ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Iz èista mira vas obuzme osjeæaj praznine, tuge, neraspoloženja. Niste raspoloženi za rad, sporiji ste nego obièno, možda i previše zabrinuti. Èini vam se da vaše neraspoloženje raste i što duže ste u tom negativnom raspoloženju èini vam se da život zapravo nema puno smisla... Doðe vam to ponekad. Opravdanje možda nalazite u lošim vremenskim uvjetima, ponekom problemu kojeg nikako ne uspjevate riješiti, kritici suradnika, šefu, èlanu obitelji. Rijetko o tome i želite goovoriti u strahu da ne zazvuèite kao èudak. Niste krivi što se ponekad ne osjeæate dobro. Iako su promjene raspoloženja sasvim normalna i uobièajena stvar postoji i druga strana medalje. Zapravo svoje raspoloženje odreðujete sami. Vrijeme je da i za to preuzmete odogovornost.

Vjerujte da se svi ponekad osjeæamo loše bez ikakvog razloga. Ukoliko imate dijagnozu depresije ili neku drugu vrstu poremeæaja raspoloženja, ponašanja ili osobnosti, ili su promjene preèeste i predugo traju, dobro je potražiti savjet ili pomoæ psihoterapeuta. No ukoliko ne sumnjate u poremeæaj i niste zabrinuti za svoje zdravlje, radi se o normalnoj, uobièajenoj i prirodnoj pojavi, odnosno stanju. Promjeni raspoloženja. I stvar je onda samo u tome koliko dugo takvo negativno raspoloženje traje i kako vam se èesto dogaða. I još važnije, koliko vam je potrebno da ga uoèite i da se vratite u punu formu i dobro raspoloženje. Ukoliko znate prepoznati poèetak tog stanja, te ukoliko se znate iz tog stanja „brzo“ dignuti, a da vam pri tome nisu potrebna bilo kakva pomoæna sredstva (stimulansi) ili ljudi, veæ vi i vaša volja – sve je u redu.

Ovo je pristup na kojem se temelji kognitivno bihejvioralna terapija. Po njoj su naše misli, a ne drugi ljudi, situacije ili dogaðaji oko i izvan nas, uzrokom našim osjeæanjima i ponašanju. Naèin razmišljanja smatra uzrokom da se osjeæamo i ponašamo na odreðen naèin. Ukoliko se osjeæamo onako kako ne želimo ili se ponašamo na naèin koji ne želimo, važno je identificirati razmišljanje koje kod nas bude ta osjeæanja i ponašanja, te nauèiti kako ih zamjeniti razmišljanjima koja vode željenim reakcijama. To znaèi da sami možemo promjeniti naèin na koji mislimo s ciljem da se osjeæamo i djelujemo pozitivno po vlastito zdravlje iako se situacija oko nas nije promjenila.

Ukoliko vam je stalo do vaše emocionalne dobrobiti (a time i sveukupnog zdravlja) možete lako nauèiti upravljati svojim raspoloženjem. Jednostavno svakodnevno vodite raèuna o tome kako se osjeæate. Razmislite i o tome kojim ste zahtjevima i stresovima izloženi, kako utjeèu na vas i kako se s njima nosite. Odustanite od stalne i pretjerane zabrinutosti i optereæenosti brigama. Prepoznajte vrijednost u svakodnevnom, pa makar i kratkom mentalnom fitnessu kojim æete osnažiti svoj duh i tako se osjeæati spremnijima za svakodnevne napore kojima ste izloženi. Baš kao što i vježbanjem mišiæe èinite èvršæima i svom tijelu omoguæujete da se osjeæa dobro, mentalnim æete vježbama osnažiti svoju psihu. Poveæat æe se vaše samopouzdanje i pozitivan stav prema životu uopæe.

Jedna od stvari koju možete svakodnevno prakticirati u svrhu mentalne vježbe je podsjeæanje na pozitivne trenutke. Sjetite se svakodnevno nekog zadovoljstva, ugode ili neke druge pozitivne emocije koju ste doživjeli. Zastanite trenutak i osjetite ponovno sve pozitivne efekte takvih zadovoljstva. Negativne misli odagnajte bez obzira koliko uporno vas salijeæu. Prekinite ih èim se pojave ili im barem ne dopustite da vas preplave. To æete postiæi tako da skrenete svoju pozornost na pozitivno.
Pokušajte ne raditi više stvari odjednom, pogotovo kada radite nešto dobro za sebe. Uživajte svim èulima u lijepim trenucima, umjesto da dopustite da vas prekine zvonjava mobitela ili neka obaveza koju ste se “baš sjetitli”. Ne zaboravite da je u zdravom tijelu zdrav duh, pa vodite raèuna o prehrani i tjelesnim aktivnostima odnosno vježbanju.
Imajte hobi i uživajte u njemu. Neka to bude jedna od vaših redovitih aktivnosti.
Vodite raèuna o osobnim ciljevima koje ste si postavili bez obzira koliko ambiciozni bili. Vaše zadovoljstvo bit æe poptuno ukoliko vodite raèuna o onome što želite napraviti za sebe ( a ne samo za druge).
Osigurajte si “redovno pražnjenje” koje vam može donijeti pisanje dnevnika ili bloga!
Smijte se svakodnevno i odustanite od potrebe da budete preozbiljni (u svemu). Èujete li dobar vic isprièajte ga prijatelju, pogledajte komediju ili proèitajte nešto duhovito.
Pomažite drugima. Ne kaže se uzalud „Dobro je èiniti dobro!“. Kada uèinimo nešto za nekoga, i sami se osjeæamo dobro. No budite dobri i prema sebi. Nagradite se svakodnevno. To može biti neka sitnica, topla kupka, masaža, posjet kazalištu ili kava sa prijateljima. Što god vas veseli. Što god izaberete neka bude baš za vas.

Kako upravljati svojim raspoloženjem:

• Gradite i održavajte samopouzdanje, konstruktivan stav prema kritici, ne podliježite samosažaljevanju;
  
• Vodite brigu o svom tjelesnom zdravlju i kondiciji, jedite zdravo i odmarajte se dovoljno;
  
• Održavajte prijateljstva, tražite potporu i dajte ju drugima te gradite pozitivan pristup životu;
  
• Upravljajte svojim financijama i karijerom, svojim vremenom i stresom;
  
• Osvijestite to kako se osjeæate, utièite na svoje raspoloženje i težite miru u sebi i oko sebe.