ponedjeljak, 30.07.2007.
BAJS IMA DVA MANDATA JER ZASLUŽEN JE ZA KRAĐU
GRADE SE PRIVATNA „POSLOVNA CARSTVA“ I TO NA RAČUN GRAĐANA
KRIMINALCI GRADE KARIJERU I NAMIČU PROFIT
Brojne afere natresaju Bjelovar i našu županiju. Naravno da novinari o tome ništa ne pišu, i ne žele prenijeti određene informacije, jer onima kojima to odgovara – rade što žele!? Župan i lokalna vlast troši oko 70 % proračuna za podmićivanje, kako bi „isti“ oni ostali na vlasti. Građani su razočarani sa čelnicima županije koji se bave samime sobom. Znači nemaju projekte koji su važni za stanovnike i razvoj ovoga kraja.
DAMIR BAJS JE USPJEŠNIJI OD „ŠVERCERA“
Treba zaustaviti odljevanje proračuna za naprimjer: Izgradnje kapelica, mislimo i na kapelicu u šumi Lug 300.000,00 kuna. Za umjetnu travu 175.000,00 kuna nogometnom klubu Ždralovi. Pitamo: Zašto županija treba kupovati inventar sportskim rekreativnim centrima, tj. klubovima, izdvajati novac i financirati ih? Pa i organizirati domljenke za novinare? Te potrošiti za ovu 2007. godinu 3.180.000,00 kuna na dramske sekcije, kazališta, teatre, odnosno potrošiti na sufinanciranje sportskih udruga i sportskih saveza, tako i za razna natjecanja, itd.
IMA LI PREČIH STVARI?
Ovakvim se mjerama izravno uzdrmava i osiromašuje standard građana, pogotovo kada se s druge strane ništa ne daje i ne radi na zapošljavanju nezaposlenih, te se tako diskriminira socijalna strana građana. To je sve dokaz kontinuirane dosadašnje „devastirane“ gospodarsko – socijalne politike „ove vlasti“ u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Protiv toga smo, i mi smo jedina Udruga „ŠTIT“ koja se nečemu takvome suprotstavlja.
BOGATI I OTPISANI
Tko je u toj igri ostao, a tko je ispao? U zadnje vrijeme nije otvoreno ni jedno poduzeće, niti radno mjesto. Uglavnom troši se novac i dijeli podobnima. Kada će tko odgovarati za ovakvo stanje? Župan Damir Bajs, Bjelovarsko – bilogorske županije silno se trudi uvjeriti vjećnike, građane i javnost kako je – sve u redu u njegovoj upravi, i kako stanje je „dobro“, i nije tako katastrofalno...
TRAŽIMO REVIZIJU VLASTI U BBŽ - I DA ŽUPAN ODSTUPI
U županiji nema kapitalnih ulaganja, niti je županija istupila sa konkretnim programima. Župan Damir Bajs će uskoro potrošiti i drugi svoj mandat, a nikoga nema da pogleda što je on to učinio za boljitak ovoga kraja? Jedino što on rasipa novac na nevažne stvari i lijepo se provodi, te fingira svojim ljudima privatnicima i poduzetnicima poslove i novac. Mi smo protiv takvoga Zakona – pred kojime nisu svi jednaki, jer se on ne poštiva. Dosta nam je lažnih obećanja! I dosta nam je „Bajsovih“ tisuću zabluda koje se provlače. Da, valjda u „kapelicama“ ćemo se samo moliti - za naše spasenje, grijehe i ništa nećemo raditi !?
Bjelovaru, 02. svibanj 2007.
Branko Stojković
www.stit-bjelovar.hr
E-mail: brankostojkovic1@yahoo.com
Kontakt: 095/814-82-90
DOŽUPANA LOPOVA JE MESIĆ PRIZNAO?
PONIŠTITI IZBOR ANTE RADE ZA DOŽUPANA
- U predstavci predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću tražimo da se poništi izbor Ante Rade za dožupana Bjelovarsko-bilogorske županije - rekao je predsjednik Udruge ŠTIT Branko Stojković. Kako je na tu funkciju mogao biti izabran čovjek protiv kojega se vodi sudski postupak na temelju kaznene prijave, koju je da podsjetimo, prošle godine podnio Branko Stojković protiv tadašnjeg župana Conera i dožupana Rade i Jurkovića.
Svoje tvrdnje Stojković je potkrijepio odgovorom Županijskog državnog odvjetništva da je protiv Ante Rade u tijeku postupak za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.
- Forsiranje ponovnoga izbora Ante Rade za dožupana podijelilo je bjelovarski HSLS. Ponovno moram spomenuti Đurđu Adlešić koja je vršila pritisak na župana Bajsa da se Rade predloži za dožupana - kaže Stojković i dodaje da se u protivnome prijetilo izazivanjem krize i raspuštanjem Županijske skupštine.
Udruga ŠTIT pozdravlja smjenu vlasti u Županiji i izbor Damira Bajsa za župana, a podrška je dana i gradonačelniku Josipu Hegedu te Gradskom poglavarstvu. Istaknuto je da je Heged u kratkome roku učinio više za Bjelovar nego svi drugi gradonačelnici zajedno.
D. Vitanović
Novi bjelovarac, 20. srpnja 2000. str. 2.
BJEDNICI NIŠTA NEZNAJU ŠTO RADE CONER I BAJS
GOSPODARSKI KRIMINAL U BJELOVARU
INFORMATOR br. 7
Izvješće o obavljenoj reviziji PRORAČUNA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE za 1998. godinu skinuto je s dnevnog reda po "drugi" put na zadnjoj 18. sjednici Županijske skupštine, na prijedlog vijećnika Željka Ledinskog (HSS) zbog necjelovitog IZVJEŠĆA. Kako bi se zataškale kriminalne radnje, odgovomosti i zloupotrebe položaja koje su počinili Marijan Coner, župan i dva dožupana Ante Rade i Vjeran Jurković, u jesen tek je stavljeno u raspravu IZVJEŠĆE o reviziji Županijskog proračuna.
Bez obzira na to što su dva dožupana dali ostavke na tu dužnost, želi se zavlačenjem rasprave o tome vrlo važnom pitanju dobiti i na vremenu zbog jesenskih IZBORA.
Gdje je novac nestao iz proračuna? Uzmimo samo jedan od primjera: Kako župan M. Coner nije uplaćivao financijska sredstva za STAMBENO ZBRINJAVANJE HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVE OBITELJI tijekom 1998. godine, iako su novčana sredstva uplaćena (1.500.000,00 Kuna).
On laže od samoga početka da će riješiti ovo ili ono - NIJE NIŠTA RIJEŠlO! (Godinama poduzeća u Županiji i dalje stoje pod ključem, a nitko i ne pita kada će biti otključana?)
Župan je pozajmljivao novac i to bez kamata i ugovora, što nije u skladu s Zakonom o proračunu RH. Županija Bjelovarsko-bilogorska vene i trune dok se Župan poigrava njome, a usput se školuje na "visokoj" školi u Gradu Rijeci.
Dok JAVNI DUG dosegao je "razinu" abnormalnosti, a o tome svemu se šuti, knjiga dugovanja - I NE POSTOJI. Blagajnička poslovanja - falsificirana su, dokumentacija neuredna (tako kaže nalaz o reziviji proračuna).
Učinjeni su visoki izdaci iz proračuna, sredstva su doznačena "SINDIKATIMA".
Izvođeni radovi tj. održavanja odvijali su se po rodbinskim linijama. Naplata premašuje vrijednost radova. Izdaci za tekuća održavanja su viši od planiranog, i prikrivani su lažnim računima.
Naručitelji radova "NOVAC SU ISISAVALI lZ ŽUPANIJE" lažnim ugovorima o djelu, bez građevinske dozvole, itd. ZAP je uzimao akceptne i bjanko naloge što nije u skladu i obliku i upotrebi instrumenta platnog prometa, tako da je za vrijeme REVIZIJE vraćena su TRl NALOGA.
