ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

petak, 13.02.2009.

STARCITIN (citalopram)

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

1. NAZIV LIJEKA
STARCITIN� tablete 10 mg
STARCITIN� tablete 20 mg
STARCITIN� tablete 40 mg

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna tableta sadr�ava 10 mg, 20 mg ili 40 mg citaloprama u obliku hidrobromida.

3. FARMACEUTSKI OBLIK
Film-tableta.
Starcitin tablete 10 mg su bijele, okrugle, bikonveksne film-tablete, s utisnutom oznakom "CI" na jednoj strani, a "10" na drugoj.
Starcitin tablete 20 mg su bijele, ovalne, bikonveksne film-tablete s razdjelnom crtom na jednoj strani, a utisnutom oznakom "CI 20" na drugoj.
Starcitin tablete 40 mg su bijele, ovalne, bikonveksne film-tablete s razdjelnom crtom na jednoj strani, a utisnutom oznakom "CI 40" na drugoj.

4. KLINI�KI PODACI

4.1 Terapijske indikacije

Citalopram je indiciran za lije�enje depresije u po�etnoj fazi i kao lijek odr�avanja za slu�aj mogu�eg relapsa/recidiva bolesti.
Indiciran je i za lije�enje pani�nog poreme�aja sa ili bez agorafobije.

4.2 Doziranje i na�in primjene

4.2.1 Doziranje

Lije�enje depresije
Citalopram se primjenjuje u pojedina�noj dozi od 20 mg na dan. Ovisno o terapijskom odgovoru, u pojedinih se bolesnika doza mo�e pove�ati do najvi�e 60 mg na dan. Lijek se mo�e uzeti ujutro ili nave�er neovisno o obroku.
Obi�no je potrebno najmanje 6 mjeseci terapije odr�avanja za slu�aj mogu�eg relapsa.

Llije�enje pani�nog poreme�aja
Kao i s ostalim lijekovima koji se koriste u ovih bolesnika, lije�enje citalopramom se preporu�uje zapo�eti manjom po�etnom dozom kako bi se smanjila vjerojatnost po�etnog paradoksnog anksiogenog djelovanja. U prvom tjednu se preporu�uje pojedina�na doza od 10 mg na dan, a zatim pove�avanje doze na 20 mg na dan. Doza se mo�e i dalje pove�avati do najvi�e 60 mg na dan, ovisno o pojedina�nom terapijskom odgovoru. Optimalna doza je 20-30 mg na dan.
Maksimalna se u�inkovitost citaloprama pri lije�enju pani�nog poreme�aja posti�e nakon otprilike 3 mjeseca, a terapijski odgovor se odr�ava tijekom kontinuiranog lije�enja. Ovisno o pojedina�nom terapijskom odgovoru, lije�enje je ponekad potrebno nastaviti tijekom nekoliko mjeseci.

Stariji bolesnici
Preporu�ena dnevna doza je 20 mg. Ovisno o pojedina�nom terapijskom odgovoru, doza se mo�e pove�ati do najvi�e 40 mg na dan.

O�te�ena jetrena funkcija
Lije�enje ovih bolesnika treba provoditi manjim dozama.

4.2.2 Na�in primjene

Citalopram tablete se primjenjuju u pojedina�noj dnevnoj dozi. Mogu se uzeti u bilo koje doba dana i neovisno o unosu hrane.

