Curitiba, Morretes i Antonina - Brazil (Dan 9-11, 05.-07.12.2011)

"Travel is at its best a solitary enterprise: to see, to examine, to assess, you have to be alone and unencumbered. Other people can mislead you; they crowd your meandering impressions with their own; if they are companionable they obstruct your view, and if they are boring they corrupt the silence with non-sequiturs, shattering your concentration with Oh, look, it's raining and You see a lot of trees here. Travelling on your own can be terribly lonely..." (Paul Theroux, "The Old Patagonian Express")
I ponovno sam sam. Marija i Danijela ostaju na Iguazuu, a ja leitom ili bus krevetom nastavljam za Curitibu. Ako su argentinski busevi odlični, onda se brazilski najjednostavnije mogu okarakterizirati kao fantazija. Fantastična im je naravno i cijena, ali da su bolji i od argentinskih i od čileanskih pa i od japanskih, jesu. O bijedi hrvatskih autobusa svi sve znamo, a ovo nije ni mjesto ni vrijeme za pisanje o tome. U brazilskim leito autobusima sjedalo se spušta skoro potpuno horizontalno u krevet, svaki putnik dobije jastuk i deku, snack kutijicu sa sokom, vrećicom kikirikija, keksom, energetskom pločicom i bonbonom od kave, te bon u vrijednosti od 12 reala za obrok na odmorištu, koje bi se trebalo pojaviti negdje usred noći.
Kada i gdje se to odmorište pojavilo, ne znam jer sam se odmah tako dobro ušuškao da sam prespavao i odmorište i skoro pa cijeli put od šesto-i-kusur kilometara (jedino buđenje bilo je samo sat vremena nakon kretanja iz Foça kada se autobus zaustavio na policijskom punktu gdje je Policia Federal provjeravala torbe određenih putnika, nekoliko Brazilaca sumnjiva looka, u potrazi za drogom i drugim nevaljanim stvarima). Probudio sam se u Curitibi malo prije sedam ujutro posve odmoran.
Korak iz autobusa i uhvatila me lagana drhtavica. Curitiba je u sedam ujutro neobično hladna. Mora da je oko 18 stupnjeva. Nebo iznad grada opasno je sivo i polako sipa nekakvu kišicu koja kao da nikako da se odluči da li želi da smoči ili ne ovaj svijet ispod. I vjetar. I sve to zajedno napravilo je da sam u backpack posegnuo za majicom dugih rukava. Prvi put na ovom putovanju. Nije baš ono što sam očekivao od Brazila. Ali ne žalim se. Nakon mnogo toplih dana, ovo vrijeme, pa makar i kišno, više je nego ugodno.
Malo kasnije čitam da se Curitiba nalazi na visoravni i da grad od obližnjeg Atlantika dijeli planinski masiv Serra do Mar koji se proteže u dužini od tisuću kilometara, pet do deset je kilometara širok, a najviši vrh je Pico Parana s 1969 metara nadmorske visine. Serra do Mar se proteže od brazilske države Espirito Santo na sjeveru preko Parane (u kojoj je Curitiba) do Santa Catarine na jugu. Curitiba je inače na 935 metara nadmorske visine pa onda možda i ovakva klima ne bi trebala biti posve iznenađujuća.
Stvari ostavljam u garderobi hotela. Curitiba ima pozamašan broj smještajnih jedinica (što je i jedan od razloga da je grad izabran za domaćinstvo svjetskog nogometnog prvenstva koje će se 2014. održati u Brazilu), a Accor Formula 1 je jedan od najekonomičnijih i sigurno jedan od najbolje pozicioniranih, svega pet minuta hoda od autobusno-željezničkog kolodvora (kojeg ovdje zovu Rodoferroviaria, dok Brazilci samo autobusni kolodvor zovu Rodoviaria) i desetak minuta od povijesnog centra grada. Za tu uslugu čuvanja prtljage do podna kada je check-in uzimaju mi 15 kuna. Nije pošteno, ali i to je bolje od cjelojutarnjeg tegljenja prtljage po Curitibi.
Ulice su još puste. I automobili i pješaci su neznatni. Trgovine i kafići su zatvoreni. Tek su se otvorile neke pekare/slastičarnice gdje se nudi jutarnji doručak. Ovako pust i još oblačan i kišan, grad ne izgleda primamljivo. Curitiba je sa svojih 1.8 milijuna stanovnika (šire gradsko područje ima preko tri milijuna stanovnika) osmi najveći grad Brazila, ali ujedno i četvrti najbogatiji u zemlji. Proglašen je i najboljim gradom za život u zemlji. No, rano ujutro niti jedna od ovih tvrdnji ne doima se točnom. Visoki neboderi su tu. Paraju nebo. Jedni su primjeri tipične arhitekture stakla i betona 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, a drugi primjeri moderne arhitekture stakla kraja 20. i početka 21. stoljeća. Tu su široke i čiste ulice i avenije kojima se najčešće cirkulira jednosmjerno. Tu je i dugačka pješačka shopping zona, nalik na riječki Korzo. Curitiba je grad s puno zelenila i puno pješačkih zona. A među svemu tome sakrio se relativno mali povijesni centar popločenih pješačkih ulica i niskih kolonijalnih kuća s fasadama raznih, uglavnom žarkih, boja koje su postale zaštitni znak zemalja Latinske Amerike. U tom slikovitom i, u usporedbi s modernim dijelom grada, puno intimnijem dijelu Curitibe nalaze se uglavnom galerije i kafići. Naravno, i povijesni centar je prazan. Ljudi je jako malo.
A onda oko deset ulice se polako počinju puniti, i pješacima i automobilima, ali ni tada, a ni kasnije usred dana, nikako ne ostavljaju dojam grada od gotovo dva milijuna stanovnika. Volio bih Curitibu nazvati urbanom džunglom. Ona možda urbanistički i jest džungla. Ali urbanu džunglu stvaraju i ljudi, njihova kretanja, kaos koji pri svakom svom pokretu stvaraju u jednom velikom gradu. Međutim, kaosa u Curitibi nema. Tako da ni neću nazivati ovaj grad urbanom džunglom.
