ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

srijeda, 29.05.2013.

10 na�ina na koje ugro�avate svoje mentalno zdravlje

Na� um i raspolo�enje veoma su osjetljivi na svijet koji nas okru�uje. Uznemiruju�i doga�aji u �ivotu � lo� raskid, nezaposlenost, gubitak drage osobe � �esto nas uzdrmaju ili ostave tu�nima (�to je sasvim normalno), ali i na�a svakodnevnica i obrasci razmi�ljanja imaju veoma veliki utjicaj na raspolo�enje. Lo�e navike mogu da uti�u na na�e mentalno zdravlje, bez obzira da li se radi o jednom tu�nom danu ili potpunoj depresiji i anksioznosti.

Sre�om, ve�ina ovih mentalnih zamki se mo�e izbje�i. Evo i koje su to i kako da ih izbjegnete.

Izbjegavanje fizi�ke aktivnosti

Za�to je �tetno: Pored odr�avanja tijela u dobroj formi, fizi�ka aktivnost ima klju�nu ulogu u podizanju raspolo�enja, a istra�ivanja pokazuju da mo�e ubla�iti simptome depresije i anksioznosti. Izgleda da redovna vje�ba ima pozitivan efekat na mo�dane hemikalije i hormone koji se povezuju sa raspolo�enjem te mo�e imati vi�estruke psiholo�ke koristi (kao �to je pove�anje samopouzdanja) koje poti�u bolje mentalno zdravlje.

�ta mo�ete uraditi: Ako se borite kako biste se dr�ali rasporeda vje�banja, to mo�e zna�iti da je on preambiciozan. Za po�etak, poku�ajte odvojiti petnaest do dvadeset minuta na brzu �etnju svakog dana. Istra�ivanja pokazuju da i najumjerenija fizi�ka aktivnost pobolj�ava raspolo�enje.

Ignorisanje nereda

Za�to je �tetno: �ak iako je va� nagon za skupljanjem stvari u granicama normale, nekontrolisani nered u va�em domu mo�e biti suptilan izvor psiholo�ke tjeskobe. Zbog nereda se osje�amo optere�eno, i bukvalno i figurativno. Istra�ivanja pokazuju da se isti povezuje sa depresijom, anksiozno��u pa �ak i sa debljanjem.

�ta mo�ete uraditi: Ako ne�to niste koristili dvanaest mjeseci, vrijeme je da se te stvari rije�ite. I, umjesto tro�enja jo� vi�e novca na stvari koje vam i nisu toliko potrebne, razmislite da isti �tedite za posebne prilike ili za kra�i odmor. Istra�ivanja pokazuju da ove, takozvane, iskustvene kupovine �kupuju� vi�e sre�e od materijalnih dobara.

Nedovoljne koli�ine sna

Za�to je �tetno: Svako ko je nedovoljno spavao iskusio je razdra�ljivost, stres i sivilo koje se �esto mo�e nastaviti i slede�eg dana. Ako li�avanje sna i poreme�aji postanu hroni�ni, oni pove�avaju rizik od razvijanja depresije ili anksioznih poreme�aja.

�ta mo�ete uraditi: Dajte spavanju prioritet i praktikujte zdrave navike spavanja, kao �to su ograni�enje unosa alkohola i kofeina u satima prije spavanja. Veoma je bitno i da ne koristite ra�unare, tablet ure�aje, mobilne telefone u kasnim satima; plava svjetlost koju ovi ure�aji emituju potiskuje hormon sna, melatonin, i mo�e poremetiti va� bio ritam.

Previ�e alkohola

Za�to je �tetno: Alkohol na nervni sistem djeluje kao depresant, usporava vas i potencijalno smanjuje raspolo�enje. �tavi�e, previ�e alkohola u ve�ernjim satima ima tendenciju da izazove �esta bu�enja tokom no�i �to uti�e na kvalitet sna.

�ta mo�ete uraditi: Ograni�ite unos na �umjerene� koli�ine, koje ljekari defini�u kao jedno pi�e dnevno za �ene i dva pi�a dnevno za mu�karce.

Opsesivno razmi�ljanje

Za�to je �tetno: Konstantno �prevrtanje� istih misli �alje va�e tijelo i mozak u stresno stanje koje je poznato i kao �borba� ili �bijeg�. Disanje i otkucaji srca se ubrzavaju, a va�e tijelo osloba�a hormon stresa kortizol koji uzima danak na va�em fizi�kom i emocionalnom zdravlju.

�ta mo�ete uraditi: Nau�ite kako da prepoznate misli koje vas najvi�e zaokupljaju te se trenirajte da izbjegavate ove opsesivne puteve. Ono �to poma�e u takvim situacijama je duboko disanje, masa�a, brzo hodanje�

Potiskivanje bijesa

Za�to je �tetno: Bijes i frustracija sasvim su normalne reakcije na neizbje�ne �ivotne izazove. Ali, kada ta osje�anja potiskujete to mo�e imati suprotan efekat. Vi�e studija je potvrdilo da se potisnuti bijes i ljutnja povezuju sa simptomima depresije.

