ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Anksioznost se izražava nizom tjelesnih simptoma kao što su:
lupanje srca, znojenje, podrhtavanje ruku ili tijela, suha usta, teškoæe kod disanja, muènina u želudcu, osjeæaj topline ili vruæine, napetost mišiæa, osjeæaj da se ne možemo opustiti, osjeæaj knedle u grlu.

Nadalje, anksioznost se izražava psihièkim simptomima kao što su:
osjeæaj nesvjestice, slabosti, smušenosti, teškoæa koncentracije, straha od smrti; kod oboljelih postoji strah da æe izgubiti kontrolu nad vlastitim ponašanjem, doživljaj pretjerane zabrinutosti, osjeæaj daæe se svaki èas dogoditi neko neugodno iznenaðenje.

Kada se ovi simptomi javljaju kao odgovor na neku situaciju koja pojedinca objektivno zabrinjava, kada bitno ne utjeèu na djelovanje, npr. ako simptomi na ispitu pojedinca ne blokiraju toliko da ne može odgovoriti na pitanja na koja zna odgovor, i kada nestanu nakon odreðenih izazivajuæih situacija, radi se o oèekivanoj anksioznosti koja ne bi trebala previše brinuti. Meðutim, kada su neki od simptoma stalni ili se javljaju u napadima panike ili u nekim posebnim situacijama kojih se ljudi obièno ne boje, kao što su npr. izlazak iz kuæe i odlazak u društvo, tada se radi o anksioznom poremeæaju.

Simptomi anksioznosti kao posljedica disbalansa kisika i ugljiènog dioksida i luèenja adrenalina

Vrlo je važno razumjeti tjelesnu pozadinu nastanka simptoma anksioznosti; osoba može lakše razumjeti kako kontrolirati simptome anksioznosti ako nauèi kontrolirati disanje i napetost svojih mišiæa.

Kao što je navedeno, u anksioznosti tijelo reagira kao da je u opasnosti i priprema se na reakciju borbe ili bijega, za što su potrebni jaki napeti mišiæi, a za što je potrebno više kisika i adrenalina. Da bi se poveæao dotok kisika, ubrzava se disanje. Ubrzanje disanja može se doživljavati kao poteškoæa u dolaženju do daha, prsni mišiæi mogu postati napeti, a to se može doživljavati kao pritisak ili bol u grudnom košu. Previše kisika u krvi može dovesti do osjeæaja nesvjestice. Poremeæaj omjera kisika i ugljiènog dioksida koji je smanjen održava simptome.

Možda je dobro bolesnika uputiti da se prisjeti filmova u kojima osobe u paniènom napadaju dišu u vreæicu kako bi se ovaj disbalans popravio.
Za demonstraciju ove povezanosti, bolesniku se može reæi da æe svaka osoba koja se ubrzano uspinje stubama ubrzano i plitko disati i napraviti disbalans kisika i ugljiènog dioksida te dobiti simptome sliène onima kod paniènog napadaja.

Adrenalin dovodi do ubrzanja rada srca, poveæava napetost mišiæa, što može dovesti do glavobolje, bolova u vratu, osjeæaja obruèa oko glave te drhtanja mišiæa. Takoðer može izazvati crvenjenje ili blijeðenje kože, pa osoba može doživljavati vruæinu, hladnoæu, ili naizmjenièno jedno i drugo. S efektom adrenalina povezana su suha usta, zamagljen vid, teškoæe gutanja, muènina i poriv za uriniranjem ili defekacijom i znojenje.

Izvor: MEDIX • SRPANj 2007. • GOD. XIII • Broj 71 - Tema broja: ANKSIOZNI POREMEÆAJI; autori: doc. dr. sc. Slaðana Štrkalj Iveziæ, Anka Vukoviæ, radni terapeut

Oznake: anksioznost