ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Odakle po�eti? Znamo i sami koliko je �ovjek zamr�ena pojava. I sama definicija li�nosti jako je slo�ena. Neki stru�njaci smatraju npr. da je besmisleno davati �ture definicije ne�eg tako kompliciranog i dinami�nog kao �to je ljudska li�nost. Osim toga, psiholozi i psihijatri iz te skupine predla�u cijele svoje teorije, dakle cijeli svoj opus djela, kao definiciju li�nosti. Ipak, neki su poku�ali dati krate definicije li�nosti koje su proiza�le iz tradicije stvaranja definicija o razli�itim stvarima i prirodnim pojavama.

"Li�nost je dinami�ka organizacija unutar pojedinca onih psihofizi�kih sustava koji odre�uju njegove specifi�ne prilagodbe okolini" - Allport.

"Li�nost predstavlja jedan sustav relativno trajnih dispozicija da se do�ivljavaju, razlikuju ili manipuliraju stvarni ili percipirani aspekti okoline pojedinca, uklju�uju�i i njega samog" - Bronfenbrenner.

"Li�nost je ono �to dozvoljava predvi�anje ne�eg �to �e neka osoba u�initi u danoj situaciji (...) Li�nost se odnosi na cjelokupno pona�anje pojedinca kako javno tako i ono ispod ko�e" - Cattel.

"Li�nost je vi�e ili manje stabilna i trajna organizacija karaktera, temperamenta, intelekta i fizi�ke konstitucije neke osobe koja odre�uje njegovu osobitu prilagodbu svojoj okolini" - Eysencek.

"... ukupan zbroj obilje�ja pojedinca i na�ina pona�anja koji po svojoj organizaciji ili obrascu opisuju jedinstveni na�in prilago�avanja tog pojedinca njegovoj okolini" - Hilgard.

"... relativno trajan obrazac ponovljivih me�upersonalnih situacija koje obilje�avaju ljudski �ivot" - Sullivan.

I da ne duljimo. Nadam se da ste stekli uvid u zamr�ena tuma�enja ne�eg svakodnevnog i op�e prisutnog; ljudske li�nosti. Ne�emo se zamarati problemima znanstvene nomenklature, problemima s kojima se susre�u psiholozi u prou�avanju prirode li�nosti i sl.

Dalje �emo spomenuti poreme�aje li�nosti i njihovu osnovnu podjelu. No, prije toga poku�at �emo ukratko sa�eti sve gore citirane definicije li�nosti. Prema tome, li�nost bi bila skupina karakteristika koje odre�uju pona�anja, misli i emocije svake osobe.

Kad smo otprilike definirali li�nost, sada mo�emo ne�to re�i i o poreme�ajima li�nosti.

Poreme�aji li�nosti
Poreme�aj li�nosti prisutan je kad su crte li�nosti neprilagodljive i kad nisu fleksibilne, uzrokuju�i tako ozbiljne pote�ko�e na socijalnom i poslovnom planu ili subjektivne pote�ko�e.

Kako prepoznati poreme�aj li�nosti?
Osobe s poreme�ajem li�nosti imaju pote�ko�a na poslu, �to se o�ituje vi�kom aktivnosti, "ubijanjem" od rada ili upravo suprotno, kada osoba radi daleko ispod svojih mogu�nosti. Osim na poslovnom planu pote�ko�e kod ovakvih osoba javljaju se i na dru�tvenom planu. One te�ko sklapaju nova poznanstva, a te�ko zadr�avaju stare odnose. Osobe koje se dru�e s njima te�ko ih podnose i �esto im "idu na �ivce" svojim nerazumljivim postupcima. Op�enito, bolesnici s poreme�ajima u li�nosti te�ko podnose stres bilo kakve prirode.

Podjelu poreme�aja li�nosti koju �emo navesti izvedena je iz "Dijagnosti�kog i statisti�kog priru�nika za mentalne poreme�aje", 4. izdanje (DSM-IV) (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition).

U DSM-IV opisano je 10 razli�itih oblika poreme�aja li�nosti. Zbog me�usobnih sli�nosti u crtama li�nosti, njih 10 podijeljeno je u 3 ve�e skupine. Skupinu A sa�injava �udna ili ekscentri�na grupa; skupinu B �ini dramati�na, emocionalna i nepostojana grupa; skupinu C �ini tjeskobna i ustra�ena grupa.