�ta mo�ete u�initi: Va�no je da izrazite negativne emocije, ali samo na odgovaraju�e na�ine. Ako mo�ete da komunicirate svoj bijes na asertivan, ali miran na�in, vjerovatno �ete se osje�ati bolje nakon toga.

Dru�tvena izolacija

Za�to je �tetno: Iako je povla�enje od porodice i prijatelja �est simptom depresije i anksioznosti, dru�tvena izolacija, a posebno osje�aj usamljenosti, tako�e pove�ava vjerovatno�u do�ivljavanja problema sa mentalnim zdravljem. Po istom principu, jake veze imaju tendenciju da �tite od depresije i pove�aju osje�aj sre�e.

�ta mo�ete u�initi: �ak i kada ste preokupirani obavezama i niste raspolo�eni, potrudite se da se pove�ete sa prijateljima i najbli�ima pa bar na samo nekoliko minuta. Takve dru�tvene interakcije podi�u raspolo�enje, a �esto budu i zabavnije nego �to to o�ekujemo.

Perfekcionizam

Za�to je �tetno: Ako poku�avate da zadovoljite nedosti�no visoke standarde u svemu �to radite, bilo da je u pitanju ve�era�nja ve�era ili sutra�nja prezentacija, to je recept za razo�aranje i nizak stepen samopo�tovanja. Uop�te nije iznena�enje da se perfekcionizam povezuje sa �paketom� mentalnog zdravlja koji uklju�uje depresiju, anksioznost i poreme�aje u ishrani.

�ta mo�ete u�initi: Umjesto perfekcionizma, te�ite onome �to doktori za mentalno zdravlje nazivaju zdrave te�nje. To zna�i postavljanje vi�e ostvarivih ciljeva, pri �emu gre�ke koje napravite slu�e u�enju iz njih i, najva�nije od svega, u�ivajte u putovanju, a ne samo u odredi�tu.

Pesimizam

Za�to je �tetno: Osobe koje konstatno vide �a�u kao polu praznu podlo�nije su depresiji, anksioznosti, poreme�ajima spavanja i drugim zdravstvenim problemima. Optimizam, s druge strane, poma�e u prevladavanju i za�titi od pomenutih oboljenja.

�ta mo�ete u�initi: Vje�bajte fokusiranje misli na pozitivne stvari. (Lista stvari na kojima ste zahvalni u �ivotu mo�e biti od velike pomo�i). A ako se ne osje�ate sre�nije, pretvarajte se dok to i ne postane stvarnost. Istra�ivanja pokazuju da smijeh mo�e pomo�i da se osje�ate sre�nije i optimisti�nije o sada�njosti i budu�nosti.

Boravak u zatvorenom prostoru

Za�to je �tetno: Prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru li�ava vas dva sastojka bitna za mentalno zdravlje: vitamina D koji se u organizmu porizvodi prilikom izlaganja sun�evoj svjetlosti (i koji dokazano �titi od razvoja depresije) i same prirode koja vas mo�e umiriti na podsvjesnom nivou. Nedavna istra�ivanja pokazuju da su osobe koje �etaju u prirodi smirenije i manje izlo�ene frustracijama u odnosu na osobe koje se kre�u prometnim gradskim ulicama.

�ta mo�ete u�initi: Iza�ite napolje! Ako radite u kancelariji, pro�etajte parkom (ako je to mogu�e) ili sjedite vani tokom pauze. �ak i mala koli�ina sun�eve svjetlosti (cijelih deset minuta) mo�e vam zaista pomo�i da se osje�ate bolje.

Izvor: minimagazin.info

Oznake: mentalno zdravlje

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 00:23 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

nedjelja, 12.05.2013.

Obavijest

S obzirom na pomalo iritantnu koli�inu "frcaju�ih" reklama koje nas svako malo zaska�u i dosa�uju kao i ograni�enost mogu�nosti ure�ivanja izgleda samog bloga, s vremenom �e se sadr�aj ovog bloga pomalo premje�tati na novu adresu:

http://anksioznost-panika-depresija.blogspot.com

Hvala na razumijevanju!

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 19:15 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

Jednostavno otkri�e: Paracetamol lije�i anksioznost

Analgetik koji se obi�no koristi za suzbijanje fizi�ke boli, mo�e se koristiti i za smanjenje emocionalne boli kao i napetosti i tjeskobe.

- Bol se mo�e protezati izvan o�te�enja tkiva i povrije�enih osje�aja, uklju�uju�i stres i egzistencijalnu nelagodu. Nevezano za vrstu bola, paracetamol utje�e na onaj signal u mozgu koji govori da ne�to nije u redu - ka�e voditelj studije, Daniel Randles sa sveu�ili�ta British Columbia.

