Arhangel

08.06.2009., ponedjeljak

Grkokatolici

U Splitu je u nedjelju, 07. lipnja 2009. godine, u crkvi Gospe od Dobrića na Voćnom trgu, u užoj gradskoj jezgri, slavljena sveta misa (sveta Liturgija) prema bizantsko-slavenskom obredu. Ovaje događaj jedan od prvih u pokušaju oživljavanja grkokatoličke zajednice u Dalmaciji i Splitu koja je djelovala sve do Drugog svjetskog rata kada su grkokatolici raseljeni, a njihove crkve u okolici Drniša (u mjestima Kričke i Baljci) spaljene. Riječ je o obredu koji unutar Katoličke crkve koriste Grkokatolici.
Grkokatolici su integralni dio Katoličke Crkve. To je dio Crkve sui iuris, tj. Crkva vlastitog kanonskog prava koja je rasprostranjena po cijelom svijetu, ali joj je jezgro u srednjoj i istočnoj Europi. Vlastito kanonsko pravo Grkokatolicima omogućuje vlastitu crkvenu disciplinu i liturgiju. Konkretno to znači da se npr. svećenički kandidati prije zaređenja mogu oženiti i biti zaređeni kao oženjeni ljudi. Jednako tako, vlastito crkveno pravo Grkokatolicima omogućuje slaviti sakramente prema vlastitim tipicima, tj. obrednicima. U ovom slučaju, obredi kod naših Grkokatolika gotovo u potpunosti nalikuju na obrede u pravoslavnim crkvama. To opet uvjetuje i nutarnji izgled grkokatoličkih crkava koje, poput pravoslavnih, imaju ikonostase – oltarne pregrade.
Grkokatolici su u Hrvatskoj okupljeni u Križevačku biskupiju (eparhiju) i, prema popisu stanovništva, ima ih oko 25 000. Prema nacionalnoj pripadnosti uglavnom su Hrvati, a ima ih koji se osjećaju Ukrajincima i Rusinima. Najviše ih je u Zagrebu, gdje na Kaptolu i stoluje grkokatolički biskup, zatim na Žumberku, u Križevcima, Slavoniji i Dalmaciji. Križevačka je biskupija, pod nazivom Marčanska biskupija, osnovana još 1611. godine i pripada Zagrebačkoj metropoliji, tj. crkvenoj pokrajini. Grkokatoličko sjemenište nalazi se u zagrebu, na Gornjem Gradu, neposredno iza kule lotrščak, na putu prema crkvi svetog Marka.
U novijoj hrvatskoj povijesti istaknuo se grkokatolički biskup Janko Šimrak koji je stradao u komunističkim progonima Crkve u Hrvata nakon drugog svjetskog rata. Sadašnji je grkokatolički križevački biskup Slavomir Miklovš, a novoimenovani biskup Nikola Kekić. Osim njih, u novije su vrijeme u Hrvatskoj istaknuti grkokatolici: svećenik – publicist Živko Kustić, pok. General Zvonimir Červenko, košarkaš Stojko Vranković, medijski magnat Ivan Pavić i dr.
Grkokatolici su pravo kulturno i duhovno blago našeg društva. Predstavljaju različitost koja nas obogaćuje. Rimski i bizanstko-slavenski obredi koje katolici u našoj sredini prakticiraju pokazuju svo bogatstvo tradicija i baštine koje su nam namjerila stoljeća i koju smo pozvani upoznavati i čuvati.

<< Arhiva >>