Izdaci za poštanske i telefonske usluge su "VISOKI". Na inicijativu Župana M. Conera, Mladen Markešić preuzeo je potpuno uništeno poduzeće, Mesnu industriju "CROMAX" iz ruku HDZ a. Tako da su oni oprali ruke. Prevarili su seljake za 3.000.000,00 Kuna. Stoku koju su predali, šest mjeseci je prošlo, a oni još nisu dobili svoje novce.
General Mladen Markač pastao je upravo 1995. SABORSKI ZASTUPNIK jer je obećao da će on to pitanje kao i druga RIJEŠITI.
Gospodarska komora - Bjelovar na čelu s njenim predsjednikom Ivanom Krolom, lažno informira javnost. Preko 20 milijuna kuna otišlo je za obnovu zgrade Županijskog suda (Bjelovar), a sa nje već otpada "novo" postavljena fasada.
Posjedujemo VAŽNU dokumentaciju ne samo o REVIZIJI PRORAČUNA, nego i o nekim poduzećima u našoj Županiji, a ona će biti objavljena krajem ovog mjeseca srpnja 1999. godine na našoj redovnoj KONFERENCIJI ZA MEDIJE. Ne bi sve to tako bilo da u Županijskoj skupštini Župan nije "OKRUŽEN" podaničkim mentalitetom, otpadnicima i prebjezima iz drugih (oporbenih) stranaka. (Svaka čast onim izuzecima.)
Župan ne samo da je mikro-parazitski demokrata nego ON JE tip koji je od svojih sjednica "UČINlO" teatar i satiru, ruglo i sprdnju, na "tragediju" građana Bjelovarsko-bilogorske županije.
S punim pravom su mu seljaci - prosvjednici u Tr. Markovcu koji su blokirali prometnice vikali "lopovi i kriminalci" (26. 6. 1999. god. u 22,30 sata). Zbog svega što je "On" učinio mora otići s mjesta ŽUPAN i njegovi vijećnici klimavci, malograđani svih boja. Raspuštanje Županijske skupštine i prijevremeni izbori RJEŠENJE je na ovako katastrofatno stanje. Ovih dana HDZ-e osnovao je u Bjelovaru ZAJEDNICU "RADNIKA - ANDRIJA HEBRANG". A zajednica "LOPOVA" već je davno osnovana i to pod policijskom zaštitom.
Bivši dožupan Ante Rade kaže o svojoj ostavci na 18. sjednici, pod točkom "Razno": Dajem ostavku jer neću biti zadnji "ŠTAKOR" koji napušta brod kad tone.
U Bjelovaru, 07. 12. 1999.
Predsjednik: BRANKO STOJKOVIĆ
POLICIJA SKRIVA KRIMINAL CONERA I BAJSA
Policiji predani dokumenti protiv župana
Jutarnji list: 12. 8. 1999.
BJELOVAR - Ne odustajem od borbe protiv sustavno provođenoga kriminala ne samo u gospodarstvu, već i na svim razinama gradskih i županijskih političkih struktura - istaknuo je na konferenciji za novinare Branko Stojković.
Jedan od načina da se suzbiju ili barem javnosti objelodane sve nezakonite radnje i prekoračenja ovlasti je i kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu, koju je stranka podnijela 25. lipnja protiv župana Marijana Conera i oba dožupana koji su u međuvremenu podnijeli ostavke. Kriminalistička policija PU Bjelovarsko-bilogorske na podnesenu je prijavu reagirala pozivom Branka Stojkovića na razgovor, čulo se na konferenciji.
- Konkretna dokumentacija u kojoj je i nalaz državne revizije o trošenju proračunskih sredstava, koju smo jučer predali policiji, pokazat će naš čin opravdanim i nadamo se ubrzati postupak odlaska s vlasti svih onih koji se ne znaju nositi s tom odgovornom zadaćom, već u njoj vide osobnu korist - zaključio je B. Stojković.
NI CONER NI BAJS NISU KAZNENO ODGOVARALI
Usvojena "Crna knjiga" revizora i to na Dan policije - Sv. Mihovila
INFORMATOR br. 17
Na devetnaestoj (19.) sjednici Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije održanoj 28. rujna 1999. godine prihvaćeno je IZVJEŠĆE REVIZIJE PRORAČUNA za 1998. godinu, pod točkom 15. dnevnog reda.
VIJEĆNICI OPORBE ZAŽMIRILI (HSLS, SDP, HSS, LS, HNS,,,)
Voditelj sjednice Marijan Zadre konstatirao je: da natpolovična većina vijećnika prihvaća izvješće. Znači vijećnici izglasali IZVJEŠĆE O REVIZIJI PRORAČUNA od 1998. godine koje je dobrim djelom kriminalno.
SISTEM BEZ KONTROLE
Na prošlim sjednicama 17. i 18. nije bilo prihvaćeno - to isto: IZVJEŠĆE O REVIZIJI PRORAČUNA za prošlu godinu. Na 18. sjednici svoje ostavke su dali dva dožupana. Od osamnaeste sjednice pa do devetnaeste sjednice skupština se nije sastala tri (3) mjeseca. I na taj način prekršen je poslovnik tj. Statut Bjelovarsko-bilogorske županije.
TKO JE KRIV ZA BLOKIRANJE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE?
Devetnaesta sjednica Bjelovarsko-bilogorske skupštine održavala se je pod strogom kontrolom policije i ljudi iz županovog osobnog osiguranja, odnosno službe koja čuva zgradu. Ulazna vrata Uprave županije toga dana 28. rujna 1999. god. bila su zaključana, bez obzira što je uredovni dan, iako je devet sati, građane koji trebaju rješavati svoje poslove pušta se u zgradu samo predočenjem osobne iskaznice.
TAKAV REŽIM NIJE NIKADA POSTOJAO
Zbog toga neki sugrađani su ne-god-ova-li ,a ni starosjedioci to ne pamte, da se je netko s njima grubo tako ponašao, kao što je to učinio župan Marijan Coner. Portiri i ljudi iz osiguranja, na ljutnju sugrađana kažu: "da im je to naredio župan, da svakog detaljno ispitaju kuda ide". Tako su i Branka Stojkovića htjeli spriječiti da ne bude nazočan na vrlo važnoj sjednici, pa su ga bez razloga zadržavali na ulazu.
PORTIRI SU REKLI B. STOJKOVIĆU, DA IMAJU NAREDBU, DA GA NEPUSTE U ZGRADU.
Kada su portiri propuštali jednog čovjeka na porti, unutra u zgradu, Stojković je ušao za njime. Na drugome katu sjednica je već počela.
» Ja sam sjeo u zadnji red. Nakon nekog vremena prišla mi je osoba iz osiguranja, druga dvojica stražarila su u vijećnici... Osoba koja mi je prišla, rekla mi je da ima nešto sa-mnom razgovarati i da izađem van. Osobi iz osiguranja rekao sam da sada slušam sjednicu i kada ona završi može sa-mnom razgovarati«.
Usred sjednice učinjena je pauza, vijećnici su izišli van u hodnik, gdje ih je čekala okrepa: sendviči, sokovi, jogurt i kava. Prišla mi je ponovno ista osoba iz osiguranja, upitala me: "Kako sam ušao?" Ja sam mu odgovorio da znam da je ovdje u Bjelovaru novi, jer je doselio ima par godina iz BiH i čudno već ima posao. Rekao sam da ja ovdje ulazim u Županijsku upravu 30 i više godina, i da dosada nisam imao nikakvih problema. Čovjeku iz osiguranja preporučio sam da pročita Statut Bjelovarsko-bilogorske županije i da ga županu dade da ga pročita. Nitko mi ne može zabraniti da uđem u ovaj objekt, a još manje mi zabraniti da ne prisustvujem sjednicama Županijske skupštine. To pravo mi daje Statut i ja nemam više razloga što sa vama razgovarati. Oglasilo se je zvono za nastavak sjednice i ja sam ušao u vijećnicu, sjeo na isto mjesto.