Kako je ponedjeljak, svi muzeji i atrakcije u gradu su zatvorene. Ipak, odlazim do vjerovatno najveće atrakcije grada - Muzeja Oscara Niemeyera. Ovaj je brazilski arhitekt (danas 103-godišnjak) 1960-tih planski stvorio Brasiliju, novi glavni grad Brazila, a tijekom svoje duge karijere ostavio je i čitav niz drugih građevina po Brazilu. Jedna od takvih je muzej u Curitibi, poznat i kao "Olho" (Oko) jer je glavni dio zgrade muzeja sagrađen u obliku oka. Muzej Oscara Niemeyera bio je izgrađen za potrebe jednog obrazovnog instituta, a od 2002. godine prenamjenjen je u muzej fokusiran na vizualne umjetnosti, arhitekturu i dizajn.
Svaki malo veći grad na svijetu ima barem jedan McDonalds ili Burger King. U Mueller shopping centru u samom centru Curitibe nalaze se čak oba, jedan nasuprot drugome. Iako nije zdravo hraniti se u tim prčvarnicama, ponekad mi odgovara ta nezdrava hrana. Pogotovo nakon toliko ubijanja od roštilja, dođe ti da pojedeš jedan dobar stari hamburger. I onda za veliki menu u Burger Kingu dobiješ račun na pedeset kuna! Streslo me malo jer Brazilci općenito nemaju tako visoki standard da bi si mogli priuštiti ovakve cijene. Ovo je za petnaestak kuna skuplje od menija kod nas! Nisam siguran da li sam u Burger Kingu ovoliko plaćao i u Danskoj i Švedskoj. Općenito su cijene u Brazilu dosta visoke i mogu reći, nakon 75 zemalja koje sam pohodio, da je ovo jedna od najskupljih zemalja. Što samo potvrđuje jednu činjenicu: u Brazilu ima jako puno ekstremno bogatih, kao i jako puno onih koji jedva sklapaju početak s krajem. Jaz između prvih i drugih je ovdje ogroman. A Burger King i McDonalds, koji su u većini drugih država simbol ne samo brze prehrane, već i jeftine prehrane, ovdje u Brazilu očito pucaju na višu klasu. I naposljetku, uz sve ove cijene smještaja, transporta i hrane, nije mi jasno otkud fascinacija backpackera Brazilom?! Kako to da se te mase stranaca backpackera iz godine u godinu slijevaju u Brazil?! Backpackiranje je način života. Alk jeftin način života. A Brazil je sve, samo ne jeftin!
Kao što su ujutro ulice Curitibe bile gotovo posve prazne, isto se dogodilo čim je pao mrak. Poput straha od neke epidemije ljudi i automobili nestali su s ulica. Ili možda ipak od straha od kriminala. Curitiba se ubraja među sigurnije brazilske gradove, ali svejedno ima kriminala. Svaki veliki grad privlači kriminalce. Pogotovo ako je riječ o bogatom gradu. A u Curitibi područje oko željezničko-autobusnog kolodvora i strogi centar grada nakon mraka postaju no-go zone. Tako se i ja povlačim u hotel, gdje preko interneta dolazim do informacije da je doma Cock-a-doodle koalicija pobijedila na izborima. Da li će se išta promijeniti na bolje, tko bi znao. Jaco bye, bye!
Sljedeći dan budilica zvoni u sedam ujutro. Nisam se previše naspavao jer sam do kasna pisao. A morao sam se probuditi rano ne bih li u 08:15 uhvatio vlak za Morretes. Vlakovi su rijetka pojava u Brazilu i ima ih tek nekoliko. Ovdje se svi voze autobusima, što mi je posve jasno s obzirom na komfor brazilskih autobusa i kvalitetu brazilskih cesta. Ali uvijek kažem da ima nešto posebno u vlakovima u odnosu na druga prijevozna sredstva. Vožnja vlakom djeluje nekako ležernije, ljudskije i kao da priziva neka prošla vremena. I kako mi se pružila prilika da do sedamdesetak kilometara udaljenog Morretesa umjesto busa putujem vlakom, odmah sam ugrabio šansu, malo prije osam pojavio se na željezničkom dijelu kuritibske Rodoferroviarije i kupio kartu u jednom smjeru u ekonomskoj klasi. Morao sam se, da bih došao do karte, provući pokraj stotine drečućih osnovnoškolaca i njihovih nastavnika kojima je ovo očito jedna od školskih ekskurzija. I baš kada sam pomislio da od mog uživanja u prekrasnim pejzažima Serre do Mar neće biti ništa i da će se te stotine drekavaca ukrcati baš u moju ekonomsku klasu, oni se ukrcavaju u klasu turistico, a svi se turisti paradoksalno ukrcavaju u klasu economico. Tvrde plastične stolice, bez usluge hrane i pića - to je ekonomska klasa, ali sasvim dovoljno.
Iako sam očekivao da će ovaj vlak koristiti i lokalci iz sela između Curitibe i Morretesa, u vlaku su osim drekavaca, samo još domaći turisti i mnogo stranaca. Talijana, Francuza, Engleza... A onda, kada je Brazilka u kasnim 30-tima, plavuša, bijele puti i malo jače građe uzela mikrofon u ruke i predstavila se kao vodička, postalo jasno da je ovo čistokrvni turistički vlak.
U 08:15, točno u minutu, Serra Verde Express napušta željeznički kolodvor u Curitibi. A vlak je sve, samo ne ekspresan. Sporije od puža ili kornjače vuče se Curitibom. Polako izlazi iz centra, prolazi kroz stambene četvrti kojima dominiraju vrlo visoki stambeni neboderi, mnogi se još grade, a onda, kako se udaljavamo od centra, zgrade su sve manje, siromašnije, dok naposljetku potpuno ne nestaju i vlak grabi deseticom na sat kroz zelenilo livada i šuma.
Poprilično nepristupačan teren između Curitibe i najbliže luke u 75 kilometara udaljenoj Antonini bio je preveliki teret za lokalnu ekonomiju. Putovanje je trajalo čak dva dana. A onda su se lokalni oci dosjetili da bilo puno isplativije sagraditi željeznicu. I tako je 1885. godine Curitiba prugom povezana s morem. Ukupno je izgrađeno 67 mostova i vijadukata i 13 tunela, a na dijelovima pruga ide tik uz strme ponore. Nedvojbeno je to bio veliki injžinjerski pothvat u Brazilu 19. stoljeća.
