Astronomija i slično

Prirodni sateliti

Prirodna nebeska tijela koja kruže oko nekog planeta nazivaju se PRIRODNI ili PLANETARNI SATELITI. Riječ satelit dolazi od latinske riječi satelitos što znači pratilac. Oni vjerno kruže oko nekog planeta. U Sunčevom sustavu ih je mnogo, a najveći prirodni sateliti su Ganimed, Titan, Callisto i Mjesec. Ganimed i Callisto kruže oko Jupitera, Titan oko Saturna, a Mjesec oko Zemlje. Neki prirodni sateliti Sunčeva sustava su: Charon, Titan, Triton, Ganimed, Titania, Oberon.


Ganimed, Titan, Callisto i Mjesec

Četiri najveća prirodna satelita u Sunčevom sustavu su Ganimed, Titan, Callisto i Mjesec. Ganimed i Callisto su Jupiterovi prirodni sateliti, Titan je Saturnov prirodni satelit, a Mjesec je Zemljin prirodni satelit. Mjesec su ljudi već uspjeli posjetiti, ali Ganimeda, Callista i Titana još nisu, a vjerojatno još dugo i neće. Vjeruje se da na Titanu postoje litice od krutoga metana i rijeke od tekućeg. Da Ganimed ne kruži oko Jupitera bio bi kvalificiran kao planet. Callisto je sličan Merkuru.


Mjesec

Podaci o Mjesecu
Starost 4.6 milijardi god.
Promjer 3476 km
Prosječna udaljenost od Zemlje 384 400 km
Trajanje obilaska oko Zemlje 27.3 dana
Trajanje okreta oko vlastite osi 27.3 dana
Površinska temperatura Od – 155°C do 105°C

MJESEC je Zemljin prirodni satelit. On kruži oko svoje osi i oko Zemlje, pa kažemo da je on njen vjerni pratitelj. Mjesec je i jedno od najvećih nebeskih tijela (nakon Sunca, osam planeta, i satelita Ganimeda i Titana) Mjesec je veći od Plutona koji je najmanji planet Sunčeva sustava. Star je kao i Zemlja - 4,6 milijardi godina, no on je beživotan, bezvodan i bez zraka. Na Mjesecu trag koji su ostavili astronauti ili kotači nekog njihovog vozila ostat će još oko 100 milijuna godina. Mjesec, okrećući se oko Zemlje, prima svijetlo od Sunca pa se na Zemlji vide samo njegovi osvijetljeni dijelovi – kažemo da su to mjesečeve mijene ili faze. Mjesec ima četiri glavne faze: Mlađak, Prva četvrt, Uštap, Druga četvrt.


Kometi

KOMETI ili možda REPATICE? To su uglavnom tijela koja se gibaju oko Sunca. Definicijski, KOMET je tijelo došlo izvan Sunčeva sustava, u blizini Sunca razvija rep dulji od 100 mil. km. Kometi se ne okreću u ravnini s ostalim planetima, već po nekoj izduženoj putanji. Dolaze daleko iza Plutonove staze, od tzv. OORTOVOG OBLAKA koji je im e dobio po nizozemskom astronomu Jonu Oortu. Sastavljeni su od leda i stijenja zaostalog iz rođenja Sunčevog sustava. Neki kometi se približe blizu Suncu jednom i zovu se NEPERIODIČNI KOMETI, a neki više puta i zovu se PERIODIČNI KOMETI. Kad se približe Suncu razvijaju plin koji gori te tako izgledaju kao repatice, rep kometa uvijek je okrenut na suprotnu stranu od Sunca. Neki kometi mogu se približiti Zemlji te ih možemo vidjeti golim okom, a u prošlosti se komet očitovao kao navjestitelj velikih katastrofa. Neki kometi: Halley, Encke, Mrkos, Ikeya, Seki… Halleyev komet se vraća u središte Sunčeva sustava svakih 76 godina. Najčešći komet koji se poja vljuje svakih 3,3 godine jest Encke. Najsjajniji poznati komet 20. stoljeća bio je Day Light Comet. Veliki komet je komet koji se pojavio 1843. godine, imao je rep dug 330 mil. km. Njime bi se Zemlja mogla omotati 7000 puta. On će se u središte Sunčeva sustava vratiti tek 2356. godine.