4.3 Kontraindikacije

- Preosjetljivost na citalopram.
- Inhibitori monoaminooksidaze: Slu�ajevi ozbiljnih i ponekad fatalnih reakcija prijavljeni su u bolesnika koji su uzimali selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI) u kombinaciji s inhibitorima monoaminooksidaze (MAOI), uklju�uju�i selektivni MAOI selegilin i reverzibilni MAOI (RIMA) moklobemid, te u bolesnika koji su nedavno prekinuli lije�enje sa SSRI i zapo�eli lije�enje s MAOI.
U nekih su se bolesnika pojavili simptomi sli�ni serotoninskom sindromu. Simptomi interakcija s inhibitorima monoaminooksidaze uklju�uju: hipertermiju, rigidnost, mioklonus, nestabilnost autonomnog �iv�anog sustava s mogu�im naglim promjenama vitalnih znakova, promjene mentalnog stanja koje uklju�uju zbunjenost, razdra�ljivost i ekstremni nemir koji prelazi u delirij i komu.
Citalopram se ne smije koristiti u kombinaciji s inhibitorima monoaminooksidaze. Lije�enje citalopramom mo�e zapo�eti 14 dana nakon prestanka lije�enja ireverzibilnim MAOI i najmanje jedan dan nakon prestanka lije�enja reverzibilnim MAOI (RIMA), moklobemidom. Nakon prekida lije�enja citalopramom treba pro�i najmanje 7 dana prije po�etka lije�enja s MAOI ili RIMA.

4.4 Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

Dijabetes - U bolesnika s dijabetesom, lije�enje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina mo�e promijeniti koncentraciju �e�era u krvi, vjerojatno zbog pobolj�anja simptoma depresije. Mo�e biti potrebno pode�avanje doze inzulina i/ili oralnog hipoglikemika.
Epilepti�ni napadaji - Epilepti�ni napadaji predstavljaju potencijalni rizik pri uzimanju antidepresivnih lijekova. Primjenu lijeka treba prekinuti u svakog bolesnika u kojeg se pojave napadaji. Citalopram trebaju izbjegavati bolesnici s nestabilnom epilepsijom, a bolesnike s kontroliranom epilepsijom treba pa�ljivo pratiti. U slu�aju pove�ane u�estalosti napadaja primjenu citaloprama treba prekinuti.
Elektrokonvulzivna terapija (ECT) - Nema mnogo klini�kog iskustva pri istodobnoj primjeni citaloprama i ECT-a, te se preporu�uje oprez.
Manija - Citalopram treba oprezno koristiti u bolesnika s anamnezom manije / hipomanije. U svakog bolesnika koji ulazi u mani�nu fazu primjenu citaloprama treba prekinuti.
Suicid - Obzirom da tijekom prvih nekoliko ili vi�e tjedana lije�enja ne mora nastupiti pobolj�anje, tijekom tog razdoblja bolesnike treba pa�ljivo pratiti. Mogu�nost poku�aja suicida svojstvena depresiji mo�e potrajati do postizanja signifikantnog terapijskog u�inka. Na osnovi klini�kog iskustva sa svim antidepresivnim lijekovima op�enito je poznato da se rizik od suicida mo�e pove�ati u ranim fazama oporavka.
Krvarenje - Tijekom lije�enja selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina primije�ena su ko�na krvarenja kao �to su ekhimoze i purpura. U se bolesnika tijekom lije�enja sa SSRI preporu�uje oprez, posebice pri istodobnom uzimanju lijekova koji utje�u na funkciju trombocita (npr. atipi�ni antipsihotici i fenotijazini, ve�ina tricikli�kih antidepresiva, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni protuupalni lijekovi) kao i u bolesnika s poreme�ajima krvarenja u anamnezi.

- Iskustvo s citalopramom nije otkrilo klini�ki zna�ajnih interakcija s neurolepticima. Me�utim, kao i kod drugih SSRI, ne mo�e se isklju�iti mogu�nost farmakodinamske interakcije.
- Treba uzeti u obzir �imbenike koji mogu utjecati na dispoziciju metabolita citaloprama (didemetilcitaloprama) budu�i da bi pove�ane razine ovog metabolita mogle teorijski produljiti QTc interval u osjetljivih pojedinaca. Pri pra�enju EKG-a bolesnika tijekom klini�kih ispitivanja, uklju�uju�i i bolesnike s postoje�im sr�anim bolestima, nisu primije�ene klini�ki zna�ajne promjene.
- U nekih je bolesnika s pani�nim poreme�ajem u po�etku lije�enja mogu� po�etni anksiogeni u�inak. Manja po�etna doza (vidi Doziranje) smanjuje vjerojatnost pojave ovog u�inka.