Skupina A. �udna ili ekscentri�na grupa uklju�uje paranoidne, shizoidne i shizotipne poreme�aje li�nosti.
Osobe pogo�ene ovim poreme�ajem koriste obrambene mehanizme projekcije i fantazije, a mogu imati i sklonosti prema psihoti�nim mislima. Projekcija se odnosi na pridodavanja neugodnih misli i osje�aja na drugu osobu (npr. predrasude, paranoja). Fantaziranje se odnosi na stvaranje izmi�ljenog svijeta pomo�u kojeg se osoba nosi sa problemom samo�e. Paranoja je osje�aj proganjanja ili nepo�tenog odnosa od strane okoline (npr. osje�aj da se uvijek govori o njima, da se samo njima smije).

Skupina B. Dramati�na, emocionalna ili nepostojana grupa uklju�uje histrionske, narcisoidne, antisocijalne ili "borderline" poreme�aje li�nosti.
Osobe pogo�ene ovim poreme�ajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja, gledanje na svijet "crno-bijelo" (engl. "splitting") i nekontroliranog motori�kog izra�avanja misli i emocija (engl. "acting out"). Disocijacija se odnosi na nesvjesno zaboravljanje neugodnih osje�aja i asocijacija. Proces nijekanja, odnosno poricanja usko je vezan uz mehanizam disocijacije. U poricanju bolesnik odbija primiti na znanje neku misao ili osje�aj, ili pak �eli, ali to ne mo�e. "Splitting" je pojava kada bolesna osoba vidi druge osobe ili kao potpuno dobre ili kao potpuno zle. Takva "romanti�na" podjela svijeta na crno-bijelo ote�ava uspostavljanje kompleksnijih, svakodnevnih ljudskih kontakata i socijalnih veza.
Osim opisanim obrambenih mehanizama osobe se �esto �ale na poreme�aje raspolo�enja.

Skupina C. Tjeskobna i ustra�ena grupa uklju�uje izbjegavaju�e, ovisne i opsesivno-kompulzivne li�nosti.
Osobe zahva�ene ovim problemom koriste obrambene mehanizme izolacije, pasivne agresije i hipohondrijaze. Izolacija je pojava karakterizirana odvajanjem neprihvatljivih ideja ili djela od emocija. Pasivna agresija se javlja kada je otpor neizravan i �esto je okrenut prema sebi. Hipohondrijaza je �esto prisutna kod bolesnika s poreme�ajima li�nosti, posebno kod ovisnih, pasivno-agresivnih bolesnika.

---

Poreme�aji li�nosti - skupina A poreme�aja

U ovom tekstu pobli�e �emo se osvrnuti na poreme�aje li�nosti iz skupine A poreme�aja li�nosti koja uklju�uje shizoidni poreme�aj li�nosti, paranoidni poreme�aj li�nosti i shizotipalni poreme�aj li�nosti.


Shizoidni poreme�aj li�nosti

Ovaj poreme�aj karakteriziran je sveobuhvatnim otu�enjem od socijalne okoline i smanjenom mogu�no��u izra�avanja emocija u interpersonalnim odnosima koje se javlja u ranoj odrasloj dobi. U�estalost ovog problema te�ko je utvrditi, prvenstveno �to osobe zahva�ene ovim poreme�ajem ne �ele ili ne osje�aju potrebu zatra�iti stru�nu pomo�.

Za ovaj oblik poreme�aja li�nosti karakteristi�an je izostanak �elje ili u�ivanja u bliskim me�uljudskim odnosima, izbor aktivnosti koje uklju�uju samala�ki na�in �ivljenja, manjak �elje za seksualnim iskustvima s drugim osobama, nedostatak u�ivanja i odu�evljenja u ve�ini aktivnosti, manjak bliskih prijatelja, o�ita nezainteresiranost, emocionalna hladno�a i otu�enost. Da bi se postavila dijagnoza spomenutog poreme�aja potrebno je utvrditi najmanje 4 nabrojena simptoma.

