AUSTRALIJA
Na prostranstvima Australije možemo sresti raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta, geografsko-morfoloških oblika, naroda i etničkih zajednica. Srećemo moderne gradove, sa primjesama kolonijalnog, i sa najdužim pješčanim plažama na svijetu...
Prvo novije naseljavanje Australije započelo je 1788. godine. Danas Australija ima oko 19 milijuna stanovnika, sa gustoćom naseljenosti od 3 stanovnika po km2. Europski doseljenici čine oko 95% australskog stanovništva. Većina je britanskog ili irskog podrijetla. Oko 4% su podrijetlom iz Azije i sa Bliskog Istoka.
Starosjedioci, pretežno Aboridžini, čine oko 1% stanovništva. Za Aboridžine se pretpostavlja da su Australiju naselili prije 40 000 godina. I pored činjenice da su bili nomadski ili polunomadski narod, imali su izražen osjećaj za stalno prebivalište, što je pobudilo zanimanje za zemljoradnju. Raslinje su krčili podmećući požare. Pored lova i poljoprivrede, uspješno su upravljali riječnim tokovima. Gradeći brane, dobivali su velike količine vode. Živeći na prostranstvima Australije, Aboridžini su razvili kulturne crte i ekološko znanje koje pokazuje impresivnu adaptaciju na često surova okruženja. Prema popisu iz 1991. godine, oko 240 000 stanovnika se izjasnilo kao Aboridžin. Najviše ih je u Novom Južnom Walesu i Queenslandu. U gradovima živi 85% ukupnog stanovništva. Najnaseljeniji je jugoistočni Queensland. Službeni jezik u Australiji je engleski. Pored engleskog, zastupljeni su jezici etničkih zajednica, kao neki od 200 različitih jezika starosjedilaca. Uslijed međusobnog miješanja i utjecaja, često se sreću osobe koje govore dva ili više jezika.
Klima se u Australiji znatno se razlikuje od područja do područja, ali na kontinentu u cjelini nema ekstremnih klimatskih pojava. Klima je na sjeveru tropska, a na jugu topla. Tropska klima obuhvaća 40% Australije i karakteriziraju je dva perioda: topli i vlažni period u veljači i ožujku sa sjeveroistočnim monsunima; i topli, suhi period sa sjeveroistočnim vjetrovima u ostalom dijelu godine. U centralnoj i sjevernoj Australiji srednje ljetne temperature se kreću od 27° do 29°C. Pustinje centralne i zapadne Australije čine dvije trećine ukupnog teritorija i imaju samo 250mm padalina godišnje.
U južnim su dijelovima izražena sva četiri godišnja doba. Zime su hladne, a ljeta topla. Najtopliji mjeseci su siječanj i veljača, sa prosječnom temperaturom od 21°C, najhladniji mjeseci su lipanj i srpanj, sa prosječnom temperaturom do 10°C.
Na istočnoj obali vrijeme je kišovito cijele godine. Na zapadu i jugu kišu donose zapadni vjetrovi, najčešće ljeti. Osim u rijetkim planinskim dijelovima Australije, snijeg se ne viđa. Sve južne države izložene su toplim, suhim vjetrovima, koji vrlo brzo dižu temperaturu. Na malom dijelu kontinenta zapaža se utjecaj i pojava tropskih ciklona. Australska valuta iznosi preko pola Eura ili preko 4 kune.
|