Negativni osje�aji koji se javljaju kada se suo�avamo ili samo razmi�ljamo o smrti aktiviraju sli�an proces u mozgu.

- Jo� uvijek smo fascinirani �injenicom da obi�an lijek protiv glavobolje mo�e pomo�i ljudima da ne razmi�ljaju o smrti i ne osje�aju strah i tugu - ka�e Randles. Istra�iva�i smatraju da �e ova studija pomo�i pri lije�enju pretjerano osjetljivih ljudi ili onih s kroni�nom anksiozno��u, pi�e Daily Mail.

Izvor: vecernjilist.hr, 22.04.2013

Oznake: lije�enje

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 19:10 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

Kako prepoznati vlastitu anksioznost

Anksioznost se izra�ava nizom tjelesnih simptoma kao �to su:
lupanje srca, znojenje, podrhtavanje ruku ili tijela, suha usta, te�ko�e kod disanja, mu�nina u �eludcu, osje�aj topline ili vru�ine, napetost mi�i�a, osje�aj da se ne mo�emo opustiti, osje�aj knedle u grlu.

Nadalje, anksioznost se izra�ava psihi�kim simptomima kao �to su:
osje�aj nesvjestice, slabosti, smu�enosti, te�ko�a koncentracije, straha od smrti; kod oboljelih postoji strah da �e izgubiti kontrolu nad vlastitim pona�anjem, do�ivljaj pretjerane zabrinutosti, osje�aj da�e se svaki �as dogoditi neko neugodno iznena�enje.

Kada se ovi simptomi javljaju kao odgovor na neku situaciju koja pojedinca objektivno zabrinjava, kada bitno ne utje�u na djelovanje, npr. ako simptomi na ispitu pojedinca ne blokiraju toliko da ne mo�e odgovoriti na pitanja na koja zna odgovor, i kada nestanu nakon odre�enih izazivaju�ih situacija, radi se o o�ekivanoj anksioznosti koja ne bi trebala previ�e brinuti. Me�utim, kada su neki od simptoma stalni ili se javljaju u napadima panike ili u nekim posebnim situacijama kojih se ljudi obi�no ne boje, kao �to su npr. izlazak iz ku�e i odlazak u dru�tvo, tada se radi o anksioznom poreme�aju.

Simptomi anksioznosti kao posljedica disbalansa kisika i uglji�nog dioksida i lu�enja adrenalina

Vrlo je va�no razumjeti tjelesnu pozadinu nastanka simptoma anksioznosti; osoba mo�e lak�e razumjeti kako kontrolirati simptome anksioznosti ako nau�i kontrolirati disanje i napetost svojih mi�i�a.

Kao �to je navedeno, u anksioznosti tijelo reagira kao da je u opasnosti i priprema se na reakciju borbe ili bijega, za �to su potrebni jaki napeti mi�i�i, a za �to je potrebno vi�e kisika i adrenalina. Da bi se pove�ao dotok kisika, ubrzava se disanje. Ubrzanje disanja mo�e se do�ivljavati kao pote�ko�a u dola�enju do daha, prsni mi�i�i mogu postati napeti, a to se mo�e do�ivljavati kao pritisak ili bol u grudnom ko�u. Previ�e kisika u krvi mo�e dovesti do osje�aja nesvjestice. Poreme�aj omjera kisika i uglji�nog dioksida koji je smanjen odr�ava simptome.

Mo�da je dobro bolesnika uputiti da se prisjeti filmova u kojima osobe u pani�nom napadaju di�u u vre�icu kako bi se ovaj disbalans popravio.
Za demonstraciju ove povezanosti, bolesniku se mo�e re�i da �e svaka osoba koja se ubrzano uspinje stubama ubrzano i plitko disati i napraviti disbalans kisika i uglji�nog dioksida te dobiti simptome sli�ne onima kod pani�nog napadaja.

Adrenalin dovodi do ubrzanja rada srca, pove�ava napetost mi�i�a, �to mo�e dovesti do glavobolje, bolova u vratu, osje�aja obru�a oko glave te drhtanja mi�i�a. Tako�er mo�e izazvati crvenjenje ili blije�enje ko�e, pa osoba mo�e do�ivljavati vru�inu, hladno�u, ili naizmjeni�no jedno i drugo. S efektom adrenalina povezana su suha usta, zamagljen vid, te�ko�e gutanja, mu�nina i poriv za uriniranjem ili defekacijom i znojenje.

Izvor: MEDIX � SRPANj 2007. � GOD. XIII � Broj 71 - Tema broja: ANKSIOZNI POREME�AJI; autori: doc. dr. sc. Sla�ana �trkalj Ivezi�, Anka Vukovi�, radni terapeut