Linkovi
najave utakmica i zanimljivosti

OK ĐAKOVO II

12.03.2006., nedjelja

" LEPRŠAVA MAJA " ...

ŽOK RETFALA – OK ĐAKOVO 3:0
( 25:10; 25:18; 25:13 )

CURE SU IGRALE U SLJEDEĆEM SASTAVU:

1. SANDRA UNTERAJNER
2. ANDREA IVANDA
3. ANA VRHOVAC
4. MAJA AMBRUŠIĆ
5. MONIKA SLIŠKOVIĆ
6. ANTONIJA MARKOVIĆ
7. MARIJA ĆURIĆ
8. TANJA OMAZIĆ
9. TENA KNEŽEVIĆ
10. MATEA ZORIĆ
11. IVANA IVANUŠEC


Izgubiš ovim rezultatom, ali u cjelini nisi nezadovoljan igrom, što znači da je protivnička ekipa bila bolja i puno , puno uigranija.
Nije ni čudo, jer to su ipak djevojke koje već nekoliko godina igraju zajedno, a i po godištima su starije od mojih cura.

Tu bi se možda onako više iz duše moglo pisati o jednom podcjenjivačkom odnosu od strane njihovog trenera i općenito o njihovom odnosu prema ekipi koja im je došla u goste, odnosno o njihovom jednom malograđanskom ponašanju koje se manifestira time da konstantno imaju neki kompleks provincije, odnosno da pate od toga da žive u nazovimo velikom gradu, a da su svi manji gradovi oko njih sela, i na kraju tko je to Đakovo, pa da se još tamo i igra neka odbojka. Samim dolaskom u dvoranu njihov trener FRANIĆ BRANISLAV, se nije udostojio ni prići, a kamoli pozdraviti, a ne daj bože ruku pružiti. Odnos kakav nisam doživio stvarno nigdje, a tu odbojku sam igrao na prostoru cijele bivše Jugoslavije. SRAMOTA. Pomislio sam da nisam možda šugav, a čak sam se i dva puta onako diskretno pomirišio ispod ruke da možda ne smrdim te mi čovjek radi toga ne želi prići. Malo je taj osjećaj u meni popravio njihov trener prve ekipe koje je donio vodu za cure i pozdravio se onako ljudski i sasvim normalno. Samo zbog njihovog ovakvog odnosa bih volio da u curama proradi onaj naš đakovački inat, inat koji bih volio da se javlja uvijek kod cura, a naročito kada igramo protiv osječkih ekipa.

JEB'O IH NJIHOV GRAD KAD NEMAJU ONE LJUDSKOSTI U SEBI.


Ali ne bih više o tome jer bih u tom slučaju mogao pisati i nekoliko sati pa možda i dana , a to ne vjerujem da bi riješilo njih njihovog kompleksa provincije….