Asteroidi

ASTEROIDI su mala nepravilna nebeska tijela u Sunčevom sustavu. Ta tijela kruže između staza Marsa i Jupitera, no neki putuju Jupiterovom putanjom. Asteroidi izgledaju zvjezdoliko, ali možemo ih nazvati planetoidima. PLANETOIDI su nazivi za malene planete. Neki asteroidi zalutaju vrlo blizu Suncu pa neki i izgore. Prvi otkriveni asteroid zove se 1 CERES, a nakon njega otkriveni su 2 PALLAS, 3 JUNO, 4 VESTA. Otpočetka otkrivanja ljudi su im davali imena ispred kojih je obavezno bio broj. Do 2005. god. je otkriveno više od milijun asteroida. Asteroidi u sunčevom sustavu uglavnom kruže Asteroidnim pojasom između Jupitera i Marsa. Neki se asteroidi približavaju Zemlji. Sudari asteroida sa Zemljom ostavljaju velike tragove poput širokih kratera u Arizoni promjera 1 kilometar. No asteroidi su bogati sirovinama i kemijskim elementima i spojevima zbog čega bi se moglo razviti svemirsko rudarstvo. Asteroid 243 IDA ima svoj prirodni satelit DACTYL. 1 Ceres je najveći poznati asteroid, promjer mu je 930 km, kad bi bio položen na Zemlju prekrio bi Francusku. 4 Vesta je najsjajniji asteroid. Asteroid 2304 zovu još i Mr. Spock, prema liku iz TV serije Zvjezdane staze.


Meteori

Što su meteori? Na prvi pogled ne znamo. Ali sjetimo se koliko smo puta vidjeli ''zvijezdu padalicu''? Tada nismo razmišljali koje je pravo ime tim tijelima koja padaju nego nam je na pamet odmah palo: pada zvijezda. Ali vrijeme je da saznate što je to zapravo. Astronomi te ''zvijezde padalice'' nazivaju METEORI. Meteori su mala tijela građena od međuplanetarnog materijala. Vjeruje se da su nastali od kometa i asteroida koji su se raspali izazvani nekim sudarom ili sličnim. Meteori se često u svom kruženju oko Sunca sudaraju sa Zemljom. Meteori se kreću brzinom od oko 70 kilometara u sekundi pa prilikom ulaska u zemljinu atmosferu jednostavno izgaraju i to najčešće u kratkotrajnom bljesku. Takav bljesak promatrač na Zemlji vidi kao ''zvijezdu padalicu''. Meteori su objekti malih razmjera no katkad se nađe i poneki veći komad. Meteori često nastaju kada Zemlja presiječe put kometu. Tada prašina kometa ili krhotine upadaju u zemljinu atmosferu. Meteori se često u svemiru grupiraju u meteorske potoke. Takvi se meteori nazivaju meteoroidi. Zemlja često prolazi kroz takav potok i meteoroidi upadaju u atmosferu i izgaraju. Tada ih zovemo meteorima. Veći meteori koji ne izgore u atmosferi u potpunosti padaju na Zemlju i njih zovemo meteoritima. Točka iz koje prividno dolaze meteori naziva se radijant. Zemlja točno u određenim razdobljima prolazi kroz meteorski potok tako da se radijant određenog potoka vidimo uvijek u istom zviježđu na nebu. Prema zviježđu u kojem se prividno nalazi radijant meteorski potoci dobivaju ime. Ponekad Zemlja prođe kroz gusti meteorski potok i tada u jednom satu u atmosferu upadne i više stotina meteora pa taj događaj nazivamo meteorskom kišom. Najčešći meteorski potoci su Kvadrantidi, Perzeidi i Geminidi. Perzeidi postižu maksimalno 200 meteora u satu, Kvadrantidi 120, a Geminidi 110. Ostali meteorski potoci su Liridi, Orionidi, Leonidi, Eta akvaridi i Južni delta akvaridi te drugi slabije uočljivi. Vrlo sjajni meteori nazivaju se bolidi. Najstariji meteoriti su ugljični hondriti i oni su često stari oko 4,55 milijardi godina. Najveći meteorit (meteor koji je pao na površinu Zemlje) leži u Grootfonteinu u Namibiji. Taj se meteorit naziva Hoba i dug je 2,75 metara, dok mu masa iznosi 59 tona. Jedini meteorit ubojica ubio je psa 1911. god. u jednom egipatskom mjestu po imenu Nakhla.


Transneptunijanci i Kentauri

KENTAURI su nebeska tijela slična malenim asteroidima i kreću se između Jupiterove i Neptunove staze. Prvi otkriveni Kentaur zove se CHIRON, a do 1998. godine ih je otkriveno 7. Iza Neptunove staze nalazi se Kuiperov pojas, područje u kojem je do 1998. godine otkriveno 60 malenih tijela – TRANSNEPTUNIJANCI. I Kentauri i Transneptunijanci malena su tijela i nisu lagano uočljiva teleskopima. Može se reći da su ta tijela jedna od najnovijih vrsta tijela u Sunčevom sustavu.