Djeca - Primjena citaloprama u djece se ne preporu�uje, budu�i da njegova ne�kodljivost i u�inkovitost u ovoj dobnoj skupini nisu utvr�ene.
O�te�ena jetrena funkcija - Lije�enje ovih bolesnika treba provoditi manjim dozama.
O�te�ena bubre�na funkcija - Pode�avanje doze nije potrebno u slu�ajevima blagog ili umjerenog o�te�enja bubrega. Informacije nisu dostupne za slu�ajeve jakog o�te�enja bubrega (klirens kreatinina <20 ml / min).

4.5 Interakcije s ostalim lijekovima

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI) se ne smiju koristiti u kombinaciji sa SSRI (vidi Kontraindikacije).

Metabolizam citaloprama je samo djelomi�no ovisan o jetrenom citokrom P450 izozimu CYP2D6 i, za razliku od ostalih SSRI, citalopram je samo slab inhibitor ovog va�nog enzimskog sustava uklju�enog u metabolizam mnogih lijekova (uklju�uju�i antiaritmike, neuroleptike, blokatore beta-adrenergi�kih receptora, tricikli�ke antidepresive i neke SSRI). Vezivanje na bjelan�evine je relativno slabo (<80%). Navedene osobine daju citalopramu slabi potencijal za klini�ki zna�ajne interakcije s lijekovima.

Alkohol - Kombinacija citaloprama i alkohola nije preporu�ljiva. Me�utim, nisu primije�ene nikakve nepovoljne farmakodinamske interakcije izme�u citaloprama i alkohola.
Serotoninergi�ki lijekovi - Istodobna primjena sa serotoninergi�kim lijekovima (npr. tramadolom, sumatriptanom) mo�e uzrokovati poja�anje serotoninskih u�inaka.
Litij i triptofan - Nema farmakokinetskih interakcija izme�u litija i citaloprama. Me�utim, tijekom istodobne primjene SSRI i litija, odnosno triptofana primije�eni su poja�ani u�inci te se njihova istodobna primjena more provoditi s oprezom. Rutinsko pra�enje razine litija nije potrebno pode�avati.

U farmakokinetskoj studiji nije uo�eno nikakvo djelovanje na razine citaloprama i imipramina, iako je razina desipramina, primarnog metabolita imipramina, bila pove�ana. U studijama na �ivotinjama, cimetidin je imao slabo djelovanje ili nije imao djelovanje na kinetiku citaloprama.

Izme�u citaloprama i biljnog lijeka gospine trave (Hypericum perforatum) mo�e do�i do farmakodinamskih interakcija zbog �ega se nuspojave mogu poja�ati.

Pri istodobnoj primjeni citaloprama s benzodiazepinima, neurolepticima, analgeticima, litijem, alkoholom, antihistaminicima, antihipertenzivnim lijekovima, blokatorima beta-adrenergi�nih receptora i ostalim kardiovaskularnim lijekovima nisu primije�ene farmakodinamske interakcije.

4.6 Trudno�a i dojenje

Trudno�a
Ispitivanja u �ivotinja nisu dala dokaze teratogenosti, me�utim, ne�kodljivost citaloprama tijekom trudno�e u ljudi nije utvr�ena. Kao i sve lijekove, citalopram bi se tijekom trudno�e smio koristiti samo ako mogu�a korist lije�enja majke prema�uje mogu�e rizike za fetus.
Dojenje
Citalopram se izlu�uje u mlijeku. Njegovo djelovanje na dojen�e nije utvr�eno. Ako je lije�enje citalopramom neophodno, treba razmotriti prekid dojenja.

4.7 Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima

Citalopram ne umanjuje intelektualne funkcije i psihomotorne sposobnosti. Me�utim, u bolesnika koji se lije�e psihotropnim lijekovima mo�e se o�ekivati pone�to umanjena op�a pa�nja i koncentracija bilo zbog same bolesti, lijeka ili oboje, te ih treba upozoriti na umanjenu sposobnost upravljanja vozilima i strojevima.

