ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Definicija manije
Manija je endogena psihoza, rjeðe se javlja samostalno, èešæe je udružena s depresijom u jedan krug, kao manièno-depresivna psihoza, pa se tada naziva cirkulatorna (bipolarna psihoza). Manija poèinje u mlaðoj dobi, a za nju su karakteristièni poremeæaji mišljenja, afekta i motorike. Misli naviru bujicom, a raspoloženje je bez razloga podignuto pa bolesnik zraèi vedrinom, sreæom ili samopouzdanjem. Vremenom se takav bolesnik iscrpljuje.

Definicija manièno-depresivne psihoze (bipolarnog poremeæaja)
Manièno-depresivna psihoza (bipolarna psihoza) endogena je duševna bolest u kojoj se izmjenjuju razdoblja manije i depresije. Spada u teške endogene psihoze. Smjenjivanje faza je neodreðeno pa dolazi do kraæih maniènih i dugih depresivnih razdoblja, ili obrnuto. Ne ošteæuje bolesnikovu liènost, a izmeðu napada bolesnik izgleda zdrav. Nešto je èešæa kod debljih osoba. Klinièka slika ovisi o fazi u kojoj se bolest nalazi, maniènoj ili depresivnoj.
Svijet bi bio jako dosadno mjesto kad bi svaèije raspoloženje bilo uvijek isto, ni veselo ni tužno. Naše je raspoloženje rijetko potpuno stabilno - male stvari mogu nas uveseliti, ili iznervirati i rastužiti. Neke su osobe svjesne pravilnih uzoraka kod promjena svog raspoloženja. Za neke, proljeæe je razdoblje poboljšanog raspoloženja kako se vrijeme poèinje popravljati, a zima je razdoblje slabijeg raspoloženja kako noæi postaju sve duže, a dani sve kraæi. Neke žene mogu primijetiti promjene u svom raspoloženju ovisno o razlièitim fazama menstrualnog ciklusa. Kod ovih raspoloženja, nije problem u ponavljajuæi obrascima raspoloženja, veæ je problem u stupnju povišenog ili sniženog osnovnog raspoloženja i kasnije posljedice odluka ili postupaka koji mogu biti uèinjeni u vrlo viskom raspoloženu (manija) ili pogoršanom raspoloženju (depresija).

Koji su simptomi?
Važno je razluèiti tri elementa ovog poremeæaja:
- depresivni simptomi
- manièni simptomi
- ciklusi ova dva raspoloženja.

Simptomi depresije su opisani u dijelu o depresiji.
Simptomi manije mogu ukljuèivati:
- ushiæenost
- razdražljivost
- izmjenjivanje stadija ushiæenosti i razdražljivosti - i nazad i to vrlo brzo
- hiperaktivnost
- slaba koncentracija i lako rušenje koncentracije
- slabije i nikakvo spavanje
- prejedanje
- poveæanje seksualne želje
- brzo preskakanje s teme na temu tijekom konverzacije - otežavajuæi osobi koja ga sluša da ga prati
- brzo govorenje, što otežava razumijevanje rijeèi koje izgovara
- grandiozne ideje

Osim toga postoje i ciklusi u kojima se mogu ponavljati. To se može prezentirati u nekoliko razlièitih oblika:

- miješani obrazac. Moguæe je da osoba pati od brojnih maniènih simptoma, a da u isto vrijeme pati i od teških depresivnih misli. Ovo je pogotovo èesto ako osoba osjeæa i zna što joj se dogaða i kroz što prolazi.
- ciklièki obrazac. Simptomi manije mogu biti praæeni simptomima depresije prema gotovo pravilnom uzorku. Ove izmjene raspoloženja mogu se dogaðati u periodu od jednog dana pa do jednog mjeseca. Rjeði sluèaj je da neki ljudi iskuse samo razdoblja depresije ili manije, ali unutar pravilnih ponavljajuæih uzoraka.

Kako je èest ovaj poremeæaj?
Oko 1% opæe populacije æe razviti bipolaran poremeæaj za vrijeme svog života. Ako imate krvne srodnike koji boluju od bipolarnih poremeæaja, tada je prilika za razvijanje bolesti veæa - oko 12% ljudi èiji brat ili sestra pate od bipolarnog poremeæaja razviti æe istu bolest.

Što mogu napraviti za samo-pomoæ?

Pratite svoje raspoloženje
S bilo kojim poremeæajem koji se ponavlja u ciklusima, pola bitke u svladavanju bolesti predstavlja praæenje gdje ste u ciklusu u bilo koje vrijeme. Da bi uhvatilo u koštac s bipolarnim poremeæajem, ponekad je potrebno misliti o tom poremeæaju kao što bi mislili astmatièar o astmi ili dijabetièar o dijabetesu. Oni trebaju poduzimati dnevna praæenja dišnog kapaciteta ili razine šeæera, i onda planirati što æe te dalje raditi i kako se ponašati tog dana.
Slièno, s bipolarnim poremeæajem, možete prati vaše raspoloženje i misli. To vam pomaže da uoèite promjene u raspoloženju koje se mogu javiti prije relapsa bolesti. Još je moguæe da doðe do relapsa bolesti, ali sada to možete planirati.

Imati nekoga kome vjerujete tko æe pratiti vaše raspoloženje
Važno je imati povjerljivog prijatelja ili njegovatelja. Možete utvrditi mali dogovor; svaki put kad oni uoèe relaps (vraæanje bolesti), oni æe vas na to i upozoriti, nakon èega oboje možete poduzeti prave korake prema nastupajuæem recidivu. To bi moglo znaèiti uzimanje nekoliko slobodnih dana za odmor, preispitivanje da li ste u zadnje vrijeme previše toga preuzeli na sebe i odteretiti se, ili posjetiti psihijatra.

Kakva profesionalna pomoæ postoji?
Za osobe kod kojih promjene raspoloženja jako variraju i ne mogu se uspješno regulirati tehnikama praæenja raspoloženja i misli, struènjak, psihijatar æe propisati lijek - litij. On ima svojstva stabiliziranja promjena raspoloženja, ali je vrlo važno održavanje pravilne razine lijeka u krvi. Previše lijeka može biti otrovno, dok preniske doze neæe imati nikakvog utjecaja na promjene raspoloženja. Iz tih razloga, osobe lijeèene litijem, moraju redovito posjeæivati zdravstvene institucije i provjeravati razine lijeka u krvi.

Izvor: medicina.hr