kvarnerski zaljev je najveći zaljev na hrvatskoj obali jadrana i drugi po veličini na jadranu, veći je samo tršćanski zaljev (Golfo di Trieste), pa ga se geografski može podijeliti na zapadni dio ili Kvarner i istočni dio ili Kvarnerić.Istočnim kvarnerom smatramo otoke Rab i Pag u prvom redu a tu je i niz manjih srodnih otoka:Prvić,Grgur,Goli,Škarda,te Vir na krajnjem jugu, gdje počinje zadarski akvatorij.
OTOK RAB
Otok Rab kvarnerski je otok površine 90,8 km2, čime na ljestvici površine zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim otocima. S Krkom i Pagom čini istočni - unutrašnji niz kvarnerskih otoka, koje od kopna dijeli Velebitski kanal. Oni se protežu usporedo s kopnenom primorskom obalom pravcem sjeverozapad-jugoistok. Zapadni ili vanjski niz čine otoci Cres i Lošinj, koje od Raba dijeli Kvarnerić.
Rab, uz manje otoke koji ga okružuju, čini rapsku otočnu skupinu u kojoj se ističu: Sv.Grgur i Goli na sjeverozapadu otoka, te uzak i dugačak otok Dolin koji se pruža uz naselja Barbat i Banjol na južnoj strani, tvoreći Barbatski kanal. U rapsku otočnu skupinu spadaju i udaljeniji otočići Laganj Veli, Dolfin, te Trstenik. Cjelokupna je površina rapske otočne skupine 115,62 km2. Rapskoj je općini (kao administrativnoj jedinici - do 1992.) pripadao i sjeverni dio susjednog otoka Paga - poluotok Lun.
Rab cijelom svojom dužinom nije u potpunosti paralelan s kopnom, već se svojim jugoistočnim dijelom približava kopnu na 1.5 km. Širina otoka varira od 3 do 11 km. Najveća širina je između rta Sv.Kristofor i rta Šilo na poluotoku Lopar, a najuži je na okomici na zaseok Perčinići u Barbatu. Geografski, otok Rab je smješten između 44°41' i 44°51' SZŠ te 14°40' i 14°53' IZD. Po pravilnoj dinarskoj reljefnoj strukturi i smjeru pružanja, Rab se razlikuje od susjednih otoka Cresa i Lošinja.
KULTURNE ZNAMENITOSTI RABA:
Crkva sv.Marije je do 1828. bila središte rapske biskupije - katedrala. Od tada je nadžupna crkva rapskog provikarijata.
Trobrodna je bazilika romaničkog stila sagrađena na mjestu gdje se
nalazila jedna manja crkvica iz 8. st, od koje je u novu crkvu ugrađeno samo nekoliko detalja.
Donji dio pročelja raščlanjen je u dva reda slijepih arkada, a zabat ukrašava rozeta.
Iz 15. st. potječe jednostavni renesansni portal u kojem se nalazi Pieta - Marija s Isusom skinutim s križa.
Unutrašnjost crkve, iako arhitektonski jednostavna, pobuđuje osobitu pažnju zbog crkvenog kora od kestenova drveta iz 1445, te karakterističnog ciborij-oltara.
Crkvene je orgulje 1756. izradio uvaženi graditelj Petar Nakić.
Crkvu je 1177. posvetio papa Aleksandar III na putu iz Zadra ka Rimu.
Benediktinski samostan i crkva sv.Andrije -
samostanska se zgrada izdiže direktno iz litica uz obalu drage sv.Eufemije.
U njoj, u strogoj klauzuri,
živi šest redovnica koje se uzdržavaju ručnim radom.
1970. slavile su svoj velik jubilej -
950. obljetnicu postojanja njihovog samostana na Rabu.
Samostansku crkvu sv.Andrije
dao je podignuti početkom 11. st. biskup Madius.
Građena je u obliku romaničke trobrodne bazilike,
ali je polovicom 15. st. bila temeljito preinačena,
a i kasnije je doživjela promjene.
U unutrašnjosti crkve pažnju privlači
glavni oltar iz 1756. godine.
Oltarska slika uokvirena je pozlaćenim okvirom.
Drvene figure postrani prikazuju sv.Benedikta i apostola sv.Andriju.
Na desnom pobočnom oltaru visi mala slika Bogorodice s djetetom,
bogato uokvirena u obliku medaljona,
koja se od 16. st. u samostanu i na cijelom otoku štuje kao Čudotvorna Gospa.
Jednostavni romanički zvonik podignut je 1181. i najstariji je od četiri rapska zvonika.
|
