ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 10.02.2009.

ANAFRANIL (klomipramin)

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Anafranil dra�eje
clomipraminum

ATK: Antidepresiv (N06AA)

Sastav
Jedna dra�eja sadr�ava 25 mg klomipramin klorida.
Pomo�ne tvari: laktoza, hipromeloza, mikrokristalna celuloza, boje E171 i E172, saharoza.

Farmaceutski oblik i veli�ina pakovanja
Dra�eje; 30 dra�eja

Farmakoterapijska skupina i djelovanje

Anafranil sadr�ava klomipramin, tricikli�ki antidepresiv koji djeluje na depresivne sindrome u cjelini, uklju�uju�i tipi�ne osobine poput psihomotorne retardacije, depresivnog raspolo�enja i anksioznosti. Terapijski u�inak najvjerojatnije posti�e inhibicijom preuzimanja otpu�tenog noradrenalina i serotonina iz sinapti�ke pukotine u �iv�ani zavr�etak. Klini�ki odgovor obi�no nastupa nakon 2 do 3 tjedna lije�enja.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet
PLIVA d.d.
Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Proizvo�a�i
PLIVA d.d.
Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, Hrvatska
i
NOVARTIS, Basel, �vicarska u suradnji

Na�in i mjesto izdavanja
Na recept (samo u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama).

Terapijske indikacije

Lije�enje depresivnih stanja razli�itog uzroka i simptomatologije:
- endogeni, reaktivni, neurotski, organski, maskirani i involutivni oblici depresije;
- depresija povezana sa shizofrenijom i poreme�ajima osobnosti;
- depresivni sindromi zbog presenilnosti i senilnosti, kroni�nih bolnih stanja i kroni�nih somatskih bolesti;
- depresivni poreme�aji raspolo�enja reaktivne, neurotske i psihopatske prirode:
- opsesivno-kompulzivni sindromi;
- kroni�na bolna stanja.
Lije�enje fobija i pani�nih napadaja, katapleksije uz narkolepsiju te no�ne enureze (samo u djece starije od 5 godina nakon �to se isklju�e organski uzroci).

Kontraindikacije

Anafranil je kontraindiciran u slu�aju preosjetljivosti na klomipramin i ostale sastojke lijeka te u slu�aju unakri�ne preosjetljivosti na tricikli�ke antidepresive dibenzazepinske skupine.
Istodobna primjena Anafranila i MAO inhibitora (inhibitora monoaminooksidaze) je kontraindicirana, kao i primjena Anafranila tijekom 14 dana prije ili nakon lije�enja MAO inhibitorima.
Anafranil je kontraindiciran u bolesnika sa svje�im infarktom miokarda.

Mjere opreza

Tijekom dugotrajnog lije�enja Anafranilom, posebice tijekom prvih mjeseci lije�enja preporu�uje se periodi�no pratiti krvnu sliku.
Anafranil se istodobno s elektrokonvulzivnim lije�enjem daje s posebnim oprezom.
Tijekom dugotrajnog lije�enja tricikli�kim antidepresivima ne�to je u�estalija pojava karijesa te zube redovito valja kontrolirati.
Zbog antikolinergi�nih u�inaka Anafranil u bolesnika s kontaktnim le�ama mo�e o�tetiti epitel ro�nice.
Nagli prekid lije�enja Anafranilom valja izbjegavati (vidi Nuspojave).

Interakcije

Zbog opasnosti od ozbiljnih simptoma (hipertenzivna kriza, hiperpireksija, mioklonus, napadaji agitacije, delirij, koma) istodobna primjena klomipramina i MAO inhibitora je kontraindicirana, kao i primjena klomipramina tijekom 14 dana prije ili nakon lije�enja MAO inhibitorima.

Klomipramin mo�e smanjiti ili ukinuti antihipertenzivne u�inka blokatora adrenergi�nih neurona (gvanetidina, betanidina, rezerpina, klonidina i alfa-metildope).

Klomipramin mo�e poja�ati kardiovaskularne u�inke adrenalina, izoprenalina, efedrina i fenilefrina (lokalnih anestetika).

Tricikli�ki antidepresivi mogu poja�ati u�inke alkohola ili depresora sredi�njeg �iv�anog sustava (barbiturata, benzodijazepina, op�ih anestetika), kao i antikolinergi�nih lijekova (fenotijazina, antiparkinsonika, antihistaminika, atropina, biperidena) na oko, sredi�nji�iv�ani sustav, debelo crijevo i mokra�ni mjehur.

Klomipramin se ne bi smio primjenjivati istodobno s antiaritmicima kinidinskog tipa.