ŽUPANOVA PRIVATNA (HDZ-ova)POLICIJA
Za vrijeme drugog dijela Sjednice, prišao mi je policajac u civilu Dražen Tirić, sjeo je kraj mene i rekao mi: "da ima nešto sa-mnom razgovarati." Ja sam ga upitao: "što on ima sa-mnom razgovarati?" Tirić je rekao: da izađem van. Rekao sam: da dok završi sjednica može sa-mnom razgovarati ako ima što. Tirić je izašao van.
NEKI VIJEĆNICI SU SE POBUNILI ZAŠTO POLICIJA DOLAZI IZ ČISTOG MIRA I BRANKA STOJKOVIĆA ŽELE UKLONITI SA SJEDNICE.
Sjednica je završila u 13 sati. Kada sam izlazio van i silazio sa drugog kata, prišao mi je u uniformi policajac i rekao da s njime pođem. Vijećnik SDP-a Petar Kanešič skočio je ispred policajca vičući: "Što vi imate sa gospodinom Stojkovićem, on ne ide nikuda sa vama, i ostavite ga na miru, jer nije ništa napravio. Gospodin Stojković ide s nama!" Silazeći na prvi kat pojavio se je i zamjenik zapovjednika policije Dražen Tirić, to isto vijećnici su rekli i njemu.
ŽUPAN JE ZLOUPOTREBIO POLOŽAJ I OVLASTI – A POLICIJA GA ČUVA?
Kada smo sišli u prizemlje zgrade na izlazu porte bilo je pet ljudi iz osiguranja, a vani su bili službeni automobili policajaca i nekoliko njih. Nedaleko Županijske uprave pozdravio sam se sa vijećnicima i otišao kući.
DRAŽEN TIRIĆ POLICAJAC, POSLIJE NEKOLIKO MJESECI MI JE NAMJESTIO IGRE.
Prošlo je nekoliko mjeseci i nitko me nije ništa pitao. Dražen Tiruć namjestio mi je igre, pod lažnom optužbom me je priveo na policiju. Kada sam prigovarao, rekao mi je da me neće uopće slušati i da neće sa-mnom razgovarati, kao što ja nisam htio razgovarati onda sa njima. Tu su me držali četiri sata.
STOJKOVIĆ KADA JE OTKRIO KRIMINALE OD ŽUPANA, ŽUPAN JE ZVAO POLICIJU PROTIV STOJKOVIĆA.
Župan, kao glavni čovjek na čelu županije, napravio je niz lopovluka... A kada bi to Stojković otkrio, on bi zvao policiju protiv Stojkovića. Izgleda da je (tu) Stojković jedina kontrola, i da njega nema, građani ne bi znali što se događa. Razuman čovjek treba proživjeti sve te gluposti, zato što je savjestan građanin, i koji se protivi kriminalcima. Ali ipak na kraju župan Marijan Coner je smijenjen.
Poručio bi onim policajcima koji su me zlostavljali - neka se srame.
U Bjelovaru, 30. rujna 1999. godine
PREDSJEDNIK: Branko Stojković
www.stit-bjelovar.hr
KRADLJIVCI ZBOR
UDRI BUDŽET NA VESELJE
LIJEPOM NAŠOM
Skandalozno izvješće Državne revizije o trošenju proračunskog novca Bjelovarsko-bilogorske županije
Više od stotinu stranica izvješća koje je u travnju sastavio Područni ured Državne revizije o načinima trošenja novca iz proračuna. Bjelovarsko-bilogorska županija za prošlu godinu, pravi je pokazatelj lošeg upravljanja i time proizročenog katastrofalnog stanja u Županiji. Već je u revizijskom izvješću za 1997. godinu naglašeno da su izdaci za nabavu automobila bili veći od planiranih, da su sredstva za poticanje razvoja maloga gospodarstva korištena nenamjenski, da je bilo zaduživanja kod banaka, da su izdavani bjanco akcepti nalozi, da nisu provedeni natječaji za izvođenje radova koje je platila Županija, da župan nije izvještavao Županijsko poglavarstvo o korištenju sredstava tekuće pričuve.
RAČUN BEZ RAČUNOVOĐE
Bilo je to vrijeme kada je župan HSS-ovac Željko Ledinski, koji je i danas član Županijske skupštine. Promjenom vlasti u Županiji, kada su opozicijske stranke davale glasove HDZ-u što je rezultiralo svađama u strankama i među strankama, pa čak i izbacivanjima iz stranaka, na mjesto župana zasjeo je HDZ-ovac Marijan Coner, ali način vođenja Županije i pogotovo trošenje novaca iz Županijskog proračuna nije doživio bitne izmjene.
Prikrivalo se za što je sve trošen novac, pogotovo ako je utrošen za bančenje i bakanalije. Za snimanje sjednica Poglavarstva i emitiranje na kablovskom televiziji plaćeno je 60.000,00 Kuna i to kumu lokalnog moćnika, a na osnovu neurednih računa. Usto, kupovale su se umjetničke slike premda nisu donesene odluke da se one ikome poklanjaju.
Planirani proračun (samo Županije, općina i gradova) za prošlu godinu iznosio je 39,4 milijuna Kuna, ali izmjenom donesenom sredinom listopada ta je svota povećana za 22,2 %, dakle na 48,2 milijuna Kuna. No, revizija je utvrdila da se ostvareni prihodi i izvršeni izdaci razlikuju od iskazanih, što se prije svega odnosi na zaduživanje u iznosu 1,7 milijuna Kuna putem kompenzacije, koja ne samo da nije išla preko žiro-računa nego nije ni uvjedena u računovodstvene knjige Županije. Indikativan podatak o stanju u Županiji svakako su proračunski prihodi od samozaposlenih, koji su ostvareni tek u visini od nešto više od polovice planiranih. Naime, samo je u posljednjih 6 mjeseci ugašeno 300 malih tvrtki u Bjelovaru, a na sve strane zjape prazni poslovni prostori za koje nema nikakva interesa. Prevelika porezna davanja naprosto su iništila privatni sektor, pa dok se u Zagrebu pad kupovne moći kompenzira novim doseljenicima, manji gradovi, poput Bjelovara, dvostruko su pogođeni. Tzv. Samozapošljavanje više nije nikom zanimljivo, ni u Bjelovaru, ni u ostalim dijelovima Županije gdje slika nije ništa bolja. No, nije to jedini izvor prihoda koji je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zakazao. Prihodi od poreza na nasljedstva za oko 38 % su manji od planiranih, od igara na sreću i zabavnih igara manji su oko 16 %, dok su na isti iznos manji i prihodi od poreza na cestovna motorna vozila. Dakle, više se ne nasljeđuje kao prije (a nasljedstvo je bilo jedan od glavnih izvora za preživljavanje u državi s poreznim sustavom gorim od turskog harača, sve je manje igara na sreću i sve je manje novokupljenih automobila i motora. Razumnom gospodaru i ovo malo bi trebalo biti dovoljno.
Najveći podbačaj u prihodima bio je od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se 32.137 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Na temelju devet natječaja tokom posljednjih pet godine u zakup je dano 6.673 hektara, ali je od zaključivanja ugovora odustalo čak 86 zakupoprimatelja, dok ih je 28 naknadno raskinulo ugovore. U zakupu je ostalo tek oko 4.000 hektara, ali je pristiglo još 30 zahtjeva za raskid ugovora. U gungoli oko zakupa i prodaje zemljišta imala je posla i financijska policija jer preostali zakupoprimatelji nisu baš redovni u plaćanju obveza, kao što svoje obaveze nisu podmirili ni neki kupci.
VEĆINA JE BJELOVARSKIH PODUZEĆA POTPUNO UPROPAŠTENA
Bjelovarčanin Branko Stojković prošlog je petka podnesao kaznenu prijavu zbog zloupotrebe položaja protiv župana Marijana Conera i dožupana Ante Rade i Vjerana Jurkovića. Te uputio faksimil izvješća državne revizije o malverzacijama Županijske uprave Feral Tribunu.
