ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

petak, 13.02.2009.

PRAZINE (promazin)

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blospot.com

1. NAZIV LIJEKA

PRAZINE� dra�eje 25 mg
PRAZINE� dra�eje 100 mg
PRAZINE� injekcije 50 mg
PRAZINE� injekcije 100 mg

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

Jedna dra�eja sadr�ava 25 mg promazin klorida.
Jedna dra�eja sadr�ava 100 mg promazin klorida.
Jedna ampula s 1 ml otopine za injekciju sadr�ava 50 mg promazin klorida.
Jedna ampula s 2 ml otopine za injekciju sadr�ava 100 mg promazin klorida.

3. FARMACEUTSKI OBLIK

Dra�eje.
Otopina za injekciju.

4. KLINI�KI PODACI

4.1. Terapijske indikacije

Akutna psihomotorna ekscitacija kod shizofrenije, delirium tremens, akutna alkoholna halucinoza i apstinencijski sindrom.

Razdra�enost, napetost, tjeskoba i bol u bolesnika s kroni�nim bolestima i u bolesnika bez nalaza organskih poreme�aja, mu�nina, povra�anje i �tucavica uzrokovana uremijom, antineoplasticima i zra�enjem.

Preoperacijska priprava bolesnika i premedikacija za op�u i lokalnu anesteziju (poja�ava anesteziju i ubla�ava poslijeoperacijsku �tucavicu, mu�ninu i povra�anje).

4.2. Doziranje i na�in uporabe

Za kontrolu psihomotori�ke ekscitiranosti u hospitaliziranih bolesnika daje se �etiri puta na dan po 50 - 100 mg promazina intramuskularno. Po potrebi, doza se mo�e nakon 30 minuta pove�ati do 300 mg. Doza odr�avanja je 10 - 200 mg svakih 4 - 6 sati.

U iznimnim slu�ajevima lije�enje mo�e zapo�eti intravenskom primjenom 25 - 50 mg promazina (vrlo sporo, u fiziolo�koj otopini).

Za vrijeme davanja injekcije i pola sata nakon toga, bolesnik mora ostati u le�e�em polo�aju da se izbjegne ortostatska hipotenzija. Kad se daje intramuskularno, lijek treba dati dubokom intramuskularnom injekcijom. Intravenski se mora davati vrlo precizno, da se izbjegne periarterijsko ili intraarterijsko injiciranje otopine.

Pri nastavku lije�enja i u blagih slu�ajeva, 10 do 200 mg promazina daje se peroralno svakih 4 do 6 sati. Dozu treba postupno prilago�avati prema potrebi i prema tome kako bolesnik podnosi lije�enje.

Kroni�nim bolesnicima, bolesnicima koji su pro�li radioterapiju, te svim ambulantnim bolesnicima daje se 10 do 100 mg tri do �etiri puta na dan.

Doziranje u starijih bolesnika
Starijim se bolesnicima preporu�uje polovina uobi�ajene doze za odrasle.

Bolesnicima s organskim mo�danim simptomima i akutnim stanjima konfuzije najprije se daje tre�ina do polovina uobi�ajene doze za odrasle, a potom se doza pove�ava, po mogu�nosti u razmacima od sedam do deset dana, no nikako u razmacima manjim od dva do tri dana.

Djeci starijoj od 12 godina daje se 1,5 do 6 mg/kg tjelesne te�ine na dan, podijeljeno u tri do �etiri pojedina�ne doze.

Nakon postizanja klini�kog pobolj�anja treba poku�ati prekinuti lije�enje, no to se ne smije u�initi naglo.

4.3. Kontraindikacije

Preosjetljivost na fenotiazine, depresija sredi�njeg �iv�anog sustava i komatozna stanja, te�ka bolest jetre, supresija ko�tane sr�i ili te�ka hematolo�ka bolest, glaukom uskog kuta. Ne davati djeci mla�oj od 12 godina.

4.4. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

U gerijatrijskih bolesnika postoji sklonost k povi�enju plazmatskih koncentracija fenotiazina, te starijim osobama treba dati manju po�etnu dozu promazina, a potom je postupno titrirati. Bolesnicima s kardiovaskularnim bolestima tako�er se daju manje terapijske doze promazima, a nu�ne su i �e��e medicinske kontrole. U slu�aju pogor�anja krvnih diskrazija, lije�enje promazinom treba prekinuti. Promazin mo�e pogor�ati simptome u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.

