|
Kiparstvo Sare Lovrić Caparin napogled je usmjereno izražavanju prostornih, pa čak i geometrijskih aspekata stvarnosti. Shvaćamo li, pak geometriju u vidu analize idealnih prostornih odnosa, Sarine izrađevine doimaju se jednostavnim konstruktima: oni teže općim iskazima o ravnoteži, gdje gradbeni kubusi i grede simuliraju stanje likova na plohi, a manje se orijentiraju prema dubinskoj dimenziji prostora. Ipak, ovakvo čitanje lišava Sarinu skulpturu nekih temeljnih vrijednosti. Naime, geometrija se ovdje na izvjesni način nameće kao opna stvarnom istraživanju. Ono je, čini se, usmjereno shvaćanju djela kao teksta, ili –nešto preciznije- kao konstruktivnog spoja realističke naracije s poetskim iskazom. Općenito gledano, svaki tekst temelji se na sekvencama. Sekvenca se mogu usustaviti na dva načina: one mogu sljediti «realne» uzročno-posljedične odnose, a mogu se - baš poput poetskog iskaza – strukturirati na značenjskoj gustoći i metafori. Ono što u Sarinoj skulpturi prepoznajemo kao realističku naraciju pripada geometrijskom okviru, predvidljivim igrama s ravnotežom, odnosno potpunoj redukciji neočekivanih prema očekivanim i mogućim odnosima. Tako će kubusi stajati jedni na drugima (ili će vertikalno lebdjeti u prostoru) zato jer se svaka druga varijanta protivi logici statičkih uzroka i posljedica. Jednako se ponašaju i grede, koje se sijeku pod kutevima koji očekivano podržavaju jednostavne obrasce ravnoteže. Na taj način kiparica stvara uvjete realističkog diskursa, dakle svega onoga za što iskustveno očekujemo kako se može ili mora dogoditi u uvjetima gravitacije i linearnog vremenskog tijeka. Ovdje valja dodati kako «realizam» prikaza ipak shvaćamo samo uvjetno. Realno je, naime, sve ono što slijedi linearni niz uzroka i posljedica, bez obzira možemo li sekvence ili cjelinu toga niza imenovati. Gradbeni elementi Sarinih objekata ne mogu se smatrati imenično realnima, već objektivnima u smislu općih uvjeta realnosti. Gotovo bismo mogli reći kako se ovdje radi o makro-realnosti koja nam nikad nije iskustveno posve dostupna, ali ju svejedno uzimamo kao os oko koje gradimo stabilnu predodžbu svijeta. Stoga «realizam» Sarinih objekata funkcionira upravo na makro razini, slično arhitektonskom kosturu koji nikada ne primjećujemo, ali osigurava opstojnost imenično prisutnim prozorima i vratima. Poetski tekst Sare Lovrić Caparin začinje se u samom tkivu te apstrahirane, i nadasve minimalizirane realnosti. Zaista, kiparica će neke kubuse graditi ne više u drvu (koje na prvi pogled prevladava unutar njezinog opusa), već od akumulacije otpadnih materijala, iskorištane industrijske ambalaže i plastificiranih «junk» - elemenata. Za razliku od drvenih sekvenci, ambalažni objekti načelno posjeduju karakterstike imenične realnosti; te najčešće služe kao jezički surogati značajnog odsječka naše stvarnosti. Mlijeko, primjerice, u našoj svijesti zauzima stabilnu sliku ambalaže u kojoj se isporučuje, te ga rijetko doživljavamo u smislu njegove stvarne materijalne kvalitete. Značenjska inverzija, koja se u kontekstu potrošačke stvarnosti događa svaki dan, sastoji se od situacije u kojoj proizvođač stvara artificijelnu sliku mlijeka, a mi tu istu sliku prepoznajemo kroz oblike koji se logički grupiraju, ali prema jednako artificijelnoj prostornoj klasifikaciji prodavaonice. Nema sumnje, Coca Cola i jogurt pakiraju se u različite oblike spremnika, stoje na različitim policama, te -«realistički» gledano – pripadaju različitim, ali logički usustavljenim sekvencama stvarnosti. Sara Lovrić Caparin gniječi i drobi, tali, poništava «imenički realizam» i iskustvenu logiku tih sekvenci. Ona uništava ambalažne oblike, stvarajući od njih jedinstvenu masu materijala unutar koje prepoznajemo tek okrajke bivših boja, prisnih formi i etiketa. Tako se doslovno i figurativno stvara semantička gustoća na površini pojedinih kubusa, gustoća koja razara industrijski oblikovane imenice, te njihove okrajke povezuje u prostorne ili poetske analogije. Kubičke akumulacije poznate su nam kao dostignuće «Novog