4.8 Nuspojave

- Nuspojave citaloprama su op�enito blage i prolazne. Najizra�enije su tijekom po�etnih jedan do dva tjedna lije�enja i obi�no se umanjuju s pobolj�anjem depresivnog stanja.
- Naj�e��e primije�ene nuspojave povezane s primjenom citaloprama koje nisu primije�ene s jednakom u�estalo��u u bolesnika koji su primali placebo su: mu�nina, pospanost, suho�a usta, poja�ano znojenje i tremor. U�estalost svake nuspojave u odnosu na placebo je malo pove�ana (<10%).
- U usporednim klini�kim ispitivanjima s tricikli�kim antidepresivima utvr�eno je da je u�estalost nuspojava citaloprama u svim slu�ajevima manja.
- Kod selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), uklju�uju�i citalopram prijavljene su reakcije nakon prestanka uzimanja lijeka. Uobi�ajeni simptomi uklju�uju vrtoglavicu, parestezije, glavobolju, anksioznost i mu�ninu. Stoga treba izbjegavati nagli prekid lije�enja citalopramom. Ve�ina simptoma nakon prestanka uzimanja SSRI nije ozbiljna.

Nuspojave prijavljene tijekom klini�kih ispitivanja:

�este (5 - 20%)
Poja�ano znojenje, glavobolja, tremor, vrtoglavica, poreme�ena akomodacija, pospanost, nesanica, uznemirenost, nervoza, mu�nina, suho�a usta, konpstipacija, proljev, palpitacije, astenija.

Manje �este (1 - <5%)
Osip, svrbe�, parestezije, migrena, poreme�aji vida, izmijenjen okus, poreme�aj spavanja, smanjen libido, smanjena koncentracija, neuobi�ajeni snovi, amnezija, anksioznost, pove�ani apetit, anoreksija, apatija, impotencija, poku�aj suicida, zbunjenost, dispepsija, povra�anje, abdominalni bolovi, flatulencija, pove�ana salivacija, smanjenje ili pove�anje tjelesne mase, posturalna hipotenzija, tahikardija, rinitis, poreme�aj mokrenja, poliurija, nemogu�nost ejakulacije, anorgazmija u �ena, umor.

Rijetke ( <1%)
Mialgija, poreme�aji pokreta, konvulzije, tinitus, euforija, poja�ani libido, ka�alj, malaksalost.

Postmarketin�ke nuspojave

Ko�ni poreme�aji: Angioedem; ekhimoze, veoma rijetko reakcije fotoosjetljivosti.
Poreme�aji metabolizma i ishrane: rijetki slu�ajevi hiponatremije i neodgovaraju�eg izlu�ivanja antidiureti�kog hormona �ini se da su reverzibilni nakon prestanka uzimanja lijeka. Ve�ina se prijava odnosi na starije bolesnike.
Op�i poreme�aji: Anafilaktoidne reakcije.
Hepatobilijarni poreme�aji: porast vrijednosti jetrenih funkcionalnih testova.
Muskuloskeletalni poreme�aji: Artralgija.
Neurolo�ki poreme�aji: Serotoninski sindrom.
Psihijatrijski poreme�aji: Halucinacije, manija, depersonalizacija, napadaji panike (ovi simptomi mogu biti uzrokovani osnovnom bole��u).
Reproduktivni poreme�aji: Galaktoreja.

4.9 Predoziranje

Citalopram se daje bolesnicima s potencijalnim rizikom od suicida; prijavljeno je nekoliko poku�aja suicida. �esto nedostaju pojedinosti o preciznoj dozi ili kombinaciji s ostalim lijekovima i/ili alkoholom.
Simptomi
Nekoliko je slu�ajeva za koje se smatra da su uzrokovani samo citalopramom. Zabilje�eni su slijede�i simptomi/znakovi: pospanost, koma, uko�en izraz lica, grand mal napadaj, sinus tahikardija, povremeni nodalni ritam, znojenje, mu�nina, povra�anje, cijanoza, hiperventilacija. Nijedan slu�aj nije bio fatalan. Klini�ka slika je bila neujedna�ena, a ni jedan simptom nije primije�en u vi�e od dvije osobe.