"S vaše lijeve strane nalazi se željeznički kolodvor izgrađen...", krenula je vodička na portugalskom. Iako sam portugalski učio svega tri mjeseca, većinu ga razumijem, slabije ga govorim, a sada u Brazilu mi se ponovno vraća jer ga pokušavam što više koristiti i izbjegavati engleski.
Pogledam lijevo, a tamo ruševina od željezničkog kolodvora. U svoje vrijeme kolodvor je vjerovatno bio atrakcija, ali očito je da se vlak ovdje nije zaustavio nekoliko desetaka godina.
"Kolodvor s vaše desne strane kupio je jedan Nijemac koji će se u ovom kraju baviti proizvodnjom šampanjca i čokolade.", nastavila je.
Pogled sad nadesno otkriva još jedan stari kolodvor kojemu se vraća duša budući da je u postupku obnove. Što će Nijemcu koji će ovdje proizvoditi šampanjac i čokoladu (zgodna kombinacija) jedan stari kolodvor? Možda će ga prenamijeniti u trgovinu i tako prodavati svoje proizvode putnicima na vlaku Serra Verde Express? Tko bi znao. Vjerovatno čovjek ima nekakvu viziju.
Kolodvor s lijeve, kolodvor s desne strane - vodička nastavlja kao da su ti stari kolodvori i dan danas u funkciji, a zapravo u stvarnosti ovaj vlak između Curitibe i Morretesa ima samo jednu jedinu međustanicu - Marumbi.
Zelena boja prevladava pejzažem. Borovi su glavni igrači. A onda nakon prvog tunela ostavljamo borove iza sebe i kao da je netko na pozornici zamijenio pozadinu, sada imamo malo drugačiju zelenu boju. Tamno zelenu boju. Vlak je ušao u atlantsku prašumu. Sada pothvat izgradnje ove željeznice krajem 19. stoljeća još više dobiva na veličini: prašumska vegetacija opasno zatvara prugu i vlak na mnogim mjestima doslovno okrzava grane i kapljice kiše s njih kroz otvorene prozore šalje u unutrašnjost vlaka; rudimentarni mostovi svako malo premoščuju rijeke i potoke, a vlak sa svakim prelaskom istih stvara još veću buku; vijadukti preko kanjona dok se vrhovi planina jedva naziru kroz gustu maglu, ali ona istodobno daje ovoj negostoljubivoj, ali prekrasnoj prirodi jednu veliku dozu mističnosti i ujedno hrani maštu. Pred očima mi je slika starog vagona prepunog ljudi. Svaki od njih pokraj svojih nogu drži pletenu košaru ili platneni zavežljaj iz kojih izviru banane, mango, naranče, rajčice, krumpiri, a i pokoji ananas, puno manji od onih na koje smo obično naučeni. Nekoliko žena prepričava svoje dogodovštine koju su im se dogodile od posljednjeg puta kada su se susrele na ovom istom vlaku. Lice im je izborano, ruke također, i daju dojam pedesetgodišnjakinja, iako su tek u kasnim tridesetima. Život u polju je težak. Ove žene su dokaz toga. Druga žena, nešto mlađa, tiho promatra prašumu kroz prozor dok djevojčica, vjerovatno kći, spava s glavom u njenom krilu. Vlak se trese, buka je velika, ali ona spava. Uglavnom su u ovom vagonu sve žene. Muškarci moraju biti u nekom drugom.
"O meu Deus!", prekinula je moje maštanje i vratila me u 21. stoljeće Brazilka koja sa svojim mužem i dvije kćeri putuje u Morretes, čini se na izlet zbog male količine prtljage. Ugledala je široku rijeku. I odjurila na desnu stranu vlaka ne bi li ju uslikala. Dok je došla do prozora, rijeka je već bila iza nas.
"O meu Deus!", opet će nakon nekoliko trenutaka ugledavši ispod nas kanjon. Njega je nekako uspjela uhvatiti. S desne strane vlaka, naginjući se kroz prozor. Mislio sam da će je tresnuti neka grana. A ako to ne učini grana, polako se približavam točki gdje bi je ja sam mogao tresnuti.
O meu Deus! O Deus! O meu Deus!... - nastavilo se kroz putovanje, a meni je Božjeg imena pun lonac.
I onda, otprilike na polovici puta, moli me da njenim fotoaparatom malo slikam okolo jer ona ne zna s njim, a vidi da sam ja majstor jer imam veliki fotoaparat. Isprva mislim da se šali. Ali onda mi u ruke trpa svoj antikvitetni digitalac, jedan od prvih kada su izašli (moj stari Canon od prije osam godina je imao više funkcija od ovog).
"Gospodin ima veliki fotoaparat. Zato su mu bolje fotografije. A ne ovaj tvoj...", ljubazno joj je pokušao ukazati muž.
Ali ne - ona je odlučila da joj ja okinem par fotografija. I tako sam napravio. Što sam i kako točno fotografirao, ne bih znao. Ekran je bio toliko blijed da se na njemu nije ništa moglo razaznati. Ali da ju smirim... Ubrzo sam se vratio svom novom Canonu 60D koji ni sam nije mogao "probiti" maglu svuda oko nas.
"O meu Deus!"...
U Marumbiju nitko ne izlazi iz vlaka, već dobivamo četvero novih putnika. Kroz prozor vidim da se ukrcavaju u drugi vagon.
U zraku se osjeća miris prašume. Vlaga. Osjeća se kao da te obavija sa svih strana. Ali te ne guši jer je temperatura ispod 20 Celzijaca. Čak sedam posto cjelokupne atlantske prašume na svijetu nalazi se točno u ovom dijelu Brazila.
"O Deus!", pomislio sam sad ja kada se na ulazu u Morretes ukazao veliki željezni repetitor mobilne mreže. A potom i visoki tvornički dimnjak od opeke. Odmah sam pomislio da me Lonely Planet opet zajebao i da od "dražesnog kolonijalnog Morretesa" neće biti ništa, već ću dobiti nekakvu poluindustrijsku pripizdinu s par šarenih kućica.