Ovakvi bolesnici problemati�ni su za lije�enje. Bolni�ko okru�enje i lije�ni�ki, psihijatrijski tretman �esto shva�aju kao napad na njihov svijet. Stoga �esto bije�e iz zdravstvenih ustanova.

Kao po�etno lije�enje preporu�a se individualna psihoterapija. Najbolja metoda lije�enja bila bi grupna terapija ako je oboljela osoba mo�e podnijeti.


Paranoidni poreme�aj li�nosti

Paranoidni poreme�aj li�nosti ozna�ava duboko i neosnovano sumnji�enje i nepovjerenje u ljude, preosjetljivost na druge osobe i nemogu�nost izla�enja na kraj sa osobnim emocijama. Osobe zahva�ene ovim problemom ne pokazuju znakove psihoti�nosti, niti shizofrenije. Iako paranoidne osobe zadr�avaju mo� urednog opa�anja svoje okoline, oni kao po pravilu sva djelovanju drugih osoba krivo interpretiraju kao namjerno poni�avaju�e ili prijete�e. Ovakve osobe �esto pristupaju misti�nim religioznim skupinama, pseudoznantsvenim i kvazipoliti�kim skupinama, �to ih �ini jo� izoliranijima od zajednice i poja�ava osje�aj neprijateljstva drugih prema njima samima.

Simptomi karakteristi�ni za ovaj poreme�aj uklju�uju sumnju na iskori�tavanje i zlobnost drugih osoba, naravno bez dovoljnih dokaza u stvarnosti. Uz to se javlja i preokupacija s neopravdanim dvojbama (npr. o iskrenosti svojih prijatelja ili radnih kolega). Naravno da se takve osobe odbijaju povjeravati drugima jer bolesno vjeruju da �e sve informacije koje bi kazali nekome kasnije biti iskori�tene protiv njih samih. Takve osobe nalaze povoda za osje�aj ugro�enosti ili poni�avanja i u najbezna�ajnijim gestama, rije�ima ili doga�ajima. Uz to su prisutni stalno gun�anje, percipiranje napada na vlastiti karakter i reputaciju koji nisu o�iti drugim osobama, a kao posljedica takvih rezoniranja, i brzih, ljutitih ispada ili protunapada. Vjernost bra�nog druga ili seksualnog partnera pra�ena je stalnom sumnjom, bez upori�ta i dokaza u stvarnosti. Za postavljanje dijagnosze potrebna je prisutnost barem 4 spomenuta simptoma.

Osobe pogo�ene paranoidnim poreme�ajem li�nosti rijetko sami tra�e pomo� i lije�enje. Ipak, ako zatra�e lije�enje, individualna psihoterapija je jedini na�in da se po�ne. Povremeno mogu podnositi i grupne terapije. Antipsikoti�ne lijekove opravdano je primijeniti tek u stadijima uznemirenosti bolesnika.


Shizotipalni poreme�aj osobnosti

Glavna osobina shizotipalnog poreme�aja li�nosti jesu "�udni" oblici pona�anja, razmi�ljanja i op�e pojave bolesne osobe. Nabrojene karakteristike nisu dovoljne ekstremne da bi se mogle svrstati u shizofreniju, a ne javljaju se ni psihoti�ne epizode.
Smatra se da oko 3% populacije pati od ovog poreme�aja.

Poreme�aj je trajno karakteriziran nedostatkom socijalnih i interpersonalnih kontakata. Simptomi prisutni kod ovog poreme�aja uklju�uju ideje odnosa, �udna vjerovanja i magijska razmi�ljanja (vjerovanje u vidovitost, telepatiju, razna praznovjerja, postojanje "�estog �ula"). Prisutno je i �udno razmi�ljanje uz �udan govor (metafori�na, preop�iran, stereotipan). Osim toga, javlja se i podozrivost, neprimjereni i suspregnuti afekti. Pona�anje i pojavnost takvih osoba je neuobi�ajeno i �udno. Sve to uzrokuje manjak bliskih prijatelja, uz prisutnost izra�ene i jake socijalne tjeskobe koja vjerojatno proizlazi iz paranoidnih strahova.