Najbolje da se vratim na analizu igre gdje su cure pokazale, barem meni , puno više nego što to rezultat govori. Odigrale su dosta pametno i zrelo, jedino što bih im zamjerio je to da nisu dovoljno srčano ušle u igru, već nekako dosta mlako kao da se to njih sve skupa ne tiče i da treba ubiti prije podne do ručka da bi se bolje ručalo.
Kako s nama nije išao naš tehničar ( NIKOLINA ) radi bolesti, morali smo navrat-nanos sklepati ekipu na posljednjem treningu u četvrtak i odigrati u formaciji 4 – 2. Nije se baš pokazalo kao najsretnija kombinacija iz razloga što nije bilo dovoljno vremena da se ta kombinacija bolje uigra, naročito što je jednog tehničara igrala ANTONIJA , kod koje se vidi da nedostaje brzine u kretanju i koncentracije kod samog dizanja, a kad je u zadnjoj liniji vidi se koliko nije savladala tehniku prijema i koliko će truda morati uložiti da to savlada. S druge strane ANDREA koja je odigrala sasvim solidno, odnosno jako dobro naročito kod kuhanja na drugu loptu gdje se vidjelo da ta cura ima mozak i da strahovito razmišlja, tako da je i mene na klupi iznenadila s dvije kuhane lopte kako ih je iznenada prebacila , a kako su se tek gledale protivničke igračice, a kada je bila u zadnjoj liniji imala je uz MONIKU danas najbolji prijem na utakmici. ANDREA me ja navela na razmišljanje da pokušamo malo drugačiju kombinatoriku u igri, možda češće s dva tehničara, odnosno možda i s njom kao jednim tehničarom tako da se ona i NIKOLINA mogu mijenjati. Naravno to će zavisiti i od protivnika protiv kojeg ćemo igrati, tako da mogu dobro izvagati što s takvim načinom igre mogu dobiti, a što izgubiti. Ostaju nam treninzi da to isprobamo pa ćemo, ja se nadam uz zajednički dogovor donijeti odluku koja će nadam se biti najbolja za kompletnu ekipu.
MONIKA i SANDRA su ponovno odigrale standardno jedino što se i kod jedne i kod druge javlja problem tih nekih polulopti u završnici koje obično završe u mreži, a kod SANDRE je sve češće i češće skakanje kod prijema lopte tako da se taj prijem malo i pokvario.
MAJA je danas bila sva "lepršava " u igri. Nije bila za prepoznati. Kod nje se danas najviše vidjelo koliko je mlako ušla u igru, a tako mlako se nikada ne smije igrati.
TENA , TANJA I MARIJA su za onu minutažu što su bile na terenu odigrale sasvim solidno jedina je zamjerka u kretnju u terenu koje mora biti puno, puno brže, a o napadnim djelovanjima ne mogu puno govoriti jer nisu imale dovoljan broj odigranih lopti, a ono što su odigrale dosta dobro je prolazilo, tako da bi njihovu kompletnu ocjenu igre mogao dati kada bude veći broj odigranih lopti u napadu. ANA je bila dosta standardna ako će morati dosta raditi na loptama koje joj idu malo sa strane, jer prijem takvih lopti danas nije bio dobar. Sve su završile u autu.
E onda kako se kaže šećer na kraju – MATEA I IVANA dvije moje biserice da ne kažem dva bisera. Od njih dvije bi čovjek mogao sastaviti jednu stvarno, ali stvarno dobru igračicu. Od IVANE uzeti brzinu i kretanje u terenu, a od MATEE završni udarac, jer IVANA strašno taj udarac ne može kontrolirati i od deset lopti devet će završiti u autu. IVANA će morati strahovito raditi na tome. Ako čita ove moje komentare koje sam već dao na ovim stranicama i ako počne ispravljati greške smatram da bi u tom slučaju dobili jednu stvarno kompletnu igračicu, a ovako ni jednu njenu smečiranu loptu ne smijem gledati , vjerovala to ona ili ne.

Danas nisam forsirao jednu ekipu u igri jer su protivnice bile puno jače tako da sam želio isprobati koliko sve cure mogu dati i protiv jačih ekipa i vidio sam da mogu i da će vrijeme donijeti i igru i rezultat. Nadam se da su to vidjele i one.

Cure morat ćete ozbiljnije prići igri, s više srca, a s druge strane budite opuštene kao danas i kada se to sve poklopi i posloži doći će i rezultati.

Iduću utakmicu nam dolazi Posavina Brod.

- 18:28 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>
< ožujak, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari On/Off

OK ĐAKOVO II
Adresa: Ivana Kukuljevića 7
Telefon/fax: 031/813-418

Predsjednik: Miroslav Užarević
mob: 091/52-28-332

Trener: Darko Perković
mob: 098/99-52-923
e-mail:
darko.perkovic@os.t-com.hr


o povijesti kluba...
Promatrajući kompletan ekipni sport u gradu Đakovu te 1998. godine došao sam do zaključka da osim rukometa , što se tiče ženskog sporta, nema više ništa gdje bi djevojke mogle koliko toliko pronaći sebe i skloniti se u tim osjetljivim godinama iz kafića i poraditi na sebi u tim zimskim mjesecima kada naš grad utone u jedno "kulturno mrtvilo".