Lije�enje
Ne postoji specifi�ni antidot. Lije�enje je simptomatsko i suportivno. �to je mogu�e prije treba isprati �eludac. Preporu�uje se lije�ni�ki nadzor.

5. FARMAKOLO�KE OSOBINE

5.1 Farmakodinamske osobine

Biokemijska i bihejvior ispitivanja su pokazala da je citalopram sna�an inhibitor ponovne pohrane serotonina (5-HT). Tolerancija inhibicije ponovne pohrane serotonina nije uzrokovana dugotrajnim lije�enjem citalopramom.

Citalopram je najselektivniji do sad opisani inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI), bez, ili s minimalnim, djelovanjem na pohranu noradrenalina (NA), dopamina (DA) i gama aminomasla�ne kiseline (GABA).

Za razliku od mnogih tricikli�kih antidepresiva i nekih od novijih selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina, citalopram nema nikakav ili ima vrlo slab afinitet prema nizu receptora uklju�uju�i 5-HT1A, 5-HT2, DA D1 i D2 receptore, ?1-, ?2-, �-adrenoceptore, histaminske H1, muskarinske kolinergi�ke, benzodiazepinske i opioidne receptore. Niz funkcionalnih ispitivanja in vitro u izoliranim organima kao i funkcionalna ispitivanja in vivo potvrdila su nepostojanje afiniteta za receptore. Ova odsutnost u�inka na receptore bi mogla objasniti za�to citalopram izaziva manje klasi�nih nuspojava kao �to su suho�a usta, poreme�aji funkcije mokra�nog mjehura i crijeva, zamagljen vid, sedacija, kardiotoksi�nost i ortostatska hipotenzija.

Supresija REM faze sna smatra se prediktorom antidepresivnog djelovanja. Kao i tricikli�ki antidepresivi, ostali SSRI-i i inhibitori MAO, citalopram suprimira REM fazu sna i poja�ava fazu dubokog sna sa sporim valovima.

Iako se citalopram ne ve�e na opioidne receptore, poja�ava anti-nociceptivno djelovanje uobi�ajeno kori�tenih opioidnih analgetika. Nakon primjene citaloprama potencira se hiperaktivnost uzrokovana d-amfetaminom.

Glavni metaboliti citaloprama su svi SSRI iako su snaga njihova u�inka i selektivnost slabije od citaloprama. Me�utim, selektivnost metabolita je ve�a od one mnogih novijih SSRI-a. Metaboliti ne doprinose sveukupnom antidepresivnom djelovanju.

Citalopram ne umanjuje kognitivne (intelektualne funkcije) i psihomotorne sposobnosti te nema ili ima minimalne sedativne osobine, bilo sam ili u kombinaciji s alkoholom.

Citalopram nije umanjio izlu�ivanje sline u studiji pojedina�ne doze u dobrovoljaca i ni u jednom istra�ivanju u zdravih dobrovoljaca nije signifikantnije utjecao na pokazatelje kardiovaskularne funkcije. Citalopram ne djeluje na serumske razine prolaktina i hormona rasta.

5.2 Farmakokinetske osobine

Apsorpcija
Apsorpcija je skoro potpuna i neovisna o unosu hrane (Tmax prosje�no/srednje - 3,8 sati). Bioraspolo�ivost nakon oralnog uzimanja je oko 80%.

Raspodjela
Volumen raspodjele (Vd)� je oko 12,3 L/kg. Manje od 80% citaloprama i njegovih glavnih metabolita se ve�e za bjelan�evine plazme.

Biotransformacija
Citalopram se metabolizira u aktivni demetilcitalopram, didemetilcitalopram, citalopram-N-oksid i neaktivni deaminirani derivat propionske kiseline. Svi aktivni metaboliti su tako�er SSRI, iako slabiji od citaloprama. U plazmi prevladava neizmijenjeni citalopram.

Eliminacija
Vrijeme polueliminacije (T1�) iznosi oko 1,5 dan, sustavni plazmatski klirens citaloprama (Cls) je oko 0,33 L/min, a plazmatski oralni klirens (Cl oral) je oko 0,41 L/min.

