Biografija sarajevskog Bijelog dugmeta zaista je dugačka i impozantna. Vjerovatno najveći rock'n'roll sastav sa područja bivše Jugoslavije, djelovao je više od dvadeset godina, u vrijeme nezgodno za glazbenike općenito, a naročito za rockere koji prije njih gotovo da i nisu postojali. Prokrčili su put brojnim sastavima iz Sarajeva, Zagreba i Beograda, a sa mnogima su kasnije surađivali i pomagali im. Kroz Dugme je kroz godine rada prošlo zaista puno vrsnih svirača i pjevača, ali 'bog' je bio samo jedan i o njemu je sve ovisilo.Goran Bregović utemeljio je i odredio put Dugmeta. Uz njega, najveću karizmu nosio je Željko Bebek, koji je uz Bregovića postao zaštitni zaštitni znak Bijelog dugmeta. Iako često nezadovoljan, sjajnih glasovnih mogućnosti, često i na bas-gitari, kada je to bilo potrebno, Bebek je sa Bregovićem nosio Bijelo dugme kroz njihove najslavnije, ali i najteže dane.Lider i osnivač Goran Bregović (rođen 22. ožujka 1950. godine u Sarajevu) u djetinjstvu nije pokazivao veliku sklonost muzici. Iz drugog razreda niže muzičke škole (smjer violina) izbačen je kao lijen i netalentiran. Već sa jedanaest shvatio je da djevojke 'padaju' na dečke koji sviraju gitaru. Kada mu je majka početkom šezdesetih godina kupila gitaru, prve lekcije dobio je od Ede, brata scenarista Abdulaha Sidrana. Prvi, bezimeni sastav, Bregović je osnovao još u osmom razredu osnovne . Goran je želio upisati srednju likovnu školu, ali je majka, uplašena da se tamo skupljaju homoseksualci, insistirala da upiše Prometnu tehničku školu. Pristao je, ali samo pod uvjetom da pušta kosu. Vrlo brzo odustaje od Prometne škole i prelazi u gimnaziju. Tamo ulazi u grupu Beštije. Vec sa šesnaest godina počeo je sam da se uzdržava, pa je tako svirao narodnjake u kavani u Konjicu, prodavao novine i radio na gradilištima.
|