Grupna terapija je metoda lije�enje za ove bolesnike, i prema rezultatima provedenih istra�ivanja, daje bolje rezultate od individualne psihoterapije. Ipak, neki bolesnici ne mogu tolerirati grupnu terapiju.

---

Poreme�aj li�nosti - skupina B poreme�aja

Ovdje �emo se osvrnuti na poreme�aje li�nosti iz skupine B, tzv. dramati�ne, emocionalne i erati�ne skupine. Ova skupina poreme�aja obuhva�a �etiri osnovna poreme�aja, a to su histrionski, narcisoidni, antisocijalni i borderline oblik poreme�aja li�nosti.

Sve te poreme�aje povezuje zajedni�ka tendencija kori�tenja nekih obrambenih mehanizama li�nosti poput disocijacije, negiranja, �splitting-a� i fenomena poznatog pod nazivom �acting out�. Osim spomenutih obrambenih mehanizama me�u navedenim poreme�ajima li�nosti �esti su i poreme�aji raspolo�enja i tzv. somatizacijski poreme�aj.


Histrionski poreme�aj li�nosti

Ovakve osobe tra�e pa�nju i iskazuju izrazitu emocionalnost. Njihove emocije su plitke i �esto se mijenjaju. Naj�e��e se radi o privla�nim i zavodljivim osobama, s prenagla�enom brigom za svoj vanjski izgled.

Prisutan je sveobuhvatni na�in pona�anja jako izra�ene emocionalnosti i stalnog tra�enja pa�nje koji po�inje u vrijeme ranije odrasle dobi. Karakteristi�no za ovaj poreme�aj jest osje�aj nelagode kada osoba nije u centru pa�nje, interakcija s drugim osobama koja se mo�e okarakterizirati kao neprikladno seksualna, zavodljiva i provokativna. Osim toga osje�aji te osobe su neiskreni, to�nije se opisuju kao plitki i brzo se mijenjaju. Takva osoba konstantno koristi svoj fizi�ki izgled da bi privukla pozornost na sebe. Govor takvih osoba je pun dojmova iako bez detalja. Osim toga, kod ovog poreme�aja javlja se i pove�ana sugestibilnost od strane drugih osoba ili okolnosti i na kraju jako isticanje va�nosti nekih veza i poznanstva.

Uz ove glavne simptome poreme�aja li�nosti �esti su i poreme�aji raspolo�enja i poreme�aji u smislu somatizacije psihi�kih tegoba, odnosno odra�avanja �negativne� psihi�ke energije na organizam.

U lije�enju se koristi psihoterapija, individualna i grupna, ali i lijekovi, posebno antidepresivi.


Narstisti�ki (narcisoidni) poreme�aj li�nosti

Pojedinci s dijagnozom ovog poreme�aja li�nosti imaju osje�aj grandioznosti u svezi s osobnom va�no��u, dok su u isto vrijeme jako osjetljivi na kritiku. Gotovo da ne posjeduju mogu�nost suosje�anja s drugima, a �e��e su zaokupljeni pojavom nego sadr�ajem.

Pogo�ene osobe pokazuju osje�aj grandioznosti, bilo to fantaziranje ili iskazivanje manirama, iskazuju potrebu da im se divi, i manjak suosje�anja koji po�inje u mla�em odraslom dobu.

Takove osobe, kao �to je ve� re�eno, iskazuju grandiozni osje�aj osobne va�nosti, �to se mo�e iskazivati kao pretjerano nagla�avanje osobnih postignu�a i talenata. Zaokupljeni su fantazijama o neograni�enom uspjehu, mo�i, izuzetnosti, ljepoti i idealnoj ljubavi. Oni vjeruju da su posebni i jedinstveni i da ih mogu razumjeti samo osobe visokog statusa, a uz to iskazuju jaku potrebu da im se divi. Tako�er, oni iskazuju nerazumna o�ekivanja podila�enja i automatskog slaganja s njihovim stavovima. Interpersonalni odnosi kojih su oni dio pokazuju eksploatacijski odnos na �tetu drugih osoba. Nedostaje im mogu�nost suosje�anja, dok �esto misle da su im drugi zavidni i ljubomorni na njih. Nije redak ni arogantni nastup.

