Bosanska Piramida

I Z V J E Š T A J O GEOLOŠKOM ISPITIVANJU TLA NA LOKACIJI UZVIŠENJA "VISOČICA" U VISOKOM


REZULTATI TERENSKIH ISTRAŽNIH RADOVA

GEOLOGIJA TERENA

Stijenski materijal koji je istražnim radovima konstatovan na ovoj lokaciji i šire, pripada NEOGENU, mlađem geološkom razdoblju tercijara, koje je trajalo oko 27 miliona godina. U ovom geološkom dobu uslijed velikih tektonskih poremećaja, vertikalnog pomjeranja došlo je do izdizanja kopna između dvije udoline, a nakon toga uslijedilo je razdoblje površinske erozije.

Breča je jedna od stijena nastala u ovom geološkom dobu, koja se sastoji od krupnih i sitnih ulomaka karbonatnih stijena različite starosti, donesen potocima i bujicama iz udaljenih područja kroz milione godina cementirao se i tako formirao breču.. U dolinama i ponikvama taložili su se potocima doneseni kopneni talozi, iz kojih su nastali šareni konglomerati nastali iz tadašnjih šljunkova, pješčara iz pijeska i glinovitih škriljaca iz muljeva. Crvenkasto su obojeni od željeznih (limonit) i aluminijskih oksida. Vezivo ili cement je sastavljeno od karbonatno–pjeskovitih zrna kvarca, feldspata i neznatno ljuspica liskuna.

Loša osobina breče kao stijenskog materijala koji se koristi za gradnju objekata je što pod uticajem atmosferilija (mržnjenje i odmrzavanje) puca i raspada se na manje ili veće odlomke.

Konglomerat – su sive valutice alkalnih vapnenaca povezane vinsko-crvenkastim pjeskovitim vezivom ili "cementom".

Nakon nastanka ovih stijena preko njih su nastali dolomiti, ali oni ovdje izostaju. Nigdje nije registrovano prisustvo dolomita kao masiva (njihov način javljanja u prirodi).

Grauvake – pješčari sastoje se od zrna kvarca, odlomcima stijena i dosta matrixa – cementa (sadrže sitnije čestice praha i gline). Pješčar je prirodni građevinski arhitektonski kamen, koji se u prirodi javlja u blokovima. Ti blokovi se mogu vrlo lagano obrađivati i sjeći u ploče dimenzija, koje su u datom momentu potrebne za gradnju određenog objekta.

Može se vidjeti da su u samom gradu Visokom mnogi objekti građeni od pješčara (zgrada Općine, Muzeja, potporni zidovi, u stvari svi stari objekti u gradu).

S obzirom da je oblik Visočice - pravilan geometrijski oblik, čije su sve četiri strane indentične (osim prednjeg dijela zbog ulaznog platoa), može se zaključiti da priroda u toku svog stvaranja nije mogla istaložiti ovako pravilan geometrijski oblik, jer svi ovi materijali pripadaju sedimentnim kastičnim stijenama, stijenama koje su nastale od sitnih čestica nošenih vodom i taložene.



1.3. PROGRAM TERENSKIH ISTRAŽNIH RADOVA


Na lokaciji gdje se predpostavlja da bi mogla biti izgrađena piramida i predpostavci da je tu jedna od stepenica te ulazni plato, u mjesecu avgustu izbušeno je 6 (šest) istražnih bušotina ukupne dubine 40 m. Daljim istražnim radovima predviđeno je da se ispitaju nejasnoće i pokuša odgovoriti na neka pitanja koja su se tada otvorila, a to je:

1. Ukratko napominjem, da je prilikom izvođenja ovih istražnih radova već potrđeno da je ulazni plato najvjerovatnije popločan sa obrađenim pločama pješčara. Ovaj pješčar je konstatovan na samo početku ulaznog portala i na bušotinama B – 5 i B – 6, ali na različitim dubinama. Daljim istraživanjima bilo je potrebno utvrditi da je je ulazni portal popločan u vidu stepenica ili je popločavanje pratilo nagib padine.

2. Na bušotini B – 3 gdje je indetifikovan proslojak laporovitog mikrita kao stijenskog materijala koji nije nastao u ovom geološkom dobu, potrebno je bilo vidjeti da li je taj sloj obrađen i tu donesen i postavljen ljudskom rukom.

3. Na istražnoj bušotini B – 4, gdje je konstatovano prisustvo 4 ploče pješčara karbonatnog (Horizont (15) – željezovito karbonatni pješčar sa proslojcima glinovitog laporca) na razmaku od cca 1,10 m, potrebno je bilo utvrditi da li je ta ploča cijela ispolirana ljudskom rukom ili je to samo jedan mali dio koji je izvađen iz jezgra prilikom istražnog bušenja.

