Na svijetu postoji 25 vrsta ježeva.

Jež ima 5000-7000 bodlji.

Ježevi se najčešće hrane insektima, puževima, larvama i glistama. rjeđe za hranu koriste onu biljnog porijekla poput bobica, voća i korijenja.

Ježevi na svijet dolaze slijepi, roza boje i bez bodlji.

Prosječni životni vijek ježeva je oko 7 godina.

Odrasli jež može narasti od 14 do 30 centimetara.

Najstariji preci iz porodice ježeva živjeli su prije 58 milijuna godina.

Iz Nestlea dolazi vijest da su stvorili omot koji se može razgraditi u moru u roku od šest mjeseci za razliku od prijašnjih kojima treba oko 450 godina da se razgrade. Ne znam kako se taj omot razgrađuje na kopnu. Možda je bolje da ga se baci u more tako da budemo sigurni da će se razgraditi relativno brzo.

Tko zna, ako se ovako nastavi, možda bacanje otpada u more jednog dana postane znak da ste ekološki svejsna osoba koja brine za planet Zemlju.

Psi se znoje kroz jastučiće na šapama.

Grožđe i grožđice mogu uzrokovati zatajenje bubrega kod pasa.

Pas prosječno živi 10-14 godina.

Psi najbolje vide u zoru i u sumrak.

Hrtovi su najbrži psi na svijetu i mogu trčeći dostići brzinu i do 70 kilometara na sat.

Ljudi su pripitomili pse prije otprilike 12 000 godina.

Tri psa su preživjeli potonuće Titanika.

York zabranjuje stiropor i to će se najviše pogoditi one koji ga koji ga koriste kao ambalaža za hranu i piće. New York nije prvi grad u SAD koji je to napravio. Prije njega su to već napravili gradovi poput San Diega, Miami Beacha, Seattlea i Washingtona. Gradske vlasti su ostavile šestomjesečni period tvrtkama koje ga koriste da se prilagode i pronađu bolje, ekološkije zamjene.

Uz ovu vijest možemo ubaciti još i jednu dvije zabrane koje će sigurno spasiti našu lijepu planet Zemlju.


Vanuatu, mala pacifička otočna država planira zabraniti korištenje jednokratnih dječjih pelena, a EU zabranjuje plastične štapiće za uši i to sve u želji da spase zemlju od zagađenja i klimatskih promjena.

Moj skromni prijedlog je da bi mogli zabraniti i jahte, pogotovo one velike. Koliko se resursa potroši samo za gradnju i održavanje takvih grdosija. Koliko fosilnog goriva potroše samo da bi se par bogataša zabavljalo tjedan-dva godišnje obilazeći obalu. Možda bi i tu mogli naći neke ekološke alternative kao što ih traže za pelene ili štapiće za uši.

Jedino ženke komaraca su krvopije to svi znamo, ali problem je i zujanje oko uha kad pokušavaš zaspati tako da ni mužjaci ni ženke nisu dobrodošli.

Životni vijek komaraca je do dva mjeseca s time da mužjaci uglavnom žive tek desetak dana.

Postoji preko 3000 vrsta komaraca, a stotinjak ih prenosi zarazne bolesti.

Komarci zimu prežive tako da hiberniraju bilo u obliku larve ili jajašca

Komarci pronalaze žrtve tako da detektiraju kretanje žrtve, mogu zamijetiti infracrveno zračenje topline tijela, a također ih privlači i ugljični dioksid koji stvaramo prilikom disanja te mliječna kiselina i mnoge druge kemikalije.

Neke vrste komaraca su specijalizirane za ptice i vodozemce te ne napadaju ljude.

Komarci su najsmrtonosnija vrsta životinja na svijetu zbog brojnih bolesti koje prenose.

Svaka mačka ima jedinstveni otisak njuške

Mačke provedu dvije trećine dana spavajući, a kad su budne onda 30% svoga vremena koriste dotjeravajući se.

Isaac Newton je izumio vrata za mačke.

Kućne mačke prosječno žive 15 godina dok one ulične žive 3-5 godina.

