04.02.2007., nedjelja

Komentari

PO KOJEM MOSTU MI HODAMO?

Image Hosted by ImageShack.us


Jedan od najpoznatijih mostova je „most uzdisaja“ u Veneciji, kojega vidite na gornjoj slici. Taj most spaja duždevu palaču, sjedište vlade i suda, i zloglasni zatvor, u kojem su se izvršavale sudske presude. Koliko je samo uzdisaja na smrt osuđenih čuo ovaj most? Koliko je urlika straha pred smrti zatreslo ovaj most? Koliko li je samo užasa vidio?

Nije li put čovječanstva i put života od izreke do izvršenja presude put preko mosta uzdisaja? Nije li naš život razapet presudom od samoga početka:” Zemlja neka je zbog tebe prokleta: s trudom ćeš se od nje hraniti svega vijeka svog! Rađat će ti trnjem i korovom, a hranit ćeš se poljskim raslinjem. U znoju lica svoga kruh svoj ćeš jesti dokle se u zemlju ne vratiš.” (Knjiga postanka 3, 17-19) pa do izvršavanja presude na kraju:” I kao što je ljudima jednom umrijeti, a potom na sud…” (Pavlova poslanica Hebrejima 9,27)? A naš je put stalni uzdisaj i jecanje, strah i užas. Svi ljudi i „sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima“ (Pavlova poslanica Rimljanima 8,22). Sve uzdiše za spasenjem i viče za oslobođenjem.

A Bog čuje naše uzdisaja i jecanje. On presudu ljudskoga roda uzima na se. Na njemu se ona izvršava, a mi postajemo slobodni i pomilovani. Život se od uzdisaja pretvara u usklik radosni, od jadikovki u hvalu. Most uzdisaja se pretvara u Golden Gate most, u most k zlatnim vratima kojem se divimo u San Francisku. Isus je most k zlatnim vratima koja nas vode u jedan potpuno novi život. Zbog toga je Isus za nas išao mostom uzdisaja i to do kraja: do presude i propasti, kako bi mi spašeni i pomilovani mogli započeti novi život.

„Nikakve dakle sada osude onima koji su u Kristu Isusu!“
Pavlova poslanica Rimljanima 8,1



- 00:10 -

Ukupno Komentara (4)

Po sokacki divani ------------U Miraz spremi

<< Arhiva >>

 

<< Arhiva >>

 

 


< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


 

O lipoj, ponosnoj, prkosnoj i bećarskoj Slavoniji i svemu što je ljudsko, ali i Božje

Evo još jednog novog šokačkog bloga:

RATAR I BEKRIJA


Posjetiti lijepi blog novoga blogera:
ŠOKAC GRANIČAR


Posjetiti novi šokački blog - nećete se pokajati, sigurno:
ZLATNI DUKAT







Ja sam samo neizgledna školjka u kojoj se krije biser: SLAVONIJA!

Otišao sam iz Slavonije, ali Slavonija nije iz mene!

„Nije mi bilo suđeno da idem za ovcama, da hvatam ribu u ritovima, da sviram gajde u kolu na mjesečini, da se tučem i opijam po vašarima, da ašikujem s djevojkama po bostanima i salašima, da padam od umornosti kod žetve i rađam djecu kao svoj gazda. Moje građanstvo ostade tek na površini, na odijelu, pa shvaćam jasnije no ikada da sam ostao u duši Šokac i paor…“

A.G.Matoš

Free Website Counter
Free Website Counter

Image Hosted by ImageShack.us


«Šokica je zapravo maneken slavonske prirode.Glava joj u zlatari, u žitnom klasju, ramena u hrastovu lišću, grudi u grozdovima vinove loze, u pasu joj potok, brzac, od pasa do pete livada je puna cvijeća.»
Matko Peić

Image Hosted by ImageShack.us


„Tek kad se rubina nabora niz dva lijepa ženska bedra, tek onda možeš spoznati što znači izraz da je rubina "skitita". Moraš vidjeti žive te grudi, bokove i leđa na koja će doći ornamenti zvani klas, paunovo perje i rastov list! Gledajući povorke u narodnoj nošnji, imaš osjećaj da su livade umarširale u grad, i da ne prolaze momak i djevojka, nego raspupao grm divlje ruže i mlada šljiva u cvatu. Narodna je nošnja ovog kraja kao što su i tijelo i duh čovjeka ...”
Matko Peić



PJESMA SLAVONIJI

Image Hosted by ImageShack.us


Ja sam se rodio u Slavoniji,
gdje zoru radjaju Bosut i Sava,
gdje zemlja miri ko jedra cura,
dok na ruci bećaru spava.

Slavonijo,mila mati moja,
ti imas oči,sjajne,zelene,
od vinograda i žitnih polja
i od tri vode,tije,studene.

Ja sam tvoj sin i ti to znaš,
u meni žive tvoje pustare,
šume i doli,njive orane,
i one pjesme,šokačke,stare.

Gdje god da krenem,gdje god da stignem,
jedna mi slika u duši sija,
zeleno polje,mirisno,rosno,
moj rodni kraj,Slavonija!


Vjekoslava Vukelić

Komentari da/ne?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Design Kenguur 2008