RELJEF AUSTRALIJE
Australija je najniži kontinent po nadmorskoj visini. Čak 40% njene površine ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Najveći dio kontinenta pripada starom kopnu Gondavi. Za Australiju je karakteristična monotonija prirodnog pejzaža. To je zemlja ravnica, ako se izuzme istočni planinski obod. Australski Kordiljeri (Australske Alpe, Plave planine, Kosciusko) su stare gromadne planine, gotovo su identične Uralu po visini, rudnom bogatstvu i pravcu pružanja. Najviši vrh je Mont Kosciusko - 2400 m u južnom dijelu Kordiljera. Njihov značaj je u šumskom bogatstvu, zimskom turizmu i hidrografiji. Strmo se dižu sa obale, a blago se spuštaju prema umutrašnjosti u Središnju australsku nizinu koja se pruža preko cijelog kontinenta, od zaljeva Carpentaria na sjeveru do Velikog Australskog zaljeva na jugu. Veliko razvodno gorje najpoznatije je gorje u cijeloj Australiji. Čitav ostali dio kontinenta se nastavlja na tu nizinu prema zapadu, ondje se nalazi jednolična Zapadna australska visoravan tj. ravna dolina iz koje pojedinačno izranjaju planinske gromade – Musgrave i Macdonnellovo gorje.
Čitava unutrašnjost Australije vrlo je jednolična i naziva se Death Heart, jer veliko prostranstvo u centralnom dijelu Australije zauzima pustinja protkana rijetkim trnovitim žbunjem. Dakle, na tim ogromnim površinama pružaju se ravnice sa blagim, neprimjetnim nagibima. Putnik prolazi na stotine kilometara, a da nigdje na horizontu ne ugleda nikakvu planinu ni uzvišenje. Željeznica Adelaide - Perth presijeca ravnjak Nularbor na potezu od 531 km u potpuno ravnoj liniji, bez i jednog zavijutka.
Australska je obala slabo razvedena, kao i obala svih južnih kontinenata. Nešto je više razvedena sjeverna obala Australije na kojoj se nalazi jedini pravi poluotok - York koji sa Arhemovom zemljom ograđuje veliki zaljev Carpentaria. Na jugu kontinenta izraziti su Spencerov i Sant Vincent zaljev, a Veliki australski zaljev suviše je prostran i otvoren da bi u pravom smislu riječi predstavljao to ime. Paralelno sa sjeveroistočnom obalom proteže se Veliki koraljni greben. Ovaj greben pruža se od rta York do rta Sandy, u zapadnom dijelu Koraljnog mora i dug je preko 2000 km. Sastoji se od koraljnih otoka ili atola. Bolje su mogućnosti na zapadnoj i jugoistočnoj strani gdje su obale donekle razvedene. Na jugu kontinenta nalazi se jedini veći otok – Tasmanija koji je odvojen širokim Basovim prolazom.
|
