DOKTORSKA DEZERTACIJA

24.04.2009., petak


Price of student
ovo su vam cijene studiranja na sveucilistu u Lausanne:




Dakle semestar kosta: 580 CHF (2900 kn)

Mjesecno su troskovi
Prehrana: 850-950 CHF (4250-4750 kn)
Smjestaj (bez rezija) : 500-650 CHF (2500-3750 kn)
Zdravstveno osiguranje : 150-300 CHF (750-1500 kn)
Knjige i pomagala :100-150 CHF (500-750 kn)
____________________________________________
total: oko 1850 CHF (9250 kn)

Za mastere treba izdovjiti godisnje 2000-25000 CHF (10000-125000 kn)

Dakle , cijena prava sitnica
Nije da se studenti ne bune protiv ovakvih cijena studiranja, ali drzava daje stipendije onima kojima nisu financijski sposobni.

Recimo da bi najposteniji nacin studirannja u RH bio taj da velika vecina studira na trosak drzave, a djeca tajkuna da placaju studij. Onda bi tajkuni skuzili da bi im bilo jeftinije djecu skolovati vani i studiranje bi postalo besplatno za sve.







- 12:26 - Komentari (9) - Isprintaj - #

18.04.2009., subota


la contrebande
Kazu ljudi da je kriza. Svjetska. Pocelo je sa stambenim kreditima i bezvrijednim obveznicama. Krivo.
Pocelo je malo ranije. Pocetkom 90-ih.
87-e je puknuo Wall street i FTSE i to zato sto su svi poceli prodavati, ali nije imao tko kupovati.
89-e je puknuo Berlinski zid i trziste se otvorilo...
Samo nije imao tko kupovati. Onda su se kapitalisti sjetili da je cijena rada na istoku niska pa su se pogoni poceli seliti tamo.
Ne svi.
Oruzje se je i dalje proizvodilo u maticnim zemljama.
Poceo je rat. Embargo na oruzje. Bivsi Tudjmanov ministar pregovara s KOSovcima o kupnji oruzja. KOSovci ne znaju da je vec pregovarao s Ilyom Pavlovim, Bugarom s americkom putovnicom koji je bio vodeci covjek u DS (bugarski KOS). Kad su upucali Ilyu 07.03.2003., sva drustvena krema Bugarske je bila na njegovom pogrebu. Svi koje je drzao u saci. Ilya je bio tezak 1.5 milijardu $, ali grijeh je bio sto je poceo napustati principe na kojima je sagradio carstvo, a kao sto znamo mafija ne prasta.
Dakle bivsi mafijas je htio postati kapitalist, htio je investirati, ali za ovu pricu je bio malo previse istocno.
Milo Djukanovic je uz Clintonov blagoslov svercao cigarama do NATOvog bombardiranja Srbije i Cacka. Cijena -prava sitnica ~7milijardi $ je vrijednost prosvercanih cigareta. Kad su nestale cigarete trebalo je naci novi izvor prihoda, pa se je opralo nesto novca od ruskih oligarha koji su kupili crnogorsku obalu.
Ukratko sad je tamo kriza jer nema investitora. INVESTITORA?
Mislim da ste poceli hvatati poantu.
Tko se bogatio na Balkanskim ratovima 90ih.
Zemlje izvoznice oruzja, nafte, primarnih sirovina i mafijasi. A svercalo se jos i drogom, zenama i gorespomenutim cigaretama. Prema MMF-u i Svjetskoj Banci oko cetvrtine svjetskog kapitala je u sivoj zoni. Taj novac se naravno pere kroz razna ulaganja i poslove.
Centri sverca su naravno u glavnim gradovima od Hrvatstana do Kazahstana, a nekadasnji sverceri ili mafijasi iz komunistickih partijskih stuktura su danas ugledni poslovni ljudi. Oni investiraju, ulazu, otvaraju nova radna mjesta i ljudi su ima zahvalni.
Mafija (ovdje je iskljucena Cosa Nostra) je integrirana u politicke strukture i tesko je tu razluciti zito od kukolja. Za proviziju se uvozi sve.
Firme se registriraju na rodjake, kumove, prijatelje. Zakoni se zaobilaze ili prepravljaju na nacin da to pogoduje mafijasima.
Uglavnom narod to placa neposredno ili posredno preko poreza.
Samo pitanje je dokle moze trajati bogacenje i rasipnost na racun onih koji prezivljavaju.
Odgovor ste dobili ovih dana jer se ljudi ostaju bez posla.
A zasto je svjetska kriza?
Jer zemlje izvoznice nemaju vise gdje izvoziti zato sto narod nema novaca da placa mafijase.