Ipak, najzanimljiviji je podatak da su hrvatski branitelji podnijeli Vladi RH zahtjev za dodjelu oko 2.000 hektara, a ova im je odobrila samo 300 hektara. Pritom su 3,2 milijuna Kuna sredstava namjenskih poticaju razvoja malog gospodarstva oročena kod banke, a postupak dodjele kredita, za koje postoji 80 zahtjeva, navodno je u postupku. Od tih 80 zahtjeva najveći dio podnijeli su upravo branitelji. Među ostalim prihodima Županija je od državnih biljega inkasirala čak 1.644.986 Kuna, te još više od pola milijuna Kuna od upravnih pristojbi. Od lovozakupnine ostvareno je nešto više od 850.000 kuna, od čega je vlasnicima lovišta bez prava lova trebalo raspodjeliti 356.000 kuna, ali se nisu javili. Novac je ostao u županijskoj blagajni, a lovišta bez potrebnih obnova. No, zato je Županija novac utrošila za odstrel lisica (što se zove «unapređenje lovstva») te pomogla Lovački savez, koji vodi poznati bjelovarski general Mile Ćuk, o kojem mediji do sada nisu baš pohvalno pisali. Istodobno, nepodmirene obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje posljednjeg su dana 1997. godine iznosile 18.417.056 Kuna, zbog čega je pokrenut i sudski spor u što se umiješala država te je HZZO-u doznačila oko 4,2 milijuna za zdravstveno osiguranje neosiguranih osoba i seljačkih gospodarstava. Preostale obaveze prema Zavodu uopće nisu evidentirane u računovodstvenim knjigama Županije. U Županiji pak tvrde da neznaju određeno za što ih HZZO tereti jer im nikada nije dostavio točan popis osiguranika, te stoga nisu ni trebali platiti. No, Zavodu za javno zdravstvo ipak su kupljena tri vozila za što je utrošeno više od 300.000 Kuna.
U izvješću se spominje i 3,7 milijuna Kuna koje Županija izdvaja za obnovu škole u Vukovaru. Od pravnih osoba za tu je obnovu primljeno više od 1,13 milijuna Kuna, dok se Županija dodatno zadužila kod banke za više od 2,2 milijuna, te dodala još 374 tisuće vlastitih sredstava, da bi sve to uplatila Ministarstvu obnove i razvitka koje će srediti vukovarsku školu. Među kapitalne transfere ubrojeno je 2,187 milijuna Kuna investicija za školstvo, od čega je najveći dio otišao na izgradnju sportske dvorane, iako ih je u Bjelovaru već šest, uglavnom neiskorištenih.
POGLAVARSTVO NA KABELU
Glede pozajmica, Županija je davala i zajmove, jedno što su se odgovorni i ovdje ponašali kao da ih se ne tiče čiji je novac. Umjesto planiranih 4,5 milijuna, uzajmljeno je 30,03 milijuna. Vraćeno je 4,8 milijuna, pa kad se sve oduzme i zbroji , ispada da je Županija drugima isposuđivala 161 % više no što je bilo planirano.
A i trošilo se. Tako revizori bilježe da se «izdaci za gospodarski sajam te pojedini izdaci koji su iskazani unutar izdavačkih izdataka i izdataka reklamiranja, odnose na dotacije i potpore, a izdatak za reprezentaciju je iskazan na izdacima za sudjelovanje na sajmovima». Odnosno, prikrivalo se za što su sve trošeni novci, pogotovo oni kad se bančilo i radilo bakanalije. Postoje i tzv. «ostali nespomenuti izdaci informiranja», na koje je potrošeno više od 350.000 Kuna, a podrazumijevali su tiskanje čestitaka, zbornika, pozivnica, vizit-karti i povelja počasnim građanima. Za snimanje sjednica Poglavarstva i emitiranje na kabelskoj televiziji plaćeno je šezdesetak tisuća kuna, i to kumu lokalnog moćnika, a na osnovi neurednih računa. Bilo je tu ii kupovina slika koje su poklanjane, a evidentirana je i kupovina dviju slika koje Županija ne posjeduje, i ne zna se gdje su. Uostalom, nisu donesene nikakve odluke da se bilo kome poklanjaju slike.
BJELOVAR – Županijsko vodstvo se prema nalazima Revizora ponašalo poput pijanih milijunaša
VIŠE OD STO STRANICA IZVJEŠĆA O NAČINIMA TROŠENJA NOVCA IZ ŽUPANIJSKOG PRORAČUNA PRAVI SU POKAZATELJ LOŠEG UPRAVLJANJA I KATASTROFALNOG STANJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI
BJELOVAR IMA TISUĆE NEZAPOSLENIH I MNOŠTVO UPROPAŠTENIH TVRTKI. UNIŠTENA JE MESNA INDUSTRIJA «CROMAX», UNIŠTENA JE TVORNICA TRKTORA, DRVNA INDUSTRIJA «ČESMA» NEDAVNO JE OTPUSTILA JOŠ STOTINJAK RADNIKA, LUKA RAJIĆ SELI POGONE «SIRELE» U ZAGREB, UNIŠTENI SU «ČAZMATRANS», VODOPRIVREDNO PODUZEĆE I TISKARA «PROSVJETA», BAŠ KAO I «TEHNOGRADNJA»
Iako nije bilo ni programa usavršavanja zaposlenika, Županija je jednog svog zaposlenika poslala na doškolovavanje o županijskome trošku. Istina, taj je zaposlenik ujedno i vlasnik privatnog poduzeća koje se bavi projektiranjem i prodajom nekretnina, pa je i tu bilo prebacivanja novca iz Županijskog proračuna. To je nazvano refundiranjem troškova školarine, za što uopće nema zakonskog temelja. Revizija je također pronašla i nekoliko tisuća kuna uplaćenih privatnom poduzeću čiji je vlasnik zaposlen u županijskom uredu, a opravdani su izradom dokumentacije za potrebe Zavoda za prostorno uređenje.
BARJAKA NE MANJKA
Među školama i školarinama zanimljivo je i osnivanje dopunskog studija razredne nastave u Bjelovaru, premda nije donesena i odluka o financiranju tog studija kojom bi se utvrdile financije obaveza Županije, gradova, općina i pojedinaca. No, novoosnovani je fakultet dobio 227.000 Kuna, a tek potom ispostavio «neurednu i nevjerodostojnu dokumentaciju» kojom je ta uplata opravdana u Županijskom uredu.
Iako župan i podžupani po zakonu ne bi smjeli više imati nikakva druga primanja osim plaća, imali su ih, i premda je revizija naložila vraćanje tih primanja, oni to nisu učinili. Naravno, dnevnice u županijskom uredu posebna su priča, pa su se tako za odlaske na službena putovanja u inozemstvo zaposlenicima isplaćivale akontacije u kunama, a onda su zapolenici sami nabavljali devize. Inače, Županija pokriva troškove goriva službenog automobila koji se u vlasništvu županijskog ureda, ali ga koristi trgovačko društvo u većinskom vlasništvu županije pa se od cijele svote koju je Županija potrošila na benzin, čak četvrtina odnosi samo na taj automobil, kojemu je županijski ured plaćao čak i popravke. Istodobno, županijski se ured (protuzakonito) zadužio kod banke za 451.000 Kuna, kako bi kupio automobil koji vozi načlnik financijske policije u Bjelovaru.
Otprilike pola milijuna kuna neplanirano je potrošeno za izradu idejnog projekta magistralnog vodoopskrbnog sustava, što je evidentirano pod krivom stavkom «kako ne bi bilo vidljivo izvršenje izdataka koji nisu planirani proračunom». Inače, kupljene su i cijevi za taj vodovod, koje neiskorištene stoje u središtu Bjelovara, odmah pokraj sablasno mirnih skladišta Kutline Dione.