Vlak se zaustavlja u Morretesu. Svi izlaze van. Oni školski drekavci u kolonama odmah su krenuli prema, pretpostavljam, centru. Neki stranci za njima, druge je u parku ispred željezničkog kolodvora zaskočila grupica lokalnih turističkih vodiča.
"O meu Deus!", još mi u glavi odzvanja glas Brazilke. Ali nje nema više na vidiku. I ona se, hvala Bogu, izgubila.
Ja uzimam drugu ulicu prema centru. Osjeća se da je blizu Atlantik jer je zrak postao težak. Salinitet zraka i vlaga sada pomalo guše. Odlazim u potragu za hotelom. Nema puno izbora u Morretesu jer ovaj grad od oko 18,000 stanovnika živi samo onih par sati na dan, od dolaska vlaka oko 11:30 do njegova odlaska u 15:00 sati. Svi ovdje dolaze samo na jednodnevni izlet. Nitko se tu ne zadržava duže od tih par sati. Zato sam ja odlučio ovdje provesti noć. Od tri hotela u Morretesu, odabirem Hotel Nhundiaquara. Hotel je smješten u najstarijoj kući u gradu, čiji počeci sežu u 17. stoljeće, a godine 1944. kuću je kupila obitelj Alpendre i pretvorila ju u hotel. Začuđujuće, riječ je o najjeftinijem hotelu od tri. Dvokrevetnu sobu s kupaonicom dobivam za 150 kuna. S prozora sobe pogled kakav se rijetko dobiva za ove pare i teško zaboravlja - rijeka Nhundiaquara radi lagani zavoj, na jednoj obali uređena šetnica, na drugoj se zelena trava i drveće spuštaju prema vodi. Cvrkut ptica. Idila.
U hotelskom restoranu ručam lokalni specijalitet barreado. Nekada je to bila hrana siromašnih, a danas nema restorana u Morretesu koji nema barreado na svom jelovniku. U Hotelu Nhundiaquara navodno se jede najbolji i najtradicionalniji barreado pa ga valja probati. Ovo jelo se radi tako da se govedina, rajčice, luk i ponekad drugo povrće i začini stavljajj u lonac i lagano kuhaju 15 sati. Nakon što je gotovo, servira se tako da se na dno tanjura stavlja brašno od tapioke, preko brašna meso sa sosom i potom se umiješa kuhana riža te narezane banane i naranče. Da, sve to ide zajedno. A onda za Kineze kažu da rade neobične kombinacije! Ovo je pravi put prema sraćkoritisu.
Nakon popodnevne sieste, jer svi ovdje nakon ručka sijestiraju i bila bi grehota ne pratiti lokalnu tradiciju, malo prije tri popodne, kada su oni izletnici već negdje tamo na željezničkom kolodvoru i čekaju da vlak krene natrag prema Curitibi, ja izlazim van. Unatoč prvoj impresiji, Lonely Planet nije pogriješio i Morretes je zaista "dražestan kolonijalan grad". Stare popločene ulice omeđene su starim kolonijalnim kućicama, a boja je toliko da ti se zavrti u glavi. Nema u centru niti jedne moderne zgrade, niti jedne zgrade koja svojim izgledom odskače, sve su prizemnice ili najviše jednokatnice u šarenim bojama. Rijeka Nhundiaquara lijeno prolazi kroz grad, a uz nju šetnica i parkovi sa sjenicima, prekrasno ukrašeni božićnim ukrasima, koji će s mrakom Morretesu dati jedan drugi vid raskoši. Tada s krošnji drveća vise osvjetljeni lampinjoni, daju bajkoviti osjećaj dok šećeš poprilično pustim ulicama.
Ujutro, nakon odjave iz hotela, u kojem sam odlično spavao, pogotovo jer je noćas padala kiša, a uz zvuk kiše najbolje se spava, preskačem lokvice vode koje su se nakupile između kocki kojima su popločene ulice. Trgovine, kafići i restorani se u devet ujutro lagano počinju otvarati i pripremati za doček novih turista u 11:30. Zato ja, htijući preduhitriti invaziju, gibam na autobus za Antoninu.
Antonina je u usporedbi s Morretesom još manji grad, službeno za tisuću stanovnika manji grad. I ima nešto što Morretes nema - more i luku. Antonina je smještena na Atlantiku, u zaljevu Paranagua. No, iako je u vrijeme izgradnje željeznice ovaj grad bio važna luka, danas ne samo da nema luke (primat je preuzela 50-tak kilometara udaljena Paranagua), nego ni vlak više ne staje u Antonini. Na ulazu u grad bus je prešao preko tračnica obraslih u korov. Zanimljivo, još uvijek uz tračnice stoji natpis 'Pare, olhe, escute' ('Zaustavite se, pogledajte, poslušajte') kao da bi vlak svakog trena mogao proći. Željeznički kolodvor, jedan od ljepših koje sam vidio na ovoj pruzi, pretvoren je u Centar za prodaju obrtničkih proizvoda. Zahvaljujući svemu tome grad je zaboravljen i tako uspio sačuvati svoj kolonijalni centar koji je, poput onog u Morretesu, igra boja. Na malo povišenom mjestu u gradu nalazi se župna crkva Nossa Senhora do Pilar koja za razliku od Nosse Senhore do Porto u Morretesu ne izgleda posve kao bunker, kako obično izgledaju sve crkve novijeg datuma. Ali ne mogu reći ni da je pretjerano lijepa. Crkva je tu. I to je za ove ljude najvažnije. Za razliku od Morretesa gdje sam na vrlo maloj udaljenosti pronašao uz katoličku crkvu i metodističku crkvu te crkvu Krista kralja (koja god da to bila), u Antonini pronalazim samo Nossu Senhoru do Pilar ili Našu Gospu od Stupa. Podno crkvenog brežuljka malo je svijeta na ulicama jer Antonina, za razliku od Morretesa, nema ni onaj vlak jednom dnevno koji bi na par sati oživio grad. Pa se tako usporeno šeće, netko sjedi u kafiću na čašici, drugi bez majice pokazuju svoje dlakavo poprsje i pivski trbuh izvaljeni na klupici na drvenom doku, psi nezainteresirano leže po ulici, ljudi okolo pedaliraju na biciklima kojih je i u Morretesu i u Antonini više od automobila pa ne iznenađuje da u ovim gradovima ima više trgovina biciklima od bilo kojih drugih. Trgovina bicikala je ovdje kao pekara kod nas. Život ima u Antonini posve drugačiji ritam.