Mačke imaju dominantnu šapu s time da ženke večinom koriste desnu šapu, a mužjaci lijevu.

Mačke mogu trčati brzinom i do 50 kn/h te skočiti i do pet puta više od svoje visine.

Mačka se ne može spustiti niz drvo s glavom naprijed.

Ako je vjerovati novoj studiji objavljenoj u "Journal of Psychoactive Drugs", marihuana može biti učinkovito sredstvo za ublažavanje boli i borbu protiv nesanice.

I tako se marihuana probija na prvo mjesto po valja/ne valja istraživanjima. Najprije su govorili o opasnostima marihuane i kako ubija stanice mozga ,a sad je dobra.
U tu skupinu valja/ne valja idu i kava i alkohol o kojima uzastopce možemo pronaći vijesti kako su istraživanja pokazala da su oni dobri za naše zdravlje, a onda uskoro eto novih istraživanja koja pokazuju štetnost pa nova koja kažu da nisu ni vino ni kava ni trava štetni.

Tako je nekad i mast bila namirnica koju valja zaobilaziti, a sad kažu da i nije toliko loša. Pa vegeterijanstvo isto tako jednom spašava zdravlje, drugi put ga ugrožava.

U tu skupinu spada i higijena. Najprije je važna za zdravlje pa onda dođu istraživanja da previše čistoće šteti jer tijelo u odsustvu bakterija ne razvija obrambene mehanizme, imunitet je zakržljao, a previše pranja šteti i koži. Neki dan naletio na istraživanje da je higijena važna i da se ne valja s time igrati. I tako u krug.

Malo ovako, malo onako, a mi bi kao morali slušati učene i knjiške ljude i vjerovati u ono što nam znanost kaže.
Na kraju se sve svede na stvar izbora, izabereš znanstvene činjenice i istraživače čiji ti se zaključci sviđaju i riješen problem. A ako imaš dovoljno para možeš i naručiti znanstveno istraživanje o tome kako tvoje navike i pogledi na svijet jesu i znanstveno ispravni. :/

Istraživači bobobo majmuna iz roda čimpanza primijetili su da se ženke bonoba udružuju da bi napale mužjaka koji zlostavlja ženku bonoba.

Pošto mužjaci znaju zlostavljati i napadati mlađe ženke, kad to primijete, starije ženke se udružuju da bi zajednički napale mužjaka i tako zaštitile mladu ženku.
Iako je uobičajeno da se primati udružuju u koalicije radi zaštite zajedničkih interesa to je obično tako da se udružuju rodbinski vezane jedinke. Kod boboba je to drukčije jer ženke koje se udružuju nisu rodbinski povezane međusobno niti s napadnutom ženkom. Njihovo udruživanje se bazira više na nekoj ženskoj solidarnosti, a mužjacima je pametnije da se ne glupiraju jer bi mogli dobiti po glavi.

Kad smo već kod majmuna, napomenimo i da su znanstvenici došli do saznanja da i ljudi i majmuni što su stariji to imaju manje prijatelja. Valjda s godinama postajemo izbirljiviji i ne da nam se družiti baš sa svakakvim majmunima.

Znanstvenici su otkrili da uznemirene pčele mogu biti pesimisti te da dok jedne pčele traže uzbuđenje druge su bojažljivije.

Pijanim pčelama je zabranjen ulazak u košnicu. Naime, pčela može naletjeti na nektar koji je već fermentirao te se tako napiti, a pijana pčela ko pijani ljudi zuji uokolo, sudara se s drvećem i cvijenjem, teško nalazi put do košnice, a kad i nađe košnicu onda joj druge pčele ne dozvoljavaju ulazak u košnicu. I bolje tako nego da radi nered po košnici.

Pčele nemaju urođeno znanje kako se pravi med, već to nauče od starijih pčela.

Medonosne pčele se za komunikaciju služe "plesom".

Pčele su jedini insekt čiju hranu koriste i ljudi.

Svaka pčela ima svoj miris i pomoću tog mirisa se one međusobno razlikuju.

Pčele nikad ne spavaju.