4. Pokušati utvrditi način gradnje same piramide (u vidu stepenice ili na neki drugi način).


1.4. REZULTATI TERENSKIH ISTRAŽNIH RADOVA

Na predmetnoj lokaciji određene su mikrolokacije tri sondažna bunara i to:

SB – 1 – bočna strana objekta iznad bušotine B – 3
SB – 2 – sa desne strane istražne bušotine B – 4 i
SB – 3 – na prilaznom platou, između istražnih bušotina B – 5 i B – 6

1.4.1. SONDAŽNI BUNAR SB – 1

Dimenzije sondažnog bunara su 2,00 x 9,00 m, na kojem treba skinuti površinski sloj zemlje da bi se utvrdilo da li je breča horizontalna u stvari time bi se dobio odgovor na pitanje, da li je to jedna od stepenica piramide.

Skinut je cijelom dužinom površinski sloj gline sa drobinom, te se došlo do sloja same breče koja je na površini neravna, ali ima kontinuitet horizontalnosti. Da bi se utvrdilo, da li su blokovi okomito odrezani sa strane ili imaju neki drugi oblik, sa strane raskopa urađen je jedan šlic niz padinu. Međutim, prilikom iskopa konstatovano je da je humus ispd sloja gline sa drobinom, što znači da je taj materijal tu naknadno deponovan. Zaustavljeni su radovi.

Došli smo do saznanja, da je u toku rata na tom dijelu bager izvršio skidanje tog dijela terena, tako da se iskopom ovog sondažnog bunara nije moglo doći do prave slike i odgovora na postavljeno pitanje.


Penjući se od lokacije ovog sondažnog bunara ka vrhu "Visočice" utvrđeno je da se nakon određene dužine penjanja pod istim konstantnim uglom dolazi na jedan zaravnjen plato, širine cca 2,5 m, da bi nakon toga ponovno bio uspon, pa opet plato i sve tako do vrha "Visočice".

Ekipu ljudi prebacujemo iznad ovog sondažnog bunara sa namjerom da se skine površinski sloj humusa, dođe do breče, cijelom dužinom sve do prvog platoa.

Grubim otkopavanjem (kramp i lopata) su se ukazale već određene konture, za koje se može reći da imaju određenu geometriju. Čiščenjem blokova špartlom i metlicom može se vidjeti da su blokovi slagani jedan na drugi, s tim da je onaj koji se nalazio iznad smaknut prema unutra, ali su poredani kao cigle pri gradnji objekata.


Granice između blokova nisu jasno vidljive u smislu ravne površine, jer kako sam rekla breča pod uticajem mraza tj. atmosferilija puca i raspada se. Pošto je sloj humusa jako male moćnosti nije u mogućnosti da zaštiti površinski sloj breče. Interesantna je pojava da na blokovima koji su bili prekriveni mahovinom, blok je čitav i neoštećen.

Takva dva bloka su otkrivena ispod ovog sondažnog bunara, gdje se jasno vide ravne strane ta dva bloka i mjesto njihovog spajanja.

Daljnjim detaljnijim čišćenjem spoja između dva bloka, na mjestu gdje je humus ušao dublje u dubinu, otkriveno je da je taj blok ispod obrađen i ravne glatke površine.

Pošto su na iskopu ovog sondažnog bunara radile tri ekipe ljudi, jedni u središnjem dijelu, drugi ispod tj. prema dnu padine a treći na ravnom dijelu platoa, ekipa koja je radila na ovom ravnom dijelu platoa izvršila je skidanje površinskog dijela humusa površine 2,00 x 2,00 m. Cijela ova otkopana površina je ravna. Nažalost zbog prekida radova nismo bili u mogućnosti da izvršimo i detaljno čišćenje ove površine da bi vidjeli na koji način je urađena geometrija ovog platoa.

Dimenzije otkrivenog dijela boka piramide je cca 2,00 x 12,0 m.



1.4.2. SONDAŽNI BUNAR SB – 2

Lokacija sondažnog bunara SB – 2 je desno od istražne bušotine B – 4. Ovim istražnim radom trebalo je utvrditi da li je pješčar karbonatni obrađen tj. poliran ljudskom rukom. Dimenzije ovog sondažnog bunara su 2,50 x 5,00 m. Dubina do koje je trebalo da se kopa iznosi 2,40 m, to je dubina na kojoj je konstatovan prvi sloj moćnosti 0,10 m. Kompletnu površinu je trebalo otkriti, očistiti i oprati da bi se odgovorilo na ovo postavljeno pitanje.

Međutim zbog prekida daljih istraživanja nije se moglo odgovoriti na ovo pitanje. Sondažni bunar je iskopan do dubine od 2,20 m.