Dotacije sportskim klubovima nisu planirane proračunom, ali i na njih se trošilo, također bez odluke Poglavarstva. Nije postojala nikakva odluka o donacijama radiostanicama na području županije, ali i ne to je trošen novac. Hrvatskoj televiziji također je transferiran novac, kupovana su računala i poklanjane kaljeve peći Hrvatskoj vojsci, financirana je župna zajednica, a bogato je obnovljen i fundus zastava. Onaj pak novac koji je evidentiran kao potrošen za kupovinu telefonskih centrala, zapravo je potrošen na nabavu mobilnih telefona kojima se više ne zna siguran trag.
Nisu donesene odluke o dotacijama radiostanicama na području Županije, ali i na to je trošen novac. Hrvatskoj televiziji također je transferiran novac, kupovana su računala i poklanjanje kaljeve peći Hrvatskoj vojsci, financirana je župna zajednica, a bogato je obnovljen i fundus zastava. Onaj pak novac koji je evidentiran kao trošak za nabavu telefonskih centrala, zapravo je potrošen na nabavu mobilnih telefona kojima se više ne može ući u trag.
Osim već spomenutih zaduživanja, Županija je davala i jamstva: četirima općinama za 2,6 milijuna kuna kredita, jednom trgovačkom društvu u vlasništvu županije 3,3 milijuna, potom za proljetnu sjetvu, sanaciju jednog podruzeća i jedan inozemni kredit. Ukupna jamstva općine veća su od 9,2 milijuna kuna, a nije ih – ako je suditi po zakonima – trebalo biti.
NEŠTO JE TRULO
Stoga u županiji čija uprava na ovakav način troši proračunska sredstva uopće nije čudno kad se pojedini gradoti i općine nađu u bankrotu, što je već zabilježeno. A kakva je Županija, takav je i njezin centar. Bjelovar ima tissuće nezaposlenih i mnoštvo upropaštenih tvrtki. Uništena je mesna industrija Cromax, uništena je tvornica traktora, drvna industrija Česma nedavno je otpustila još stotinjak radnika, Luka Rajić seli pogon Sirele u Zagreb, uništeni su Čazmatrans, Vodoprivedno poduzeće i tiskara Prosvjeta, baš kao i Tehnogradnja.
Bjelovarčanin Branko Stojković, i sam bivši radnik Tehnike RO, pokazujući nam što je ostalo od nekoć perspektivnog grada i svijetski poznate tvrtke, kaže da bi ovakve vlasti u normalnim državama odavno završole u zatvoru. Trulo, dekadentno i nemoralno – tri su epiteta kojima opisuje sve što se u Bjelovaru događa. Posebno ga pogađa stanje u kojem je njgova bivša tvrtka, čija su postrojenja opljačkana, a ono što je ostalo trune po okolnim livadama. Slično stanje je i u samome središtu: bivša vojarna u raspadajućem je stanju i prepuna ostataka nepodijeljene humanitarne pomoći, zgrada tržnice stoji nezavršena iako su novci od potencijalnih kupaca uzeti prije šest godina, a napuštena je i stambena zgrada Tehnogradnje jer se više nema za koga graditi – tvrtka je ostala bez radnika. Istodobno, na sudu je 500 tužbi bivših Tehnogradnjinih radnika, ali predmete nitko ne dira, jerje i Bjelovar prošao fazu čišćenja sudstva od nepodobnih kadrova.
Kako kažu sami Bjelovarčani, grad vode policija i vojska, a Županija je u potpunom rasulu. Vladimir Despotović Borčić, također Bjelovarčanim, kaže da su grad i Županiju najprije napustili kadrovi, a sada iz nje odlazi i novac, kojega ionako kronično nedostaje. Jedino što radi jesu lanci ljekarna, cvjećarnica, trgovina i kafića koje vode lokalni HDZ-ovci ili čiji su vlasnici povezani s lokalnom mafijom. Jedini pristojan bjelovarski medij Naše vrijeme odavno je ugašen, i nikakva javnost ovdje više ne stanuje.
U takvom odruženju županijska vlast ne mora se bojati odgovornosti za potrošeni novac. Njoj je dovoljno obećati da će ispraviti uočene pogreške, za koje «nije znala» da su pogreške, kako stoji u reackiji na revizijskog izvješće.
FERAL TRIBUNE ; 28. lipnja 1999. str. 42
Novinar: Milivoj Đilas
BAJS JE KAO TAJNIK TAJIO
Bjelovarsko-bilogorska županija
BRANKO STOJKOVIĆ
A. B. Šimića br. 3
43000 BJELOVAR
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
43000 BJELOVAR
Šetalište dr. Ivše Lebovića 40
N/r. glavnom tužitelju gospođi Branki Merzić
KAZNENA PRIJAVA
Protiv:
1. MARIJANA CONERA, župana (JMBG 1003956310027) iz Bjelovara
2. ANTE RADE, dožupana (JMBG 2101947310028) iz Bjelovara
3. VJERANA JURKOVIĆA, dožupana iz Bjelovara
ZBOG ZLOUPOTREBE POLOŽAJA I OVLASTI IZ ČL. 337 STAVA 3. KAZNENOG ZAKONA REPUBLIKE HRVATSKE
Napomena:
Državni ured za reviziju, obavio je REVIZIJU PRORAČUNA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE za 1998. godinu
Klasa: 041-01/98-01/1.
Ur.broj: 613-09-99-05.
Bjelovar, 07. travnja 1999. godine
Ř 28. svibnja 1999. godine (petak) Branko Stojković održao je konferenciju za novinare o REVIZIJI PRORAČUNA Bjelovarsko-bilogorske županije, i nizu nepravilnosti u poslovanju. Iz javnih glasila oporbeni vijećnici saznali su tada da nalaz revizije je sastavljen od 104 stranice. Izvađene stranice oni još uvijek ne posjeduju.
Ř U četvrtak 10. lipnja 1999. godine održana je redovna sjednica Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije.
Ř Na dnevnom redu, među ostalom našla se rasprava o Izvješću državne revizije – Županijskog proračuna za 1998. godinu.
Ř Zatajena je 31 stranica materijala oporbenim viječnicima Županijske skupštine. Na kraju oporba je napustila sjednicu, a budući da preostali HDZ-ovi vijećnici nisu bili dovoljan kvorum, sjednica je prekinuta.
Ř Održati će se u petak 25. lipnja 1999. godine u 10.00 sati.
1. Nije uplaćivano i obračunavano mjesečne uplate sredstava za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja Domovinskog rata (dva puta godišnje).
2. Nije ustrojen unutarnji nadzor. Unutarnji nadzor provodi se radi provjere korištenja proračunskih sredstava, a to je uz primjenjivanje Zakona i propisa (provodi se jedanput mjesečno).
3. Nije usvojena knjiga javnog duga.
4. Pojedini izdaci za tekuće održavanje vozila i zgrada izvršeni su na temelju nepotpune dokumentacije.
5. Na pogrešnim računima vođeni su izdaci za održavanje zgrade, tj. kapitalnih vrijednosti.
6. Nije uredno unošeno – izdaci u knjigovodstvo proračuna.
7. Od 17 službenih automobila Županije, samo 1 (jedan) se vodi pod kapitalnu vrijednost.
8. Pravilnik o računovodstvu proračuna, prema kojem se u Knjigu kapitalne imovine unose podaci o količini, vrsti,... itd. (Nije unešeno.)
9. Otpisana je imovina Županije, prodavana je u vescjenje ili poklanjana.
10. Imovina je stavljena drugim službema na korištenje (automobili, telefoni, računala, kompjuteri, itd.)
11. Prikrivanje blagajničkog poslovanja, odnosno bilance izvještaja (uplatnica i isplatnica).
12. Uprava Županije zadužila se je kreditima kod banaka za duplo viši iznos od dozvoljenoga.
13. Većina novca nedostaje, otišlo je van Županije, nije uloženo u njen razvoj.
14. Novac je trošen nenamjenski: za službena putovanja, dnevnice, reprezentacije (konzumiranje jela i pića), poklone, fotografiranja, marketing, itd.
