nedavno ušao na Šangajsku listu, da bi već ove godine odskočio za stotinjak mjesta, za to, kaže Bjeliš, kolegama svakako treba čestitati i podsjetiti se na poznatu istraživačku tradiciju tog sveučilišta. Uložena su značajna sredstva u obnovu istraživačkih kapaciteta i opreme. Uveo se i nov način vrednovanja kojim visina plaća ovisi o uspješnosti u istraživačkom radu. Posebno je zanimljivo što su svi važniji srpski istraživački instituti, njih 11, priključeni Univerzitetu u Beogradu, tako da se svi objavljeni znanstveni radovi međunarodno evidentiraju, i vrednuju, kao sveučilišna produkcija. Pristup našeg ministarstva oko ovih tema je uglavnom dijametralno suprotan.
Kymatica (2009) cijeli film ( Hrvatski prevod )
Početak nastave u ljetnom semestru : 5. Tu treba reći, reći tako da se ne može prečuti, kako, kada je o književnom jeziku riječ, promjene nisu samo mijena, nego su razvoj, izgradnja i rast. I sve to uz utrošenu boju koja u protuvrijednosti košta samo nekoliko eura. ZAGREBACKI MUZEJI · 2005. Najdojmljivije je to izraženo u velebnom njegovu spome niku koji je izradio Ivan Meštrović. Autor najranijih zapisa o kavi bio je arabijski liječnik Rhazes u X. To je budućnost naše akademije. Perinia Skupstini grada Zagreba i hemeroteka.
[Sexx slike|Napaljene cure|Tenderi iz Hrvatske]
Oznake: prijevodi
komentiraj (0) * ispiši * #