Što se tiče geološkog profila konstatovani su slijedeći horizonti:

Horizont (1) – humus
Horizont (2) – humus sa drobinom
Horizont (3) – pješčar (iz prvog Izvještaja, Horizont (15) – željezovito karbonatni pješčar sa
proslojcima glinovitog laporca)
Horizont (4) – glina laporovita

Na dubini od 0,60 – 0,70 m konstatovana je pojava ploča različite veličine od dolomita i pješčara. Ploče su pravilno raspoređena u istom nivou po cijeloj površini sondažnog bunara.

Na dubini od 1,70 m izvađena je ploča pješčara na kojoj se jasno vide koncentrični krugovi. Ovu pojavu treba u daljim istraživanjima ispitati u smislu da li je to rad ljudskih ruku.

1.4.3. SODAŽNI BUNAR SB – 3


Lokacija ovog sondažnog bunara je između istražnih bušotina B – 5 i B – 6, čije su dimenzije u prvi momenat bile određene 2,50 x 6,00 m.

Pošto je pojava pješčara na istražnim bušotinama bila na različitoj dubini, s tim da je istražna bušotina B – 5 na središnjem dijelu platoa, dok je istražna bušotina B – 6 na rubu platoa, bilo je potrebno utvrditi da li je cijeli plato popločan svojom širinom i da li je popločavanje rađeno na taj način da je pratilo pad padine ili je popločavano u vidu stepenika.

Nakin skidanja površinskog sloja humusa na dubini od 0,10 m ukazale su se prve ploče pješčara horizontalno položene (I red ploča). Daljim otkopavanjem konstatovano je da je na cijeloj površini sondažnog bunara, na dubini od 0,10 m pješčar.

Međutim u II redu ploča sa desne strane sondažnog bunara nailazimo na dvije ploče pješčara koje se nalaze jedna preko druge ukošene pod uglom od cca 25o. Između te dvije ploče je glinoviti lapor u kome se nalazi ljudski kostur. Ovaj kostur nije čitav, sastoji se od cijele lijeve noge, lista desne noge i dijelova lobanje koja je smještena u području karlice.

U III redu ploča sve su poredane jedna preko druge, pod istim uglom kao i u II redu. U ovom III redu takođe su nađeni ostasci ljudskog skeleta.

Ostaci ovog skeleta su od strane arheologa, slikane, orjentisane u prostoru, uredno spakovane i predate na analizu za utvrđivanje njihove starosti.

Da bi utvrdili kolika je širina ovog popločanog platoa, krenulo se sa iskopom šire, tako da je ukupna širina i dužina ovog sondažnog bunara 9,30 x 9,80 m. Sondažni bunar ima nepravilan oblik iz razloga što je po nastavku iskopavanja došlo do prekida daljeg istraživanja.
Iz ovoga do sada otkopanog može se konstatovati da je plato najvjerovatnije svojom cijelom dužinom centalnog dijela popločan, ali se u daljim istraživanjima treba utvrditi zbog čega su ovi blokovi ukošeni. Da li zbog različite podloge na koju su postavljene ili je u pitanju neki proces klizanja, iako nema vidljivih tragova nestabilnosti.

Popločavavanje nije bilo u vidu stepenica, već je postavljanje ploča pratilo nagib padine. Potrebno je utvrditi da li je taj materijal ispod ploča tu donesen ili je u to vrijeme sama padina imala takav oblik.

1.4.4. ULAZ NA PLATO


Kako je već rečeno, prilikom prvih istražnih radova moglo se konstatovati da je na ovom dijelu pješčar na samoj površini terena.

Vlasnik imanja vjerovatno neznajući o kakvom se objektu radi da bi za svoje potrebe uradio ulaz na parcelu i poravnao teren, bagerom čisti sloj humusa koji se nalazio preko ploča pješčara, diže ih i prebacuje na jednu veliku gomilu. Iz razgovora sa njim dobijam informaciju da su te izvađene ploče bile poredane jedna do druge, ali se ne sjeća gdje je koja bila.

Vizuelno se može vidjeti da su te ploče djelo ljudskih ruku, što znači iz bloka izvađene i izrezane u dimenzije koje su im bile potrebne. Nažalost pri radu sa bagerom neke od tih ploča su slomljene, ali one koje su ostale neoštećene pravilnih su ivica i iste debljine.

Ploče koje su izvađeno, bilo bi poželjno na neki način zaštititi ne od uticaja atmosferilja, nego od mehaničkih oštećenja, tako da bi se pri rekonstrukciji pokušalo te ploče vratiti na njihova prvobitna mjesta. Treba svaku ploču izmjeriti (dužinu, širinu i debljinu), označiti i kompjuterski pokušati ih smjestiti na njihovo prvobitno mjesto.