Citalopram se izlu�uje uglavnom putem jetre (85%) a ostatak (15%) putem bubrega. Oko 12% dnevne doze se izlu�uje u mokra�i kao neizmijenjeni citalopram. Jetreni (rezidualni) klirens je oko 0,35 L/min a bubre�ni klirens oko 0,068 L/min.

Kinetika je linearna. Dinami�ka se ravnote�a plazmatskih koncentracija (steady state) posti�e nakon 1-2 tjedna. Prosje�ne koncentracije od 250 nmol/L (100-500 nmol/L) se posti�u dnevnom dozom od 40 mg. Nema jasnog odnosa izme�u razina citaloprama u plazmi i terapijskog odgovora ili nuspojava.

Stariji bolesnici (65 godina)
Dokazano je dulje vrijeme polueliminacije i smanjene vrijednosti klirensa zbog usporenog metabolizma u starijih bolesnika.

Umanjena jetrena funkcija
Citalopram se eliminira sporije u bolesnika s umanjenom jetrenom funkcijom. Vrijeme polueliminacije citaloprama je oko dva puta du�e, a plazmatske koncentracije citaloprama u dinami�koj ravnote�i su otprilike dvostruko ve�e nego u bolesnika s normalnom jetrenom funkcijom.

Umanjena bubre�na funkcija
Citalopram se eliminira sporije u bolesnika s blagim do umjerenim umanjenjem bubre�ne funkcije, bez bilo kakvog ve�eg utjecaja na farmakokinetiku citaloprama. Informacije nisu dostupne za slu�ajeve jakog o�te�enja bubrega (klirens kreatinina <20 ml / min).

5.3 Pretklini�ki podaci o ne�kodljivosti

Citalopram ima nisku akutnu toksi�nost. U toksikoloskim pokusima nakon dugotrajne primjene nisu uo�ene zabrinjavajuce promjene za terapijsko koristenje citaloprama. Rezultati toksikolo�kih pokusa utjecaja na reprodukciju nisu dali razloga za posebnu zabrinutost pri koristenju citaloprama u zena reprodukcijske dobi. Citalopram nema ni mutagenog niti kancerogenog potencijala.

6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1 Popis pomo�nih tvari
Kukuruzni �krob
Laktoza monohidrat
Kroskarmeloza natrij
Glicerin
Kopolividon
Magnezij stearat
Mikrokristalna celuloza
Hipromeloza
Makrogol 400
Titan dioksid (E171)

6.2 Inkompatibilnosti
Nije primjenjivo.

6.3 Rok valjanosti
18 mjeseci.

6.4 Posebne mjere pri �uvanju lijeka
�uvati pri temperaturi do 25�C.

6.5 Vrsta i sastav unutarnjeg pakovanja (spremnika)
PVC/Al blister; 2 blistera, svaki s 14 tableta (10 i 20 mg), odnosno 4 blistera, svaki sa 7 tableta (40 mg)
PVC/Al blister; 10 blistera, svaki s 10 tableta (10, 20 i 40 mg)

6.6 Upute o uporabi/rukovanju
Nema posebnih uputa o uporabi/rukovanju.

6.7 Ime i adresa proizvo�a�a, odnosno podnositelja zahtjeva
PLIVA HRVATSKA d.o.o.
Ulica grada Vukovara 49,
10000 Zagreb, Hrvatska

6.8. Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

6.9 Broj i datum rje�enja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj
STARCITIN� tablete 10 mg, 28 tableta: 530-09/04-01-24 od 28.lipnja 2004
STARCITIN� tablete 10 mg, 100 tableta: 530-09/04-01-23 od 28.lipnja 2004
STARCITIN� tablete 20 mg, 28 tableta: 530-09/04-01-25 od 28.lipnja 2004
STARCITIN� tablete 20 mg, 100 tableta: 530-09/04-01-26 od 28.lipnja 2004
STARCITIN� tablete 40 mg, 28 tableta: 530-09/04-01-28 od 28.lipnja 2004
STARCITIN� tablete 40 mg, 100 tableta: 530-09/04-01-27 od 28.lipnja 2004

Velja�a, 2004

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 18:25 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>