Razmišljao sam o tome na taj način koliko je meni sport donio toga dobroga, druženja, prijateljstva, kroz sve te obveze izgrađivanje radnih navika, veselja nakon pobjeda , tuge nakon poraza, razmišljanja gdje sam pogriješio, kako to na najlakši način ispraviti u budućnosti, i koliko sam u svemu koristio glavu da bi protivnika matirao na najlakši način, a da ne dam svoj maksimum. To su mi uvijek bili najslađi poeni .
Ovaj sport jako traži glavu - razmišljanje, a ne samo sirovu snagu.

Kako sam u to vrijeme bio član muške odbojkaške ekipe ( koja danas na žalost više ne
postoji ) htio sam pokušati početi voditi jednu žensku odbojkašku ekipu vođen time da nisu sve cure dovoljno hrabre da se uhvate u koštac s rukometom, u odnosu na odbojku grubim sportom, tako da će i za mene ostati djevojaka koje će početi trenirati.

I tako je te 1998. godine osnovan ŽOK Đakovo u okviru OK Đakovo.

Uz pomoć radio Đakova dali smo oglas da se osniva klub i da počinjemo s treninzima vani na otvorenom igralištu Hrvatskog Sokola.
Odaziv djevojaka je bio takav da sam se na prvom okupljanju uplašio broja djevojaka koji se pojavio.Došlo je ukupno 49 djevojaka, a ja sam za treniranje na raspolaganju imao jednu mrežu i tri lopte.
Pomislio sam u sebi kako je svaki novi početak težak i klub je počeo s radom.
Prvi trening sam imao 18.05.1998. godine.
Djevojke sam podijelio u dvije grupe, a trenirali smo četiri puta tjedno s prvom grupom od 17.30 do 19.00 sati, a s drugom grupom od 19.00 do 20.30 sati.
Mogu samo bogu zahvaliti što su djevojke voljele dolaziti trenirati i što su ove iz prve grupe ostajale i na treningu druge grupe kao promatrači tako da su se roditelji zabrinuli gdje su im djeca od 17.00 do 21.00 sat i u toj svojoj brizi su počeli dolaziti i gledati što im djeca rade.
Zahvaljujući tome jedan od roditelja je na taj način postao i prvi sponzor ŽOK Đakovo jer kada je došao i vidio u kojim se uvjetima radi kupio je curama komplet opremu ( dresove, gaćice, trenerke ), jednu mrežu s antenama i ono što je meni bilo najvažnije kupljeno je petnaest novih lopti, tako da na idućem treningu iako je bio tmuran dan pred kišu meni je sjalo sunce. Želio je pomoći , pomogao je i ja mu od sveg srca želim sve najbolje u životu – Pero veliko hvala !!!!
Zamisli sad kombinacije, ja – pedeset cura – osamnaest lopti – NEVJEROJATNA KOMBINACIJA.
Borba s tim asfaltom nam je odmah bila puno lakša.

Pripremali smo se za početak prvenstva, prvog prvenstva ženske odbojke u povijesti grada.

Pred sam početak prvenstva napravio sam selekciju djevojaka s kojima ću trenirati u dvorani i s kojima ću početi prvenstvo, a bilo mi je jako krivo što nisam mogao nastaviti i s ostalima , ali to jednostavno tehnički nije bilo izvedivo.