�ini se da u djece postoji sklonost pojavi neuromuskularnih i ekstrapiramidnih reakcija, napose distonija, te ih pri davanju terapijskih doza fenotiazina valja pozornije nadzirati. Posebno su rizi�na djeca s akutnim bolestima i poreme�ajima poput vodenih kozica, infekcija sredi�njeg �iv�anog sustava, ospica, gastroenteritisa i dehidracije.

4.5. Interakcije s ostalim lijekovima i ostali oblici interakcija

Istodobno uzimanje fenotiazina s alkoholom ili ostalim depresorima sredi�njeg �iv�anog sustava mo�e prouzro�iti poja�anu depresiju sredi�njeg �iv�anog i di�nog sustava i imati poja�ano hipotenzivno djelovanje.

Uz to, barbiturati poja�avaju metabolizam klorpromazina, pospje�uju�i aktivnost jetrenih mikrosomnih enzima.

Osim �to se poja�ava depresija sredi�njeg �iv�anog i di�nog sustava, istodobnom primjenom fenotiazina s opioidnim (narkoti�kim) analgeticima pove�ava se ortostatska hipotenzija i rizik od te�kog zatvora, �iji ishod mo�e biti paraliti�ki ileus i/ili retencija urina.

Istodobnim uzimanjem fenotiazina s amantadinom, antidiskineticima, antihistaminicima, antikolinergicima i ostalim lijekovima s antikolinergi�kim djelovanjem, mo�e se poja�ati hiperpireti�ko djelovanje fenotiazina. Bolesnike tako�er valja upozoriti da obavijeste lije�nika o pojavi gastrointestinalnih smetnji, jer je pri istodobnoj uporabi mogu�a pojava paraliti�kog ileusa.

Triheksifenidil mo�e smanjiti plazmatsku koncentraciju fenotiazina smanjivanjem gastrointestinalne pokretljivosti i poja�avanjem metabolizma fenotiazina.

Antacidi, lijekovi koji sadr�avaju aluminij ili magnezij, lijekovi protiv proljeva i adsorbensi mogu inhibirati apsorpciju peroralno uzetih fenotiazina. Stoga valja izbjegavati istodobnu uporabu fenotiazina s tim lijekovma.

Istodobnim uzimanjem s cimetidinom mo�e se smanjiti apsorpcija klorpromazina u probavnom sustavu.

Istodobnim uzimanjem fenotiazina s litijem mo�e se smanjiti apsorpcija fenotiazina u probavnom sustavu. Smanjenjem serumske koncentracije fenotiazina za vi�e od 40 % pri istodobnom uzimanju, mo�e se pove�ati brzina izlu�ivanja litija putem bubrega. Mogu se poja�ati ekstrapiramidni simptomi. Antiemeti�ki u�inak nekih fenotiazina mo�e prikriti i rane znakove toksi�nosti litija - mu�ninu i povra�anje.
Pri istodobnom uzimanju fenotiazina s antikonvulzivima, uklju�iv�i barbiturate, mo�e se pokazati potrebnim prilagoditi doziranje antikonvulziva. Fenotiazini mogu inhibirati metabolizam fenitoina i tako izazvati toksi�nost fenitoina.

Istodobnom uporabom fenotiazina s tricikli�kim antidepresivima, inhibitorima MAO i selegilinom mo�e se produ�iti i poja�ati sedacijsko i antikolinergi�ko djelovanje.

Istodobnom primjenom fenotiazina s tireostaticima mo�e se pove�ati rizik pojave agranulocitoze.

Pri istodobnom uzimanju fenotiazina i lijekova s hipotenzijskim djelovanjem, mo�e nastupiti jaka hipotenzija s posturalnom sinkopom.

Istodobnom uporabom fenotiazina s beta-blokatorima, vjerojatno uklju�iv�i i oftalmike, mogu se, zbog inhibicije metabolizma, povisiti plazmatske koncentracije oba lijeka. To mo�e imati dodatno hipotenzivno djelovanje, te izazvati nepovratnu retinopatiju, sr�anu aritmiju i tardivnu diskineziju.

Istodobnim uzimanjem fenotiazina s diureticima mo�e se poja�ati hiponatremija i intoksikacija vodom. Stoga valja razmotriti alternativne metode kontrole hipertenzije.

