Biblija
Ne tako davno uz večernji list distribuirana je Biblija (stari zavjet) petoknjižje koju sam pročitao, kao što su to učinile (pretpostavljam) stotine tisuća osoba diljem Hrvatske ukoliko knjigu nisu kupili samo zato da im krasi regale i vitrine.
Na samom početku u Knjizi postanka govori se o dva izvještaja o stvaranju. Ta dva izvještaja razlikuju se. Citirat ću samo neke dijelove, postaviti pitanja i moliti one koji znaju da mi odgovore.
Prema prvom izvještaju, nakon što je Bog stvorio nebo i zemlju, razdvojio zemlju od voda, stvorio sve živo na zemlji: biljke i sve životinje na kopnu, u moru i u zraku, slijedi šesti dan stavranja:
“I reče Bog:»Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što puze po zemlji.
Na svoju sliku stvori Bog čovjeka
Na sliku Božju on ga stvori
Muško i žensko stvori ih.
I blagoslovi ih Bog i reče im:»Plodite se, i množite, i napunite zemlju, i sebi je podložite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što pužu po zemlji!» I doda Bog:»Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima što puze po zemlji u kojima je dah života – neka je za hranu sve zeleno bilje!» I bi tako. I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro. Tako bude večer, pa jutro – dan šesti”.
Prema drugom izvještaju o stvaranju:
“Kad je Jahve, Bog, sazdao nebo i zemlju, još nije bilo nikakva poljskog grmlja po zemlji, još ne bijaše niklo nikakvo poljsko bilje, jer Jahve, Bog, još ne pusti dažda na zemlju i nije bilo čovjeka da zemlju obrađuje. Ipak, voda je izvirala iz zemlje i natapala svu površinu zemaljsku. Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša.”
“I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti čovjeka koga je napravio. Tada Jahve, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla – pogledu zanimljiva a dobra za hranu – i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla.
…..
“Jahve, Bog uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrađuje i čuva. Jahve, Bog zapovijedi čovjeku:»Sa svakog stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!»
I reče Jahve, Bog:»Nije dobro da čovjek bude sam: načinit ću mu pomoć kao što je on.» Tada Jahve, Bog, načini od zemlje sve životinje u polju i sve ptice u zraku i predvede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozva, da mu tako bude ime. Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama u zraku i svim životinjama u polju. No čovjeku se ne nađe pomoć kao što je on. Tada Jahve, Bog, pusti tvrd san na čovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra što ga je uzeo čovjeku napravi Jahve, Bog, ženu pa je dovede čovjeku. Nato čovjek reče:
«Gle, evo kosti od mojih kostiju,
mesa od mesa mojega!
Ženom neka se zove,
Od čovjeka kad je uzeta!»
Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu i bit će njih dvoje jedno tijelo.
A bijahu oboje goli – čovjek i njegova žena – ali ne osjećahu stida.
Dakle, zašto se ova dva izvještaja razlikuju u pogledu stvaranja prvih ljudskih bića? (prema prvom izvještaju najprije je Bog stvorio biljke i životinje a zatim čovjeka. Prema drugom izvještaju je stvorio najprije čovjeka pa zatim zasadio biljke i stvorio životinje u edenskom vrtu.
Stidi li se dijete biti golo pred svojom majkom i svojim ocem kada se rodi?
U prvom izvještaju Bog kaže “načinimo” čovjeka. Tko to treba učiniti zajedno s Bogom?
Kako to da čovjek nije umro kad je pojeo plod sa stabla spoznaje dobra i zla iako je to Bog rekao?
“Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog. Ona reče ženi:»Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?» Žena odgovori zmiji:»Plodove sa stabla u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog – da niste jeli! I ne dirajte u nj da ne umrete!» Nato će zmija ženi:»Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onoga dana kada budete njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.» Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno; ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.”
Kako je zmija mogla znati da će čovjek i žena (budu li kušali plod sa zabranjenog stabla) postati kao bogovi koji razlikuju dobro od zla?
Po čemu je žena vidjela da je stablo dobro za jelo ako još nije razlikovala što je dobro a što zlo?
Zašto im je bilo neugodno kada su shvatili da su goli? Što je u tomu zlo?
Pokvarenost ljudi
“Kada su se ljudi počeli širiti po zemlji i kćeri im se narodile, opaze sinovi Božji da su kćeri ljudske pristale, pa ih uzimahu sebi za žene koje su god htjeli. Onda Jahve reče:»Neće moj duh ostati u čovjeka dovijeka; čovjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinu dvadeset godina.» U ona su vremena – a i kasnije – na zemlji bili Nefili, kad su Božji sinovi općili s ljudskim kćerima pa im one rađale djecu. To su oni od starine po snazi glasoviti ljudi.”
Tko su ovi ‘božji sinovi’ ako crkva tvrdi i priznaje samo jednog Božjeg sina Isusa?
Već i u ranijim tekstovima spominje se bog u množini: ‘načinimo čovjeka’ i ljudi će postati kao ‘bogovi’ ako budu jeli plod sa zabranjenog stabla. Dakle, prema Bibliji ima više bogova i ima više sinova božjih.
Zašto onda crkva tvrdi da postoji samo jedan i jedini Bog i samo jedan i jedini njegov sin?
Što su bila djeca, koju su rađale kćeri ljudske a očevi im bili sinovi božji?
Ta djeca, zvana Nefili, jesu li bili polubogovi ili poluljudi? Bili su drugačiji od drugih ljudi jer tekst iz Biblije kaže da su to bili ‘po snazi glasoviti ljudi’.
Ako su sinovi božji uzimali ‘kćeri ljudske sebi za žene koje su god htjeli’ to asocira na to da su ih uzimali bez njhovog pristanka a to znači da su ih “silovali”. Može li se to tako protumačiti? Ili su oni kao sinovi božji to normalno smjeli činiti?
Ako ima onih, koji mi mogu odgovoriti na sva ova pitanja ja ću im od srca zahvaliti.