15. Darovana su financijska sredstva od 1.650.000,00 Kuna Osnovnoj školi u Vukovaru.
16. Sve kredite morati će vraćati građani, tj. porezni obveznici Bjelovarsko-bilogorske županije.
17. Iz Državnog proračuna doznačavana su sredstva što nije planirano.
18. Od osiguravajućih društava za nastale štete uzimani su prihodi, tj. kamate.
19. Zatajen je višak prihoda od lovozakupnina, od 309.852,98 Kuna.
20. Lovačkom savezu poklonjena je potpora od 87.610,00 Kuna (Mile Ćuk). Navedeno nije uskladu s odredbama Zakona o proračunu.
21. Političkim strankama uplaćeno je 200.000,00 Kuna.
22. Bez odluke poglavarstva uplaćeno je na žiro-račun 57.785,00 Kuna kablovskoj televiziji «Atila» - Jordanu Atanasovski (kumu Mile Ćuka).
23. Izvršene su isplate izdataka iz viška prihoda što nije planirano proračunom.
24. Izvršene su kadrovske promjene: na dan 31. prosinca 1998. godine u Županijskim uredima bilo je zaposleno 255 djelatnika. Ove godine 1999. uposleno je još 44 nova djelatnika.
25. Plaće odgovornih dužnosnika uvećane su za 0,5 – 20 % (po godinama radnog staža).
26. Izvršeni su viši izdaci od planiranog na izdatke za naknade troškove upotrebe osobnih automobila (odlazak i dolazak na posao).
27. Županija je nabavljala gorivo i plaćala popravke vozila za 8 (osam) automobila od drugih institucija koje nisu iz djelokruga Županija.
28. Iz blagajne goriva, dizano je gorivo za 32 osobna automobila.
29. Kupovana su službena vozila birokratsko-administrativnim službama, 3 (tri) vozila vatrogascima, 3 (tri) vozila zdravstvu, ...
30. Računovodstvene knjige vođene su van Zakonskog propisa.
31. Izvršeni su izdaci za nabavku i kupnju uredskog materijala i uredske opreme.
32. Bez građevinske dozvole i ponuda izvođeni su radovi na županijskom objektu.
33. Zaključivani su ugovori s civilnim najmodavcima o korištenju (2 fotokopirna stroja), o električnim i mehaničkim popravcima, tj. održavanju.
34. Kupljeni su mobiteli: službenicima na osobna imena – 3 croneta i 6 mobitela.
35. Učinjeni su izdaci na temelju ispostavljenih radčuna (o vrsti ugrađene robe odnosno izvršene usluge), te nisu potpisani od «strane» osobe koja može potvrditi da je usluga izvršena tj. ugrađen materijal.
36. Izdaani su bjanko-akceptni nalozi – 137 komada, što nisu u skladu Zakona ZAP-a.
37. Izdavani su računi koji ne sadrže količinu i jediničnu cijenu (za izvedene radove, itd.)
38. Izgradnja megalomanskih investicija koje sada stoje u draču i trnju, npr. započeta izgradnja 6 (šeste) sportske dvorane vrijedne 23.700.000,00 Kuna.
39. Trošena su ogromna financijska sredstva za izradu projekata, elaborata, savjetnih službi – za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije, tj. gospodarstva. Ništa nije od toga ostvareno.
40. Poklanjana su financijska i materijalna sredstva – dotacije vojsci (HV).
41. Troškovi doškolovavanja kadrova dostavljeni su fakultetu u iznosu 227.000,00 Kuna. Isplate su vršene na temelju neuredne i nevjerodostojne dokumentacije.
42. Vršeni su troškovi za rekonstrukciju energetske mreže (električne instalacije, komunalna čvorišta). Navedeno nije u skladu članka 7.
43. Za gradnju i obnovu crkvi otišlo je 1.190.000,00 Kuna. Izvršeno je bez Odluke Poglavarstva, što nije u skladu odredaba članka 41. Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi.
44. Situacije su Županiji ispostavljene na vrijednost izvedenih radova, što se na nju odnose. U skladu s odredbama Zakona o gradnji – ugovori nisu autentični.
45. Nisu ispoštovani ugovori kojima se županija obvezala platiti radove na Općinskom sudu u gradu Grubišno Polje.
46. Obrtnički radovi u nekim slučajevima naplaćeni su u visoko iskazanim cijenama.
47. Izvršeni su radovi na Županijskom objektu, ulazne stepenice, rampe, kamere, elektro-instalaterski radovi, stolarski, tapiserski, itd. Izvođačima radova je isplaćeno bez zaključenih ugovora i dozvola.
48. Pozajmljivanja nisu planirana, a davana su bez kamata (bez ugovora),što nije u skladu sa zakonom.
49. Trošenje proračuna je neekonomično. Najveći izdaci iznose za nabavu, dostavu i postavljanje aluminijske bravarije 130.776,11 Kuna.
50. Dodatni ugovor zaključen jes Ministarstvom financija, što nije u skladu Zakona RH.
51. Županija je obavijestila Državni ured za reviziju da je 23. ožujka 1999. godine ustrojila unutarnji nadzor.
Ova kaznena prijava sastavljena je od 6 (šest) stranica.
Isto tako iznešena je na konferenciji za novinare dana 25. 06. 1999. godine u 8.30 sati.
U Bjelovaru, 25. lipnja 1999. godine
S štovanjem!
Branko Stojković
Predano na urudžbeni zapisnik:
- Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru 25. 06. 1999. godine.
- Ministarstvo unutarnjih poslova - Policija Bjelovar (Na znanje načelnici: Mato Sičaja, Drago Ivančić, Mato Vranješević)dana 25. 06. 1999.
Dostavlja se:
- Predsjedniku Županijskog suda i Udruge sudaca g. Vladimiru Gredelj dan 25. 06. 1999. godine
- Općinskom sudu u Bjelovaru Predsjedniku gđi. Antoniji Bagarić dana 25. 06. 1999. godine
- Ministarstvo financija Financijska policija Bjelovar načelniku g. Vinku Jeliću Balti dana 25. 06. 1999.
- Županijski pravnik gđa. Branka Saks dana 25. 06. 1999.
- Gradonačelniku Grada Bjelovara g. Josipu Hegedu dana 25. 06. 1999.
- Predsjedniku vijeća Grada Bjelovara g. Ivanu Šepovalu dana 25. 06. 1999.
STOJI U LADICI I HLADI SE
Kaznena prijava Coner, Jurković, Rade
REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
U BJELOVARU
BROJ: DO-K-288/99.
Bjelovar, 03. travnja 2000.
MB/MV
Udruga "ŠTIT"
N/r. g. Branko Stojković
Bjelovar, A. B. Šimića br. 3
U svezi vaše kaznene prijave koju ste podnijeli ovom odvjetništvu protiv Marijana Conera, Vjerana Jurkovića i Ante Rade za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti označeno u članku 337/2 Kaznenog zakona dana 25. lipnja 1999. godine, izvješćujemo Vas da smo od PU Bjelovarsko-bilogorske tražene podatke dobili 23. ožujka 2000. godine.
Nakon razmatranja spisa zaključeno je da se predmet ustupi Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, što je i učinjeno dana 29. ožujka 2000. godine, jer se radi o predmetu iz njihove nadležnosti.
Općinska državna odvjetnica
Branka Merzić
Potpis i pečat
NOVINARI SU NJIHOVI GUZIČARI
Koga su uplašile naše informacije?
INFORMATOR br. 36
»KOGA SU UPLAŠILE NAŠE INFORMACIJE DA SMO MEDIJSKI BILI BLOKIRANI? «
Poštovani građani !
Prisiljeni smo da Vam se obratimo na ovakav način, zbog stanja u medijima koje je sve više zabrinjavajuće. Naša udruga "ŠTIT" je 24 srpnja 2000. god. hitno sazvala konferenciju za novinare na kojoj smo htjeli građanima obznaniti važne informacije o tome kako je opljačkan njihov novac iz proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije i da je to jedini pravi razlog zbog čega je došlo do blokade žiro-računa. Naša Županija ulazi u najtežu krizu zahvaljujući ljudima koji su skloni gospodarskom kriminalu, zloupotrebi položaja i ovlasti.