- 17:11 - Komentari (7) - Isprintaj - #

11.04.2009., subota


Springtime for Easter





Jagnje, ovce, puz (puz se nevidi, ali to su tri domace zivotinje)




Sayonara, prekrasni tresnjin cvijete




Bus(h) necega




Berberis vulgaris ili zutika








Vinca minor ili major...nikad ne znam






Zedni vodoinstalter





Zamisli nezamislivo: palma i planine




Cvijece




Cvijece-2




Cvijece-3





Ovo su Vilmini kanapei





Sretan Uskrs
- 19:16 - Komentari (7) - Isprintaj - #

10.04.2009., petak


O tempora, o mores...
Ruzmarinko je nace neke price iz davnine, a ja cu nazuntati kikoder detalj. Bilo je to nasoj dicnoj mladosti i obicaj je za Veli Petak "koliko vina-toliko krvi". A na Veli Petak vecer u mistu gre procesija ,a dobar dio u Puka u procesiji je zakrvavljenih ociju i jakoga glasa:

PUČE MOJ


Puče moj, što učinih tebi
ili u čemu, ožalostih tebe?
Odgovori meni!

Ja radi tebe bičevima udarih Egipat
s prvorođencima njegovim,
a ti mene predade, da me bičuju. Puče moj...

Ja izvedoh tebe iz Egipta
potopivši Faraona u more Crveno,
a ti mene predade glavarima svećeničkim. Puče moj...

Ja pred tobom otvorih more,
a ti otvori kopljem bok moj. Puče moj...

Ja pred tobom idoh u stup oblaka,
a ti mene odvede u sudnicu Pilata. Puče moj...

Ja hranih tebe u pustini manom,
a ti mene udari zaušnicama i bičevima. Puče moj...

Ja tebe napojih vodom spasenja iz stijene,
a ti mene napoji žući i octom. Puče moj...

Ja radi tebe potukoh kraljeve kananejske,
a ti si tukao trstiku glavu moju. Puče moj...

Ja dadoh tebi žezlo kraljevsko,
a ti dade glavi mojoj krvavi vijenac. Puče moj...

Ja uzvisih tebe velikom moći,
a ti mene objesi na drvo križa. Puče moj...


E sad triba sve to otpivati, o falsetima pitajte Ruzmarinka.

A onda je nakon procesije zapoceo drugi obicaj koji Narodni pjesnik opisuje osmercem:

"Kraj oltara oni svi su
Samo ča ne ćutu misu
A kada im tu dosadi
njih dočeka kelner mladi
Tek sad tu obred započne
Nadjose kolege močne"


Ehm i onda volumeni vina se pomijesaju s volumenima alkoholnih pica i primjesa, a bilanca Velog Petka ljeta gospodnjeg je bila:
40 baksi pive
27 litara votke
18 litara pelinkovca
15 litara stocka...
Na pedesetak ljudi s malom jetrom (jer velika bi metabolizirala jos vise alkohola)

i kad se sve popilo, a nista se ni prolilo
s obnovljenom krvlju kuci se krenulo
Puče moj....



- 19:37 - Komentari (7) - Isprintaj - #

04.04.2009., subota


on science and potatos
Danas sam zva Bronhija. Reka je da je dobi posal.
Onda smo pricali o kumpirima. Kasno su posadjeni jer je zima je bila duga. A sad viti cemo ca ce biti ako ih ne sjebe susa.
Reka sam mu da je u znanosti slicna prica: mores proucavati i pokusirati koliko 'oces, a onda jedna (financijska) susa i adio baraka. Zato uvik triba zalivati.
Samo nitko ne pita: od kila posadjenih kumpirov samo se racuna ako daju preko deset kili novih, a od sati utrosenih u znanstvenom radu broje se (medjunarodno priznati) clanci.
Jedino tako se moze prezimiti.





- 19:09 - Komentari (12) - Isprintaj - #