UKUPNO NAPRAVLJENIH OVERLAND KILOMETARA DO DANAS - 1723

Dostupni putopisi

Gutaš moje putopise? Ajd' onda ne budi cicija i stisni 'pay now' i plati mi gemišt!

O autoru

"Backpacking? Što je to?", upitao sam se pred nekoliko godina kada sam jednog dana slučajno ušao na jednu backpacking stranicu. To je bila terra incognita, ne samo meni, već i ljudima koji me okružuju. Počeo sam čitati tu stranicu, potom još jednu, i još jednu nakon nje... I tako je započela moja velika romansa s backpacking putovanjima...

Ime mi je Vedran Anelić. Imam «tek» 38 godina, ali i ja osjećam da me godine nemilosrdno gaze () pa stvari koje sam bez puno problema mogao napraviti prije desetak godina, sada me bolovi u križima, slab vid, senilnost i slične stvari sprječavaju. Zvučim sam sebi ko stari nonić... Šala mala... Rođeni sam Rječanin, ali sam kao crna ovca svoje obitelji otišao na studij u Zagreb i ostao. Ipak, Zagreb je Zagreb i u ovom trenutku grad baš po mojoj mjeri. Što će biti za 10-20 godina, ne znam. Nisam Nostradamus.
I da, ovisnik sam! Otvoreno priznajem. Drogiram se! A moja droga su putovanja. Kada sam započeo s backpackingom sada već daaaaavneeee 2001. godine, bilo je to jedno kratko i organizacijski lagano putovanje u Mađarsku, Slovačku i Češku, a nakon toga put me odveo u gotovo sve krajeve svijeta: Maroko, Mali, Peru, Bolivija, Čile, Japan, Kina, Vijetnam, Kambodža, SAD itd itd itd... Moja droga je skuplja od hašiša i heroina, ali s puno više vitamina I ne pokušavajte! Ne želim na odvikavanje!
A gdje je bilo najljepše? Doma! Doma je uvijek najljepše! I nije to samo isprazna fraza. Svaka zemlja koju sam posjetio je drugačija od one prethodne i svaka je zanimljiva na svoj način. I ne postoje dvije iste zemlje. Ali istina je i da se nakon svakog puta uvijek najradije vraćam svojoj garsonjerici od 25 kvadrata. S novim uspomenama koje su moj «fiks» do nekog sljedećeg putovanja u neki novi neistraženi kutak našeg trećeg kamenčića od sunca.

Trenutna visina letvice: 127 zemalja. Nije da se hvalim...