Branko Stojković još prije dvije godine upozoravao je da se novac od poreznih obveznika, tj. građana troši nenamjenski, odnosno krade i ne servisira na pravom mjestu. Iako građani sve teže žive ovo će im biti još veći teret i to onaj dodatni, jer novac će trebati nadomiriti u proračunu, a to će sve biti iz njihovih odnosno iz naših džepova. "Đurđa Adlešić pere i pegla prljavi veš od Ante Rade!"
Samo u 1998. godini kada su Ante Rade i Vjeran Jurković bili dožupani: 44 puta prekršen je Zakon o državnom proračunu RH u BBŽ, 14 puta prekršen je Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi RH, 10 puta je prekršen Zakon o platnom prometu RH, 56 puta prekršen je Statut i poslovnik BBŽ-e, 6 puta prekršen je Zakon o građenju RH, 3 puta prekršen je Zakon o nabavi robe i usluga RH, i.t.d.
Napominjemo Đurđa Adlešić je član Županijske skupštine BBŽ i kada su se dešavale sve prljave političke igre, koje su radili M. Coner, A. Rade i V. Jurković, ona je šutjela. Zato nije nimalo čudno što računi stižu sada na naplatu. "ŠTIT" je tražio poništenje izbora Ante Rade za dožupana ! Radi kontrole nad medijima sprečavaju se razvojni tokovi, moralni i etnički elementi. U medijima je sve više prisutna programska anarhija. Naš odnos sa novinarima tj. medijima uvijek je bio korektan. Donekle oni su nas popratili, ali sada smo bili STOP-irani, jer im je bio naređen "medijski bojkot", kako bi se izbjegla kriza u Županijskoj upravi u kojoj bi se otkrile nezakonite radnje. To je sve zbog toga što i dalje se naginje političkoj podobnosti, a ne znanju, poštenju i radu.
Građani su zasićeni kontra-produktivnim porukama, mlaćenju prazne slame. Mediji su sad na čekanju. Na svim područjima između onoga što je Hrvatska obećala i što je doista učinila: sve je slabija kvaliteta informiranja. Pitanje je onda kako će teći razvoj i stvaranje našeg društva? Gdje su u tome svemu programska načela i zaključci političkih stranaka, sindikata, i.t.d. Udruga "ŠTIT" predala je pet stranica materijala svim novinarima u BBŽ-i o tome kako je opljačkan proračun. Nitko od njih nije objavio ni jednog slova. To je dokaz da je narušena sloboda javnog govora i mišljenja, gdje su i upitna građanska prava čovjeka.
Tražimo od "novoizabranog" Županijskog poglavarstva da se javnosti objavi lista kod kojih se sve banaka zadužio bivši župan i dožupani, i to u roku 30 dana. Treba provjeriti koliko je stvarno novaca uplaćeno za gradnju škole u Vukovaru ili je za jedan dio tog novca, kako smo čuli, bivši župan otvorio još jedno svoju privatnu ljekarnu u gradu Vukovaru! Radi ovakvih ljudi, npr. kao što je Ante Rade, i dalje penzioneri kopaju po košaricama za smeće, radnici ostaju bez posla i poduzeća otilaze u stečaj. Kako će se Hrvatska uključiti u Europske tokove i struje - integracije, kad postoje još ljudi koji žele zabraniti rad onim naprednim subjektima.
Žalosno je da Ante Rade sebe poistovjećuje sa promjenama u Republici Hrvatskoj, s kojima se mi kao nemožemo pomiriti. Udruga "ŠTIT" obratiti će se za pomoć OSCE (Organizacija za Europsku sigurnost i suradnju) kako bi ih upoznala sa katastrofalnim stanjem u Hrvatskoj, gospodarsko-socijalnim pitanjima i slobodi medija...
PREDSJEDNIK UDRUGE:
Branko Stojković
U Bjelovaru, 01. 08. 2000.
www.stit-bjelovar.hr
PLJAČKA U DRŽAVI DO PLJAČKE
CRNA KNJIGA BJELOVARA - JE STVARNOST ! (3)
TEHNOGRADNJA d.o.o. BJELOVAR
Elitno poduzeće
Još 1949. godine nastalo je građevinsko poduzeće, koje je 1959. godine dobilo naziv "Tehnogradnja". U stalnom rastu i razvoju ova radna organizacija doživljava značajni uspon. Bjelovarski građevinarci dobili su kredit od Bjelovarske banke za proširenje poduzeća i nabavu osnovnih sredstava 1977. godine.
Radnički savjet, uz direktora i Upravu donosi važne odluke o investicijama i ulaganjima (planu i razvoju) "Tehnogradnje", kojoj se pripaja 1979. i poduzeće "Intermont" - osnovano 1976. godine, za gradske vodovodne i kanalizacijske poslove. Zapravo, to poduzeće je bilo osnovano još 1972. godine za zanatsko uslužne poslove pod imenom "Bratstvo" i za stolarske radove. Bavilo se završnim i građevinarskim radovima, čistoći tržnica i pogrebnim uslugama, od koje je potekao i današnji "Komunalac".
Tehnologija
"Tehnogradnja" je nabavila suvremenu mehanizaciju i najmoderniju građevinsku opremu: četiri tornja dizalice tipa SIES sa horizontalnim i vertikalnim transportom materijala, opremu za gradilišta, tri poluautomatske rotacione betonare kapaciteta 500 litara, moderne montažne skele, kamione, bagere, buldožere, itd. Ta oprema omogućila je izgradnju zgrada i drugih objekata, odnosno veće zapošljavanje radnika.
Poduzeće "Tehnogradnja" izgradila je sve najznačajnije objekte ne samo u Bjelovaru, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Taj građevinski "div" zapošljavao je 1980. godine 1100 radnika, a svoj vrhunac je dostigao 1987. godine, kada se "Tehnogradnji" pripajaju bjelovarske ciglane, i tada ima uposlenih oko 1650 radnika. "Tehnogradnja" se sastojala od 8 sektora: radne zajednice, projektnog biroa, visokogradnje, niskogradnje, proizvodnje, trgovine, završnih radova, instalacija i transporta.
Za koga lokot na vrata?
Stotine radnika "Tehnogradnje" završilo je 1999. godine na Zavodu za zapošljavanje. Poduzeće je preko noći propalo, tj. ostalo do temelja pokradeno i prezaduženo...Župan Marijan Coner, dožupan Vjeran Jurković, gradonačelnik dr. Boris Kudimija i direktorica Područnog ureda Hrvatskog fonda za privatizaciju Zlata Gašpar, objasnili su radnicima da je jedini izlaz dobrovoljno potpisivanje otkaza. Dana 08. 09. 1999. godine pred upravu "Tehnogradnj" došlo je stotine radnika, ispred kojih je stavljen lokot s metalnim lancem oko metalnih vrata na ulazu.
Više od godinu dana (prije) propala je i betonara od "Tehnogradnje" za proizvodnju betona. Tako da se i beton mora dovoziti iz drugih gradiva i županija za graditeljstvo. Cijeli pogon u livadama isprod starog groblja stoji zapušten. Zgrade i barake opustošene, razbijenih vrata i stakala, registratori i dokumentacija svuda okolo su razbacani. I druge lokacije ništa nisu bolje, dolaze građani i skidaju sve što se da odšarafili i odnesti...
Fond je vlasnik nepostojeće imovine?!
Zbog hipoteke, banka je "sjela" na betonaru, koja je stavljena na javnu dražbu - i do dan danas ona stoji. Mali dioničari su prevareni, i oni su prestali uplaćivati dionice, 72 % vrijednosti tvrtke u vlasništvu su Hrvatskog fonda za privatizaciju. A na popisu najvećeg dužnika za mirovinsko-invalidska osiguranja našla se je "Tehnogradnja" d.d. s 4.364.723,00 Kuna, što od toga kamata iznosi 602.697,00 Kuna.