Istodobnom primjenom fenotiazina i lijekova za koje se zna da utje�u na jetrene mikrosomne enzime, mo�e se pove�ati u�estalost hepatotoksi�nosti. Bolesnike, napose one na dugotrajnijem lije�enju i one s povije��u bolesti jetre, valja pozornije pratiti.

Djelovanje levodopa kod Parkinsonove bolesti mo�e se inhibirati zbog blokade dopaminskih receptora u mozgu, ako se levodopa uzima istodobno s fenotiazinima. Levodopa se nije pokazao djelotvornim u lije�enju parkinsonizma izazvanog fenotiazinom.

Pri istodobnom uzimanju s ototoksi�nim lijekovima, napose s ototoksi�nim antibioticima, fenotiazini mogu prikriti neke simptome ototoksi�nosti, npr. tinitus, omaglicu i vrtoglavicu.

Istodobnim uzimanjem s lijekovima koji izazivaju fotoosjetljivost, ona se mo�e poja�ati. Uz to, istodobnom sustavnom primjenom metoksalena, troksalena ili tetraciklina s fenotiazinima mo�e se pove�ati intraokularno fotokemijsko o�te�enje �ilnice, mre�nice i le�e.

Potreban je oprez kod primjene antipsihotika i antiaritmika (koji produ�uju QT interval) zbog pove�anog rizika od javljanja aritmija.

4.6. Trudno�a i dojenje

Ne preporu�uje se uzimanje Prazinea u trudno�i. Budu�i da se promazin izlu�uje u maj�ino mlijeko, ne preporu�uje se njegovo uzimanje ni za vrijeme dojenja.

4.7. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima

Promazin mo�e (napose na po�etku lije�enja i nakon primjene velikih doza) utjecati na psiho-fizi�ke sposobnosti, te se za vrijeme uzimanja promazina ne smije upravljati motornim vozilima i strojevima.

4.8. Nuspojave

�e��e nuspojave

Antikolinergi�ko djelovanje, kongestija nosa, kserostomija, zatvor, hipotenzija. Zamu�enje vida povezano s antikolinergi�kim djelovanjem; odlaganje mutnog materijala u le�i, ro�nici i mre�nici, akatizija, distoni�ki ili parkinsonski ekstrapiramidni u�inci.

Manje �este nuspojave

Ote�ano mokrenje; pove�ana osjetljivost ko�e na sunce, ko�ni osip - povezan s kontaktnim dermatitisom, s drugim alergijskim reakcijama ili s kolestatskom �uticom.

Rijetke nuspojave

Agranulocitoza se mo�e pojaviti u prva tri mjeseca lije�enja, a oporavak uslijedi jedan do dva tjedna po okon�anju lije�enja; nakon oporavka mo�e se ponovno pojaviti pri nastavku lije�enja.

Kolestatska �utica mo�e se javiti dva tjedna nakon te�kog pruritusa, te mo�e napredovati do kroni�nog aktivnog hepatitisa. U takvim se slu�ajevima mo�e pokazati nu�nim prekinuti lije�enje. Jetreni funkcijski testovi mogu biti poreme�eni i bez o�evidnih znakova �utice.

Neurolepti�ki maligni sindrom (NMS) mo�e se pojaviti bilo kada za vrijeme lije�enja neurolepticima. Uz jasne znakove poput uko�enosti skeletnih mi�i�a, hipertermije, disfunkcije autonomnog �iv�anog sustava i poreme�aja svijesti, diferencijalno-dijagnosti�kim postupcima mogu se otkriti leukocitoza (9500 do 26000 stanica/mm3), povi�ene vrijednosti jetrenih enzima i povi�ena vrijednost kreatinin-fosfokinaze (CPK).

Ostale nuspojave: prijapizam, melanoza.

4.9. Predoziranje
Znaci predoziranja su poreme�aji svijesti (do kome), konvulzije, hipotenzija, tahikardija, ventrikularna aritmija, hipotermija, usporeno disanje (do paralize).
Treba hitno provesti ispiranje �eluca. Lije�enje je simptomatsko, uz odr�avanje vitalnih funkcija.