Posjećene zemlje/teritoriji
01. Afganistan
02. Albanija
03. Alžir
04. Andora
05. Argentina
06. Armenija
07. Aruba
08. Australija
09. Austrija
10. Bahrein
11. Barbados
12. Belgija
13. Bjelorusija
14. Bolivija
15. Bosna i Hercegovina
16. Brazil
17. Bruneji
18. Bugarska
19. Burma (Mijanmar)
20. Cabo Verde
21. Cipar
22. Cookovi otoci
23. Crna Gora
24. Češka
25. Čile
26. Danska
27. Dominika
28. Egipat
29. El Salvador
30. Estonija
31. Fidži
32. Filipini
33. Finska
34. Francuska
35. Gambija
36. Grčka
37. Gruzija
38. Gvatemala
39. Gvineja Bissau
40. Honduras
41. Hong Kong
42. Hrvatska
43. Indija
44. Indonezija
45. Iran
46. Irska
47. Island
48. Italija
49. Izrael
50. Japan
51. Jordan
52. Južna Afrika
53. Južna Koreja
54. Kambodža
55. Kanada
56. Katar
57. Kazahstan
58. Kenija
59. Kina
60. Kirgistan
61. Kolumbija
62. Kosovo
63. Kuba
64. Kuvajt
65. Laos
66. Latvija
67. Lesoto
68. Libanon
69. Lihtenštajn
70. Litva
71. Luksemburg
72. Mađarska
73. Makao
74. Makedonija
75. Malavi
76. Malezija
77. Mali
78. Malta
79. Maroko
80. Meksiko
81. Moldova
82. Monako
83. Mozambik
84. Nepal
85. Nizozemska
86. Norveška
87. Novi Zeland
88. Njemačka
89. Oman
90. Palau
91. Paragvaj
92. Peru
93. Poljska
94. Portugal
95. Ruanda
96. Rumunjska
97. Rusija
98. San Marino
99. Sejšeli
100. Senegal
101. Singapur
102. Sirija
103. Sjedinjene Američke Države
104. Sjeverna Koreja
105. Slovačka
106. Slovenija
107. Srbija
108. Svaziland
109. Sveti Vincent & Grenadini
110. Španjolska
111. Šri Lanka
112. Švedska
113. Švicarska
114. Tajland
115. Tajvan
116. Tanzanija
117. Tunis
118. Turska
119. Uganda
120. Ujedinjeni Arapski Emirati
121. Ukrajina
122. Urugvaj
123. Uzbekistan
124. Vatikan
125. Velika Britanija
126. Vijetnam
127. Zambija