"Tehnogradnja" d.d. je naime u blokadi od 1995. godine, a zaposlenici nisu primili plaće od 1996. godine, a gubici samo za tu godinu iznosili su 9.176.264,00 Kuna. Doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje nisu uplaćivani od 1994. godine.
Bezakonje
Direktorica "Tehnogradnje" d.d. ALica Ferenčak učinila je 29 kaznenih djela iz gospodarskog kriminala. Kriminalistički je obrađena u PU Bjelovarsko-bilogorskoj, te osumnjičena da je državu oštetila za 4.200.000,00 Kuna. Uz ostala kaznena djela direktoricu Alicu Ferenčak tereti se i za 23 kaznena djela prijevare sklapanja štetnih ugovora o gradnji stanova i poslovnih prosora.
Nije uplaćivala doprinos na plaće i iz plaće, te porez na promet roba i usluga. Prisvojila je sredstva za izgradnju stanova i poslovnih prostora u bjelovarskom naselju Vlahe Paljetka. Direktorica je znala da "Tehnogradnja" neće moći završiti radova, ali ipak je potpisala ugovore. U sanaciju "Tehnogradnje" d.d. su se uključili Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Kilav prosvjed radnika
Nezadovoljni radnici prosvjedovali su 19. 03. 1999. godine u središnjem gradskom parku u Bjelovaru, na Trgu Eugena Kvaternika. Izmanipulirali su skup Sindikat SSSH-a na čelu s povjerenicom Božicom Jurec. te o drige političke stranke HSLS (Đurđa Adlešić), HSS (Petar Jurušić), HDZ,... koji su se samo tu reklamirali.
A od obećane blokade ceste 06. travnja Bjelovar - Zagreb, o navedenoj akciji ništa se nije dogodilo. Obećavan famozni program zbrinjavanja otpuštenih radnika, nije bio ni u skladu s odredbama Zakona o radu, a kamoli da je tko zbrinut.
Po Rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru broj: VI-ST-57/99-9. od 28. veljače 2000. godine, otvoren je stečajni postupak u "Tehnogradnji" d.d. Bjelovar. Temeljni kapital građevinskog poduzeća ima "malu vrijednost.
Što rade zakonske institucije?
Direktorica i njeni ortaci firmu su očistili, opelješili, a kapital iznesli van. Vlasništvo nekretnina poduzeća, građevinske površine od 15.089 četvornih metara i nedovršene stambeno poslovne zgrade prebačene su na tvrtku JOLA d.o.o. iz Splita. Na ime dospjelih poraživanja JOLE d.o.o. prema "Tehnogradnji" d.d. iznosi 1.675.976,00 Kuna i ako je sadašnja vrijednost građevinatskog zemlišta puno veća vrijednost i iznosi 2.791.650,00 Kuna.
Pri tome je direktorica Alica Ferenčak oštetila "Tehnogradnju" d.d. za 1.115.674,00 Kuna , te za vrijednost nedovršene stambeno-poslovne zgrade Diletacija 1. Iako je direktorica obećala da će stanovi biti gotovi do početka 1999. godine u ulici V. Paljetka - nisu dovršeni ni do dan danas. Započeta gradnja zgrade zarasla je u travu, građevinske skele stoje, zahrđale, a mahovina uspuzala je po skelama do vrha peterokatne zgrade.
Policijski pogled
Na prostoru i lokaciji kod Policije u ulici V. Paljetka nalazila se je radiona "Tehnogradnje" za popravak svojih vozila. Sa svih tih lokacija pokradena su vozila, oprema, alati i drugi uređaji. Problem "Tehnogradnje" d.d. daleko je veći, jer vjerovnici potražuju svoje, a u stačajnoj masi skoro ne postoji "ništa", jedino što je od temeljnog kapitala ostalo nešto je zapuštenih zgrada i zemljišta. Najveći vjerovnik je "JOLA" d.o.o. Split od 2.500.000,00 Kuna.
Tko je vlasnik "JOLE" d.o.o.? Kakav je to prosvjedni skup na kojemu se dozvoljava direktorici da ona tu govori, i soli radnicima pamet. Splitska tvrtka "JOLA" je nepoznanica, oko preuzimanja vlasništva i imovine "Tehnogradnje".
Odgovorni čelnici
Navodni vlasnik i direktor ing. Ilija Lauš angažirao je odvjetnicu Vesnu Vignjević-Žak iz Bjelovara, u utjerivanju dugova. "JOLA" d.o.o. ima svoj predstavništvo u Zagrebu koje vodi Zdravko Lauš. Tvrtka "Falija" čiji je vlasnik Ilija Lauš i čije su tvrtke uknjižene u nekretnine u ulici V. Paljetka u Bjelovar, koje je porezna uprava procjenila na 2.737.683,50 Kuna, na što je "JOLA" uplatila 164.261,02 Kuna poreza.
Za tu drugu imovinu u zemljišnim je knjigama Općinskog suda u Bjelovaru. "Tehnogradnja" Bjlovar i "Međimurje - visokogradnja" Čakovec dužni su splitskoj "JOLI" iznos od desetak milijuna kuna. Poslovni prostori, stanovi, zemljište, parkirališta i garaže zamišljeni su na 6. diletaciji, svaka povšine oko 2600 m2. "Tehnogradnja" je prenijela zemljišta na tvrtku "JOLA" iz splita.
Ratno profiterstvo i malverzacije
Josip Renić, predsjednik Nadzornog odbora "Tehnogradnje" 08. veljače 1999. godine poslao je radnike na Zavod za zapošljavanje. "Tehnogradnja" ima 1600 metara kvadratnih gradilišta na Krku, vrijednosti oko 250.000 Eura.
Dvadeset građana uplatilo je 6.415.000,00 Kuna za stanove i poslovne prostore, u koje se još nisu uselili. Uplatio je i MUP (Policija) 1.907.000,00 Kuna za gradnju osam stanova za svoje djelatnike. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru po predsjednici Branki Merzić uputilo je zahtjev Istražnom odjelu Županijskog suda u Bjelovaru, gdje je dodano još troje građana koji su kupili stanove na nikad započetoj gradnji u Gajevoj ulici u Bjelovaru.
Stožer za obranu
Saborska zastupnica Đurđa Adlešić predložila je oštećenim radnicima "Tehnogradnje" da: "osnuju stožer za zaštitu poduzeća od pljačke." Zanimljivo? Da se osnuje stožer - kad je već sve pokradeno!? Direktoraica A. Ferenčak zloupotrebila je svoj položaj i ovlasti, kao i predsjednik Nadzornog odbora Josip Renić koji je sebi prisvojio dio poduzeća (osnovao je svoju firmu).
Alica Ferenčak zlouporabila je BON 2 dana 8. veljače 1999. godine na nalozima, vidljivo je da nema pokrića, a oni su iznosili 13.424.000,00 Kuna. Neprekidna blokada računa iznosila je 1224 dana. Trinaest godina građani čekaju na useljenje.
Uništena arhiva
Zemljišno-knjižni odjel (Gruntovnica) u Općinskom sudu u Bjelovaru pretrpan je zahtjevima za dokazivanje vlasništva stanova koje je gradila "Tehnogradnja". Problem je u tome što je uništena dokumentacija, a pojedinci mogu teško dokazati pravo vlasništvo. U Gradskom i Županijskom poglavarstvu jedva sramežljivo je išta progovoreno o aferi "Tehnogradnja" d.d.
Tijekom prosvjednog skupa u središnjem gradskom parku na Trgu Eugena Kvaternika u Bjelovaru, Đurđa Adlešić i direktorica Alica Ferenčak postrance su stajale i nešto razgovarale, ispalo je kao da Adlešićka daje direktorici Ferenčak direktive što treba reći na prosvjedu radnika. Na okupljenom protestu nije bilo nikoga od gradskih i županijskih poglavara. Da bi se izmjenio život par ljudi, koji su preko noći postali "tajkunčići", tisuće ljudi su pali u bijedu...
Autor teksta: (Branko Stojković)
Bjelovar, 05. 04. 2004.