Počeo sam raditi sa sljedećim curama:

1. IVANA MAJSTOROVIĆ 1983.
2. VALERIJA TOMIĆ 1983.
3. RUŽICA MIŠURA 1985.
4. MAJA ŠĆURIĆ 1984.
5. MARTINA VRAČEVIĆ 1984.
6. TEA VUIĆ 1983
7. MAJA KULUNDŽIĆ 1982.
8. MONIKA MITROVIĆ 1983.
9. KRISTINA UZELAC 1983.
10. JASMINA ĆURAK 1983.
11. MAJA SABLJAR 1982.
12. JASMINKA ABRAMOVIĆ 1982.
13. SANDRA IVANOVIĆ 1982.
14. SANELA ĆAVARUŠIĆ 1982.
15. NATAŠA BOŽIĆ 1983.
16. IVANA BALEKIĆ 1984.
17. IVANA SADAIĆ 1982.
18. IVANA RAJKOVIĆ 1978.
19. VJEKOSLAVA BOŠKOVIĆ 1979.
20. KSENIJA POLOŠKI 1982.
21. MIRELA BOŠNJAK 1983.
22. IVA BOŠKOVIĆ 1983.
23. IVANA PULJIĆ 1984.



To naše prvo natjecanje bilo je u "Slavonskoj ligi" između tri ekipe: mi, Nova Gradiška, gimnazija Matija Mesić – Slavonski Brod, po dvostrukom kružnom sistemu gdje smo otprilike svi bili podjednaki i gdje je svatko svakoga mogao dobiti.
Iz tog vremena nikako ne mogu zaboraviti veliku borbu za opstanak same ekipe, traženje sponzora, organizacija prijevoza, organizacija prijateljskih utakmica, novca na kapaljku, a sve košta, svi traže ...., a isto tako i ono što u čovjeku uvijek ostaje – ono lijepo, jer ružno se uvijek zaboravlja, ono veselje u kombiju kad dobijemo utakmicu u gostima, a cure zapjevaju meni vozaču. Ostaje u sjećanju i jednodnevni izlet u Bizovac na kraju sezone gdje smo nastavili to naše zajedničko druženje, gdje se razvija taj duh zajedništva, duh pripadnosti toj ekipi.

No kako to obično u priči biva – što je lijepo kratko traje.

U listopadu 1999. godine odlazim na novi posao u mili nam glavni grad. Cure mi priređuju oproštaj. Stisnulo se nešto u grlu, a gdje ću to pred njima pokazati. Na poklon dobivam veliku uvećanu našu zajedničku fotografiju, loptu s njihovim potpisima i mojim brojem 4, koja sada ima posebno mjesto u stanu ( i srcu naravno ) i jedan jedini osvojeni pehar s turnira u Slavonskom Brodu. ( od njega danas imam samo dijelove jer je to moja "tehničarka" od četiri godine stalno tražila i spremala na "svoje mjesto".
To ljeto, prije nego što sam otišao, počelo se malo ozbiljnije raditi u cijelom klubu tako da su naprevljena tri terena za odbojku na pijesku na gradskom bazenu i sada kad sam pomislio da bi se moglo puno kvalitetnije raditi, npr. škola odbojke za djecu preko ljeta, morao sam otići.

Spletom životnih okolnosti u Zagrebu se nisam dugo zadržao tako da se 2001. godine vraćam i ponovno se uključujem u rad kluba, a sada u toj sezoni su tu pored starih i neke nove cure:

1. MONIKA KARABOJEV 1983.
2. PETRA ANGEBRANDT 1983.
3. IVANA MAJSTOROVIĆ 1983
4. VLATKA KOREN 1984.
5. MARTINA VRAČEVIĆ 1984.
6. ZRINKA VRAČEVIĆ 1985.
7. MARINA ŠARIĆ 1985.
8. RUŽICA MIŠURA 1985
9. SUZANA KUNA 1985
10. MARTINA BAGARIĆ 1985.
11. ANTONIJA JUKIĆ 1986.
12. LIVIJA VRAČEVIĆ 1987.
13. JELENA LUCIĆ 1988.
14. MARIJA DUBRAVAC 1988.
15. ANTONIJA ŠIMIĆ 1988.
16. ANA BIUK 1988.
17. IRMA ŠĆURIĆ

S gore navedenim curama odradio sam samo jednu sezonu i iz osobnih razloga ponovno sam bio odsutan iz kluba sve do ove 2005. godine kada sam se pred početak sezone ponovo uključio u rad kluba.