Putovao preko zračnih luka
001. Abu Dhabi (UAE)
002. Adelaide (AUS)
003. Akureyri (ISL)
004. Algiers Houari Boumediene (ALG)
005. Almaty (KAZ)
006. Amsterdam Schiphol (NED)
007. Aruba Reina Beatrix (ARU)
008. Asuncion (PRG)
009. Atena Elefterios Venizelos (GRE)
010. Auckland (NZL)
011. Ayers Rock (AUS)
012. Balaton (HUN)
013. Baltimore (USA)
014. Bamako (MLI)
015. Bandar Seri Begawan (BRN)
016. Bangalore Kempegowda (IND)
017. Bangkok Suvarnabhumi (THA)
018. Barcelona El Prat (ESP)
019. Bari (ITA)
020. Bastia Poretta (FRA)
021. Beijing Capital (CHN)
022. Beirut Rafik Hariri (LEB)
023. Beograd Nikola Tesla (SRB)
024. Bergamo Orio al Serio (ITA)
025. Bergen (NOR)
026. Berlin Schonefeld (GER)
027. Berlin Tegel (GER)
028. Bilbao (ESP)
029. Birmingham (GBR)
030. Bishkek Manas (KGS)
031. Bissau Osvaldo Vieira (GNB)
032. Bogota El Dorado (COL)
033. Bologna G. Marconi (ITA)
034. Bordeaux (FRA)
035. Boston Logan (USA)
036. Bratislava (SLK)
037. Bridgetown Grantley Adams (BRB)
038. Brisbane (AUS)
039. Bruxelles Charleroi (BEL)
040. Bruxelles National (BEL)
041. Budapest Ferihegy (HUN)
042. Buffalo (USA)
043. Cagliari Elmas (ITA)
044. Cairns (AUS)
045. Cairo (EGY)
046. Cape Town (RSA)
047. Caracas Maiquetia Simon Bolivar (VEN)
048. Cartagena Rafael Nunez (COL)
049. Casablanca Mohammed V (MRC)
050. Catania Fontanarossa (ITA)
051. Cebu Mactan (PHI)
052. Chengdu Shuangliu (CHN)
053. Chicago O'Hare (USA)
054. Chisinau (MOL)
055. Christchurch (NZL)
056. Cochin (IND)
057. Colombo Bandaranaike (LKA)
058. Copenhagen Kastrup (DEN)
059. Corfu Ioannis Capodistrias (GRE)
060. Cork (IRL)
061. Dakar Leopold Sedar Senghor (SEN)
062. Danang (VIE)
063. Denpasar Bali Ngurah Rai (IDN)
064. Denver (USA)
065. Doha (QAT)
066. Dortmund (GER)
067. Dubai International (UAE)
068. Dubai Al Maktoum (UAE)
069. Dublin (IRL)
070. Dubrovnik Čilipi (CRO)
071. Dusseldorf (GER)
072. Fort de France (MTQ)
073. Fort Lauderdale (USA)
074. Frankfurt (GER)
075. Girona Costa Brava (ESP)
076. Graz Thalerhof (AUT)
077. Grimsey (ISL)
078. Hahn (GER)
079. Hanoi Noi Bai (VIE)
080. Havana Jose Marti (CUB)
081. Herat (AFG)
082. Hobart (AUS)
083. Ho Chi Minh City (VIE)
084. Hong Kong (HKG)
085. Hyderabad Rajiv Ghandi (IND)
086. Ibiza (ESP)
087. Istanbul Ataturk (TUR)
088. Istanbul Sabiha Gokcen (TUR)
089. Jakarta Soekarno-Hatta (IDN)
090. Johannesburg O Tambo (RSA)
091. Kabul Khwaja Rawash (AFG)
092. Kathmandu Tribhuvan (NEP)
093. Kerry (IRL)
094. Kigali Gregoire Kayibanda (RWA)
095. Kijev Boryspil (UKR)
096. Kijev Zhulany (UKR)
097. Kiruna (SWE)
098. Kingstown ET Joshua (VCT)
099. Koln/Bonn (GER)
100. Koror Roman Tmetuchl (PLW)
101. Krabi (THA)
102. Krakow Ivan Pavao II (POL)
103. Kuala Lumpur (MYS)
104. Kutaisi (GEO)
105. Kuwait (KWT)
106. Langkawi (MYS)
107. Laoag (PHI)
108. Larnaka (CYP)
109. Leh Kushok Bakula Rimpochee (IND)
110. Lima Jorge Chavez (PER)
111. Lisbon (POR)
112. Liverpool John Lennon (GBR)
113. London Gatwick (GBR)
114. London Heathrow (GBR)
115. London Luton (GBR)
116. London Stansted (GBR)
117. Los Angeles International (USA)
118. Luxor (EGY)
119. Ljubljana Brnik (SLO)
120. Macau (CHN)
121. Madrid Barajas (ESP)
122. Madurai (IND)
123. Mahe (SYC)
124. Malta Luqa (MAL)
125. Manama (BAH)
126. Manchester (GBR)
127. Manila NAIA (PHI)
128. Marakesh Menara (MRC)
129. Maribor Edvard Rusjan (SLO)
130. Medan Kualanamu (IDN)
131. Medellin Jose Maria Cordova (COL)
132. Melbourne Tullamarine (AUS)
133. Melville Hall (DMA)
134. Mexico City Benito Juarez (MEX)
135. Miami (USA)
136. Milano Malpensa (ITA)
137. Minsk 2 (BLR)
138. Miri (MYS)
139. Montevideo (URG)
140. Montreal Trudeau (CAN)
141. Moskva Sheremetyevo (RUS)
142. Moskva Domodedovo (RUS)
143. Mumbai Chatrapati Shivaji (IND)
144. Munchen (GER)
145. Mykonos (GRE)
146. Muscat (OMN)
147. Nadi (FIJ)
148. Nairobi Jomo Kenyatta (KEN)
149. Napoli Capodichino (ITA)
150. New Delhi Indira Gandhi (IND)
151. Newark Liberty (USA)
152. New York JFK (USA)
153. New York La Guardia (USA)
154. Niš Konstantin Veliki (SRB)
155. Olbia Costa Smeralda (ITA)
156. Osaka Kansai (JPN)
157. Osh (KGS)
158. Osijek (CRO)
149. Oslo Gardermoen (NOR)
160. Oslo Rygge (NOR)
161. Paphos (CYP)
162. Pariz Charles de Gaulle (FRA)
163. Pariz Orly (FRA)
164. Peleliu (PLW)
165. Penang (MYS)
166. Pereira Maltecańa (COL)
167. Perth (AUS)
168. Phu Quoc (VIE)
169. Pointe a Pitre (GLP)
170. Porto (POR)
171. Praia Nelson Mandela (CPV)
172. Priština (KOS)
173. Puerto Montt (CHI)
174. Puerto Princesa (PHI)
175. Punta Arenas (CHI)
176. Rarotonga (COK)
177. Reykjavik Domestic (ISL)
178. Reykjavik Keflavik (ISL)
179. Riga (LAT)
180. Rijeka (CRO)
181. Rio de Janeiro Galeao (BRA)
182. Rotterdam (NED)
183. Sal Amilcar Cabral (CPV)
184. San Francisco (USA)
185. San Salvador Comalapa (ESA)
186. Santander (ESP)
187. Santiago de Chile (CHI)
188. Santorini Thira (GRE)
189. Sao Paulo Guarulhos (BRA)
190. Sapporo New Chitose (JPN)
191. Sarajevo Butmir (BIH)
192. Seoul Incheon (KOR)
193. Sevilla San Pablo (ESP)
194. Shanghai Pudong (CHN)
195. Shannon (IRL)
196. Sharjah (UAE)
197. Shiraz (IRN)
198. Shymkent (KAZ)
199. Simferopol (UKR)
200. Singapur Changi (SIN)
201. Sofia (BUL)
202. Solo Adi Sumarmo (IDN)
203. Southend on Sea (GBR)
204. Split (CRO)
205. Stockholm Arlanda (SWE)
206. St Petersburg Pulkovo (RUS)
207. Stuttgart Echterdingen (GER)
208. Sydney Kingsford Smith (AUS)
209. Tabriz (IRN)
210. Tagbilaran (PHI)
211. Taipei Taoyuan (TWN)
212. Tallinn (EST)
213. Tanger Ibn Battouta (MRC)
214. Tapachula (MEX)
215. Tashkent (UZB)
216. Tehran Mehrabad (IRN)
217. Tehran Imam Khomeini (IRN)
218. Tel Aviv Ben Gurion (ISR)
219. Tijuana (MEX)
220. Timimoun (ALG)
221. Tokyo Narita (JPN)
222. Trieste Ronchi dei Legionari (ITA)
223. Tunis Carthage (TUN)
224. Udon Thani (THA)
225. Urgench (UZB)
226. Valencia (ESP)
227. Venezia Marco Polo (ITA)
228. Venezia Treviso (ITA)
229. Wien Schwechat (AUT)
230. Yangon (MYN)
231. Zadar (CRO)
232. Zagreb Pleso (CRO)
233. Zakynthos Dyonysios Solomos (GRE)
234. Zanzibar (TAN)
235. Zurich (SWI)