Kao i kod drugih poreme�aja li�nosti iz ove skupine, pogo�ene osobe pokazuju poreme�aje raspolo�enja. Uglavnom se radi o depresiji i depresivnim raspolo�enjima. Preokupiranost vlastitom pojavom izuzetno jako je izra�ena. Osim toga javlja se i problem somatizacije.

U lije�enju se koristi individualna i grupna psihoterapija.


Antisocijalni poreme�aj li�nosti

Osobe koje pate do ovog oblika poreme�aja li�nosti imaju povijest trajnog i kroni�nog antisocijalnog pona�anju u sklopu kojeg se vr�i nasilje nad pravima drugih.
Osnovni poreme�aj kod ovog stanja jest nemogu�nost kontroliranja impulsa. Osobe pogo�ene ovim poreme�ajem pokazuju nedostatak osje�aja prema drugima. Oni su egocentri�ni, sebi�ni i pretjerano zahtjevni. Uz to, �esto se kod njih ne mogu prona�i znakovi tjeskobe, kajanja i krivnje.
Kr�enje prava i zakona zajednice karakteristi�no je za ovaj poreme�aj li�nosti. Pojmovi poput �sociopat� ili �psihopat� koriste se za osobe kod kojeg je posebno izra�eno devijantno antisocijalno pona�anje.
Ovo stanje smatra se do�ivotnim, a za dijagnozu je va�no da je poreme�aj u pona�anju prisutan ve� u adolescenciji.
Osobe koje koriste nelegalne supstance (droge) �esto spadaju u skupinu antisocijalnih poreme�aja. Me�utim, ako je problem te osobe vezan isklju�ivo za zlouporabu droga, i ako osoba osje�a krivlju zbog svog pona�anja onda se dijagnoza antisocijalnog poreme�aja li�nosti mo�e isklju�iti.
Istra�ivanja u SAD-u pokazala su da otprilike 3% mu�karaca pati od ovog poreme�aja.
Pozadina nastanka ovog poreme�aja nije jo� sasvim jasna. �esto postoje podaci o sli�nim poreme�ajima u obitelji. Stoga se danas smatra da u razvijanju ovog poreme�aja ulogu igraju i okoli� u kojem osoba odrasta, ali i genetski faktor. Problemi u obitelji vezani uz alkoholizam tako�er pove�ava rizik od antisocijalnog pona�anja.
Antisocijalno pona�anje mo�e nastati i kao posljedica traume mozga, ili upale mozga (encefalitis).

Lije�enje je potrebno provoditi isklju�ivo na odjelima, a kao u�inkovitija metoda pokazale se grupna terapija.
Osim psihodinamskog pristupa kod nekih bolesnika stanje se mo�e pobolj�ati lijekovima.


�Borderline� ili grani�ni poreme�aj li�nosti

Glavni poreme�aj jest nestabilnost poimanja samog sebe, me�u-osobnih odnosa i raspolo�enja.
Karakteristi�an je uzorak pona�anja obilje�en nestabilno��u me�uljudskih odnosa, poimanja samog sebe, afekata i kontrole afekata �to po�inje u ranoj odrasloj dobi.
Stanje je obilje�eno velikim naporom u izbjegavanju stvarnih ili izmi�ljenih vezanja. Me�uljudski odnosi su nestabilni i intenzivni. Identitet o samom sebi je nestalan i poreme�en. Prisutna je impulzivnost u barem dvije aktivnosti koje su potencijalno �tetne za tu osobu (seks, zlouporaba droga, pre�deravanje). Suicidalno pona�anje mo�e biti prisutno ili pona�anje koje naginje samoranjavanju. Prisutan je kroni�ni osje�aj praznine. Osje�aj ljutnje je intenzivan, bez kontrole i neprikladan za odre�enu situaciju.

Ova vrst poreme�aja prisutna je u 1-2% populacije. Dijagnoza je �e��a dva puta vi�e kod �ena. Uzrok ove vrste poreme�aja najvjerojatnije je poreme�aj u ranom razvoju li�nosti. �est nalaz je te�ko zlostavljanje u djetinjstvu.

U terapiji se koristi psihodinamski pristup, ali i lijekovi.