Arhivi i digitalizacija

srijeda, 13.12.2017.

Arhivi i digitalizacija

Digitalizacija arhivske građe omgućuje pristup građi pomoću bilo kojeg uređaja povezanog na mrežu.
Digitalizacijom se smanjuje korištenje izvornika u fizičkom obliku, odnosno, produljuje se životni vijek izvornika (Stančić, 2009., str. 10).

Fizički predmeti se pomoću skenera, digitalnih fotoaparata ili 3D skenera pretvaraju i digitalni zapis (Stančić, 2009., str. 33).



Osim arhivskih spisa digitalizirati se mogu i video i audio zapisi pomoću posebnih uređaja za digitalizaciju vrpci (Stančić, 2009., str. 51 – 54).



Arhivki spis nakon skeniranja postaje slika u digitalnom formatu. No takva slika može se koristiti samo kao fotografija koju vizualno analiziramo.



Radi povećanja iskoristivosti i lakše obrade građe, takve digitalizirane slike obrađuju se pomoću programa za raspoznavanje teksta (optical character recognition ili OCR) (Stančić, 2009., str. 56).
Slika obrađena OCR programom omogućuje obradu teksta slike u raznim računalnim okružjima za obradu teksta (MS Word), te omogućuje pretraživanje ključnih riječi.
OCR olakšava pronalaženje i uspoređivanje tekstova na osobnim računalima ali i pronalaženje tekstova na internetu, pomoću analize ključnih riječi.
OCR ima is svoje nedostatke. Tekstovi mogu biti loše kvalitete ili pisani nelatiničnim pismom, što povećava broj pogrešno interpretiranih slova (Stančić, 2009., str. 72).

Problemi:
- Pitanje intelektualnog vlasništva, enkripcije, dostupnosti i distribucije.
- Pitanje vođenja, planiranja i financiranja projekata digitalizacije.
- Upravljanje serverima, troškovi.



Pitanje inteligentnijih metapodataka i internetskih tražilica:
Minimalistički metapodatci su korisni za profesionalne korisnike unutar institucije, ali otežavaju pronalaženje digitalizirane građe laicima koji koriste web preglednike (Sutton, 2012., str. 58 – 59).
Prošireni metapodatci olakšavaju pronalaženje građe korisnicima koji se služe web preglednicima zbog specifičnog načina rada tih preglednika, ali usporavaju postupak digitalizacije i povisuju troškove (Sutton, 2012., str. 59).


Projekti digitalizacije u SAD-u:

NARA (The National Archives and Records Administration) je vladina agencija koja čuva i osigurava pristup arhivskim dokumentima u posjedu vlade SAD-a (National Archives and Records Administration, https://www.archives.gov/digitization/strategy.html, pristupljeno 13.12. 2017.).



Taj arhiv sadrži preko 12 milijardi dokumenata. Uz to sadrži još i elektroničke materijale, karte, fotografije, zvučne i video zapise itd. Godine 2015. su objavili plan u kojem bi omogućili javni pristup svojim važnim dokumentima kroz proces digitalizacije. Kako bi omogućila svoj projekt digitalizacije, NARA je uspostavila partnerstva sa raznim javnim, privatnim, obrazovnim i vladinim institucijama (https://www.archives.gov/digitization, pristupljeno 13.12.2017.).
Ti partneri onda sami obavljaju digitalizaciju, ili financiraju NARU da obavi proces digitalizacije. Svi će digitalizirani zapisi biti uključeni u katalog nacionalnog arhiva te će se njima moći pristupiti putem interneta (https://www.archives.gov/digitization/strategy.html, pristupljeno 13.12.2017.).

Ciljevi digitalizacije:
- osigurati online pristup sve većem broju dokumenata u posjedu arhiva.
- učiniti digitalizirani materijal i metapodatke dostupnim u njihovom online katalogu.
- osigurati pristup onim materijalima kojima se više ne može pristupiti u njihovom originalnom formatu.

Čimbenici koji omogućavaju ovakav plan digitalizacije:
- kvalitetna informatička infrastruktura.
- financiranje - partnerstvo s drugim institucijama.
- osnivanje posebnog kadrovskog odjela specijaliziranog za digitalizaciju.


Projekti digitalizacije u Hrvatskoj:

Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe 2013. godine:
(Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture)
- Hrvatski državni arhiv Gradivo Pavlinskog samostana sv. Marije u Crikvenici u HDA: 20.000,00 kn.
- Knjižnice grada Zagreba, Zagreb Digitalizirana zagrebačka baština: 10.000,00 kn.
- Muzej grada Zagreba Digitalizacija Zbirke fotografija, fotografskog pribora i razglednica: 35.000,00 kn.
- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Adrianskoga mora sirena: 20.000,00 kn.
- Digitalizacija starih hrvatskih novina i književnih časopisa: 30.000,00 kn.
- UKUPNO:22 programa 721.000,00 kn.



Radne skupine ministarstva kulture za izradu strategije digitalizacije kulturne baštine do 2020.godine:
- radna skupina za arhivsku građu.
- radna skupina za audiovizualnu građu.
- radna skupina za knjižničnu građu.
- radna skupina za muzejsku građu.
- radna skupina za tehničku koordinaciju.
(http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3791, pristupljeno 13.12. 2017.).

Razlozi za digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe:
Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe provodi se radi zaštite izvornika, povečanja dostupnosti i mogučnosti korištenja građe, radi stvaranja nove ponude, odnosno usluga korisnicima ili pak radi upotpunjavanja postoječega fonda.
Portal „Hrvatska baština“ bit će središnje mrežno mjesto koje će omogućiti pristup i pretraživanje digitalnih zbirki koje budu izražene u okviru projekta digitalizacije „Hrvatska baština“. Sadržavat će smjernice i upute za digitalizaciju te druge informacije, time će pružati potporu kako ovom projektu, tako i drugim projektima, ustanovama i pojedincima koje se bave ili žele baviti digitalizacijom arhivske, knjižnične i muzejske građe (http://europski-fondovi.eu/content/nacionalni-program-digitalizacije-arhivske-knji-ni-ne-i-muzejske-gra-e, pristupljeno 13.12. 2017.).


Literatura:

Stančić, Hrvoje. (2009.). Digitalizacija. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sutton, Shan C. (2012.). „Balancing Boutique-Level Quality and Large-Scale Production: The Impact of “More Product, Less Process” on Digitization in Archives and Special Collections“. RBM: A Journal of Rare Books, Manuscripts, and Cultural Heritage, Vol. 13, No. 1.

National Archives and Records Administration, https://www.archives.gov/digitization/strategy.html, pristupljeno 13.12. 2017.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3791, pristupljeno 13.12. 2017.

http://europski-fondovi.eu/content/nacionalni-program-digitalizacije-arhivske-knji-ni-ne-i-muzejske-gra-e, pristupljeno 13.12. 2017.

13.12.2017. u 17:23 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Opis bloga

Ovaj blog raspravlja o procesu digitalizacije arhivske građe.
Blog je nastao u sklopu kolegija "Humanistika u informacijskom dobu".
Kolegij se izvodi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, odjel za povijest.

Linkovi

https://www.archives.gov/digitiz
ation

https://www.archives.gov/digitiz
ation/str
ategy.html

http://rbm.acrl.org/index.php/rb
m/article
/view/369/369

https://blog.archive.org/2015/02/
10/4-million-
available-for-digitization-in-201
5-application-
deadline-is-april-30th-lets-app
ly-together/

https://peelarchivesblog.com/2
017/05/31/wh
y-dont-archivists-digitize-every
thing/