Letio s avioprijevoznicima
01. Adria Airways
02. Aegean Airlines
03. Aer Lingus
04. Aeroflot
05. Aeromexico
06. Air Algerie
07. Air Antilles
08. Air Arabia
09. Air Asia
10. Air Astana
11. Air Baltic
12. Air France
13. Air Iceland
14. Air India
15. Air Macau
16. Air Manas
17. Air Serbia
18. Air Seychelles
19. All Nippon Airlines (ANA)
20. ATA Airlines Iran
21. Austrian
22. Avianca
23. British Airways
24. Brussels Airlines
25. Cathay Pacific
26. Cebu Pacific
27. China Airlines
28. Clickair
29. Condor
30. Croatia Airlines
31. Cyprus Airways
32. Easyjet
33. Egyptair
34. Emirates
35. Etihad
36. Fiji Airways
37. FlyDubai
38. Garuda Indonesia
39. Germanwings
40. Go Air
41. Iberia
42. Icelandair
43. Interjet Mexico
44. Iran Aseman
45. Japan Airlines
46. Jat Airways
47. Jazeera Airways
48. Jet Airways
49. Jetstar
50. Kenya Airways
51. Lauda Air
52. Level
53. Liat Caribbean Airlines
54. Lufthansa
55. Malaysia Airlines
56. Malev
57. Myair
58. Niki (Air Berlin)
59. Nok Air
60. Norwegian
61. Qantas
62. Qatar Airways
63. Pacific Mission Aviation Palau
64. Pegasus
65. Pluna
66. Royal Air Maroc
67. Royal Brunei Airlines
68. Ryanair
69. Safi Airways
70. SAS Scandinavian
71. Sichuan Airlines
72. Singapore Airlines
73. Sky Airline Chile
74. South African Airways
75. Southwest
76. Spicejet
77. Spirit
78. Sterling
79. Surinam Airways
80. Swiss
81. Taca Airlines
82. TACV Cabo Verde Airlines
83. TAM Linhas Aereas
84. TAP Air Portugal
85. Tigerair
86. Trade Air
87. TUI Fly
88. Tunisair
89. Turkish Airlines
90. Ukraine Int Airlines
91. Uzbekistan Airways
92. Vietnam Airlines
93. Virgin Atlantic
94. Virgin Australia
95. Volare
96. Volotea
97. Vueling
98. Wizzair

Posjećena skijališta
01. Alpbachtal Wildschonau (AUT)
02. Alta Badia (ITA)
03. Arapahoe Basin (USA)
04. Are (SWE)
05. Aspen (USA)
06. Auron (FRA)
07. Axamer Lizum (AUT)
08. Bad Kleinkirchheim (AUT)
09. Bansko (BUL)
10. Beaver Creek (USA)
11. Bela (SLO)
12. Bergeralm Steinach (AUT)
13. Białka Tatrzańska (POL)
14. Boggvisstadafjall Dalvik (ICE)
15. Boreal (USA)
16. Bormio (ITA)
17. Borovets (BUL)
18. Breckenridge (USA)
19. Brixental SkiWelt (AUT)
20. Canyons (USA)
21. Cerkno (SLO)
22. Copper Mountain (USA)
23. Cortina d'Ampezzo (ITA)
24. Deer Valley (USA)
25. Dizin (IRN)
26. Flachau (AUT)
27. Furano (JPN)
28. Garmisch Partenkirchen (GER)
29. Gerlitzen (AUT)
30. Gerlos Zillertal Arena (AUT)
31. Goldeck (AUT)
32. Golte (SLO)
33. Grossglockner Kals-Matrei (AUT)
34. Gulmarg (IND)
35. Hammarbybacken Stockholm (SWE)
36. Heavenly (USA)
37. Hintertux (AUT)
38. Hlidarfjall Akureyri (ICE)
39. Innerkrems (AUT)
40. Ischgl Samnaun (AUT/SWI)
41. Isola 2000 (FRA)
42. Jahorina (BIH)
43. Jasna Chopok (SVK)
44. Kanin-Sella Nevea (SLO/ITA)
45. Kappl (AUT)
46. Katschberg (AUT)
47. Kaunertal (AUT)
48. Keystone (USA)
49. Kirkwood (USA)
50. Kitzbuhel (AUT)
51. Kitzsteinhorn Kaprun (AUT)
52. Kobla (SLO)
53. Kopaonik (SRB)
54. Kranjska Gora (SLO)
55. Kronplatz (ITA)
56. Krvavec (SLO)
57. Kühtai (AUT)
58. Lake Placid (USA)
59. Lenzerheide (SWI)
60. Lienz (AUT)
61. Livigno (ITA)
62. Madonna di Campiglio (ITA)
63. Malbun (LIE)
64. Malino Brdo Ružomberok (SVK)
65. Mariborsko Pohorje (SLO)
66. Mölltaler (AUT)
67. Mont Tremblant (CAN)
68. Nanshan (CHN)
69. Nassfeld (AUT)
70. Nauders (AUT)
71. Niseko (JPN)
72. Northstar (USA)
73. Obergurgl-Hochgurgl (AUT)
74. Obertauern (AUT)
75. Obertilliach (AUT)
76. Paganella (ITA)
77. Park City (USA)
78. Patscherkofel (AUT)
79. Phoenix Park (KOR)
80. Piancavallo (ITA)
81. Pitztal (AUT)
82. Popova Šapka (MKD)
83. Rogla (SLO)
84. Romme Alpin (SWE)
85. Saalbach Hinterglem (AUT)
86. Santa Caterina (ITA)
87. Sapporo Teine (JPN)
88. Schladming (AUT)
89. Seoul Woongjin Snowdoci (KOR)
90. Serfaus Fiss Ladis (AUT)
91. Sillian Hochpustertal (AUT)
92. Ski Dubai (UAE)
93. Sljeme (CRO)
94. Solden (AUT)
95. St Anton am Arlberg (AUT)
96. Steinplatte-Winklmoosalm (AUT/GER)
97. St Jakob im Deferegental (AUT)
98. St Johann in Tirol (AUT)
99. St Moritz (SWI)
100. Stubai (AUT)
101. Tarvisio (ITA)
102. Tochal (IRN)
103. Turracher Hohe (AUT)
104. Vail (USA)
105. Vogel (SLO)
106. Yongpyong (KOR)

Kontakt

Vedran Anelić

Ryanair
Easyjet
Germanwings
TuiFly
Wizzair
Aer Lingus
Vueling
Norwegian
Air Asia
Air Arabia
Fly Dubai

Putopisi-Moj putopis
Putopisi-Putna groznica