5. FARMAKOLO�KE OSOBINE

5.1. Farmakodinamske osobine
Prazine sadr�ava promazin, koji je alifatski fenotiazinski antipsihotik. Zajedno s klorpromazinom pripada prvoj skupini neuroleptika kojoj je svojstveno sna�no sedacijsko i antikolinergi�ko djelovanje, te umjereno ekstrapiramidno djelovanje kao nuspojava. Fenotiazini blokiraju postsinapti�ke dopaminske receptore u mezolimbi�kom sustavu i pove�avaju promet dopamina blokiranjem D2 somatodendriti�nih autoreceptora. Nakon otprilike 12 tjedana kroni�nog lije�enja nastupa depolarizacijska blokada dopaminskog sustava. Pokazalo se da smanjenje dopaminske neurotransmisije korelira s antipsihoti�kim djelovanjem. Blokada dopamina u zoni podra�ivanja kemoreceptora doprinosi antiemeti�kom djelovanju. Sedacijsko djelovanje promazina na sredi�nji �iv�ani sustav iskazuje se i na psihomotori�kom i na afektivnom podru�ju.

5.2. Farmakokinetske osobine
Promazin se opse�no metabolizira u jetri, a izlu�uje u urin i �u� u obliku brojnih djelatnih i nedjelatnih metabolita. Nakon parenteralne primjene posti�u se znatno ve�e koncentracije u plazmi negoli nakon peroralne primjene. Oko 95 % do 98 % lijeka ve�e se na plazmine proteine. �iroko se raspore�uje po organizmu, prolazi krvno-mo�danu zapreku i u mozgu ga se mo�e na�i �ak i u vi�im koncentracijama negoli u plazmi. Promazin i njegovi derivati prolaze i kroz posteljicu i izlu�uju se u maj�ino mlijeko. Promazin se metabolizira hidroksilacijom i konjugiranjem s glukuronskom kiselinom, N-oksidacijom atoma sumpora i dealkilacijom. Vrijeme poluizlu�ivanja metabolita mo�e biti znatno du�e od vremena poluizlu�ivanja samog promazina.

5.3. Pretklini�ki podaci o ne�kodljivosti
U glodavaca je uo�ena pove�ana u�estalost novotvorina dojke pri kroni�noj primjeni antipsihotika. Premda se zna da antipsihotici pri dugotrajnoj uporabi pove�avaju razinu prolaktina, a pokusi na stani�nim kulturama pokazuju da je tre�ina tumora dojke u �ena in vitro ovisna o prolaktinu, ni klini�ki ni epidemiolo�ki podaci nisu ukazali na vezu izme�u kroni�nog uzimanja antipsihotika i karcinogenog u�inka na dojku.
Fenotiazini u dozama koje znatno prema�uju one koje se rabe u humanoj medicini, smanjuju spermatogenezu u pokusnih �ivotinja.

6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1. Popis pomo�nih tvari

Dra�eje
Jezgra: laktoza, saharoza, polividon, silicij dioksid, koloidni, talk, �krob kukuruzni, magnezij stearat
Za�titna ovojnica: celuloza acetat ftalat, dietil ftalat
�e�erna ovojnica: saharoza, talk, titan dioksid, polividon, polietilenglikol, boja purpurno crvena (E-123, E-124, E-110).
Injekcije
Formaldehid sulfoksilat natrij, natrij citrat, limunska kiselina monohidrat, voda za injekcije.

6.2. Inkompatibilnosti
Nije primjenljivo.

6.3. Rok valjanosti
Dra�eje - 36 mjeseci.
Injekcije - 24 mjeseca.

6.4. Posebne mjere pri �uvanju lijeka
Dra�eje - �uvati pri temperaturi do 25 �C.
Injekcije - �uvati pri temperaturi do 25 �C, za�ti�eno od svjetlosti.

6.5. Vrsta i sastav unutarnjeg pakovanja (spremnika)
Dra�eje - PVC/Al blister; 5 blistera, svaki s 10 dra�eja.
Injekcije - Ampula 2 ml sme�a, samolomljiva; 10 ampula.

6.6. Upute o uporabi/rukovanju
Ne postoje posebne upute o uporabi/rukovanju.

6.7. Ime i adresa proizvo�a�a, odnosno podnositelja zahtjeva
PLIVA Hrvatska d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10 000 Zagreb, Hrvatska

6.8. Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

6.9. Broj i datum rje�enja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj
530-09/03-03/264 od 09.12.2003.
530-09/03-03/263 od 09.12.2003.
530-09/03-03/266 od 09.12.2003.
530-09/03-03/265 od 09.12.2003.

Prosinac, 2003.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 18:46 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>