realizma», ali Sara Lovrić Caparin koristi ih – svijesno ili nesvjesno – u smislu stanovite intertekstualnosti, iako ne bez stvarne potrebe promišljanja ready- made sirovine. Kiparica, činise, najviše ispituje vlastito djelo kroz sukob dva principa montaže, odnosno dvije vrste naracije. Valja nam primjetiti kako se ove naracije još uvijek nalaze u u stanju međusobne odvojenosti. Autorica ih doživljava u vidu paralelnih tokova svijesti koji se ne povezuju organski, već isključivo konstruktivno, što, konačno, predstavlja faktor osobnog izbora, a možda i vremena koje u tu skulpturu tek treba biti uloženo. Vladimir Rismondo ml. |
|
Dakle, za sve laike i za one koji to nisu, par riječi o nastanku slike ispod i općenito. Kako u kiparstvu, tako i u slikarstvu zanima me ekspresivnost u načinu rada. To podrazumjeva određenu eksperimentalnost, jer ni sama ne znam kako će neka stvar na kraju izgledati. Ono što želim u tom trenutku jest izraziti se. Dakle potezi nastaju brzo, ekspresivno, slikaju se slojevi nad slojevima, ucrtavaju se različiti grafizmi, sve to skupa "zalijem" s lazurnim bojama, upotrebljavam razne druge materijale (tkanine, novine), param,palim, pa sve to iznova i iznova, tako da su slike nastajale danima, sve dok ne bi dobila strukturu koja bi bila zadovoljavajuća na mikro i makro planu. Zato se ovaj ciklus skulptura koje ste vidjeli i slika koje ćete vidjeti naziva AKCIJA I PROCES. Akcija - riječ koja označava brzinu, dinamičnost, u suprotnosti ja sa riječi proces - riječi koja podrazumjeva određeno trajanje u vremenu. Takvi sukobi općenito su moja preokupacija, inventivnost u kombinaciji materijala kao i konceptualne suprotnosti, ukratko, spajanje nespojivog. |
|
Da bi razumjeli nastanak ovih portreta, počet ću od samog procesa rada. Ono izražava ekspresivnost u djelovanju i izboru materijala. Dakle radovi su nastajali brzo, s trenutnom inspiracijom, "u dahu". Zato su portreti pomalo nedovršeni, grubi, neki čak i ružni, ali po mom mišljenju to im daje određeni karakter (mogla bi reći da žive neki svoj vlastiti život), iako je jasno da to nisu realni portreti. |
|
1 |
|
Skulptura nastala 2003 kombinacija materijala (gips, novinski papir, krpe, piljevina, poliester) radovi na prodaju, početna cijena 1000 kn neka licitiranje počme... |
|
Sad kad sam vas upoznala sa slikama i osnovnim podacima,bio bi rad i da napišem nešto o predstavi. Kao što sam već rekla predstava se zove "Neš' ti biža, a za sve one koji ne znaju biž=grašak. To je obrada poznate bajke Hansa Cristtiana Andersena "Princeza na zrnu graška". Nadam se da sadržaj priče znate, jedina razlika jest to što se radnja naše predstave odvija u dalekoj "Bižolaniji", zemlji gdje žive "bižuljci". Sama igra zasniva se na kombinaciji glume u živo i lutkarskih djelova. Također, isprepleću se ples i pjesma , tako da možemo reći da je i neka vrsta dječjeg mjuzikla. Likovni dio (scenografija, kostimografija) nastojao je prikazati svu čarobnost svijeta graška. Pri kreiranju kostima htjela sam stvoriti nešto drugačije od tipičnih dvorskih kostima. Polazeći od forme graška (okruglost) postavila sam osnovnu ideju na kojoj sam gradila svoje kostime. Također, svi kostimi su zelenog kolorita, ukrašeni mahunastim i grašastim oblicima. Tom zelenilu suprostavila sam komplementarnu crvenu, kao i srebrnu da bi naglasila svečanost dvorskog staleža imaginarnog svijeta graška. Sudeći prema odazivu malih gledatelja, ali i kritike, mislim da sam u tome i uspjela. Predstava je odigrana 40-ak puta u dupkom punom šibenskom kazalištu, a planira se i svečano otvorenje na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku 2006. |
|
Šibensko kazalište sezona 2005/06. Redatelj i obrada teksta:Mate Gulin Scenograf: Branko Lovrić Caparin Autor glazbe: Toni Eterović Kostimografija: Sara Lovrić Caparin Koreografija: Zorana Mihelić Izrada lutaka: Borko Čelar |
3. |
2. |
|
Za početak željela bih vam pokazati kostimografiju s već navedene predstave, pa da vidimo... |
| siječanj, 2006 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