Istodobna primjena sa selektivnim inhibitorima preuzimanja serotonina mo�e poja�ati u�inke na serotoninergi�ni sustav. Fluoksetin i fluvoksamin tako�er mogu pove�ati plazmatsku koncentraciju klomipramina i u�estalost njegovih nuspojava.

Lijekovi koji poti�u jetrene mikrosomne enzime (barbiturati, karbamazepin, fenitoin, nikotin, oralni kontraceptivi) mogu ubrzati metabolizam, smanjiti plazmatsku koncentraciju i u�inkovitost klomipramina. Plazmatske se koncentracije fenitoina i karbamazepina mogu pove�ati, zbog �ega mogu nastati nuspojave. Stoga tijekom istodobne primjene ovih lijekova i klomipramina doze valja prilagoditi.

Tijekom istodobne primjene s neurolepticima mogu se pove�ati plazmatske koncentracije klomipramina i smanjiti prag za izbijanje konvulzija. U kombinaciji s tioridazinom mogu nastati ozbiljne sr�ane aritmije.

Zbog inhibicija jetrenog metabolizma tricikli�ki antidepresivi mogu poja�ati u�inak kumarinskih antikoagulansa te se preporu�uje pozorno pra�enje plazmatskog protrombina.

Cimetidin, metilfenidat i estrogeni pove�avaju plazmatske koncentracije tricikli�kih antidepresiva te njihove doze tijekom istodobne primjene s klomipraminom valja smanjiti.

Posebna upozorenja

Zbog mogu�eg pada krvnog tlaka bolesnicima s ortostatskom hipotenzijom se preporu�uje izmjeriti krvni tlak prije po�etka lije�enja Anafranilom.

Oprez je potreban u bolesnika s hipertireozom ili u bolesnika koji se lije�e hormonima �titnja�e zbog mogu�e kardiotoksi�nosti.

U bolesnika s jetrenim bolestima preporu�uje se periodi�no mjeriti razine jetrenih enzima.

Zbog mogu�eg smanjenja praga za izbijanje konvulzija Anafranil treba davati s posebnim oprezom bolesnicima s epilepsijom i s ostalim predisponiraju�im �imbenicima (mo�dana o�te�enja razli�itog uzroka, istodobna uporaba neuroleptika, odvikavanje od alkohola ili lijekova s antikonvulzivnim osobinama).

Anafranil s posebnim oprezom treba davati i sr�anim bolesnicima, posebice onima sa sr�anom insuficijencijom, smetnjama provo�enja (npr. s AV blokom I do III stupnja) te s aritmijama. U ovakovih bolesnika, kao i u starijih bolesnika valja pratiti EKG i sr�anu funkciju.

Klomipramin zbog njegovih antikolinergi�nih osobina, s oprezom valja davati bolesnicima s povi�enim o�nim tlakom, glaukomom uskog ugla ili s retencijom mokra�e (npr. zbog bolesti prostate) u anamnezi.

Oprez pri primjeni Anafranila je potreban u bolesnika s ozbiljnom jetrenom bole��u i tumorom sr�i nadbubre�ne �lijezde (npr. feokromocitom, neuroblastom) u kojih mo�e izazvati hipertenzivne krize.

Bolesnici s pani�nim poreme�ajima tijekom prvih dana lije�enja Anafranilom mogu osjetiti ne�to nagla�eniju anksioznost koja op�enito jenjava tijekom dva tjedna. U bolesnika sa shizofrenijom koji se lije�e tricikli�kim antidepresivima povremeno se mo�e primijetiti aktivacija psihoze, a u bolesnika s cikli�kim afektivnim poreme�ajima tijekom depresivne faze, hipomani�ne ili mani�ne epizode. U takvim slu�ajevima dozu Anafranila valja smanjiti ili lije�enje prekinuti i primijeniti antipsihotik. Nakon povla�enja ovakvih epizoda lije�enje se mo�e nastaviti malim dozama Anafranila.

U bolesnika s jakom depresijom postoji opasnost od suicida koja mo�e potrajati do nastanka remisije, te je ponekad potrebno kombinirano lije�enje s benzodijazepinima ili neurolepticima.

Oprez je potreban u bolesnika s kroni�nom opstipacijom, jer tricikli�ki antidepresivi mogu uzrokovati paraliti�ki ileus, posebice u starijih bolesnika i bolesnika koji le�e.

U starijih i predisponiranih bolesnika tricikli�ki antidepresivi mogu izazvati farmakogene psihoze, posebice no�u. Nekoliko dana nakon prestanka uzimanja lijeka simptomi se povla�e.

Stariji bolesnici i adolescenti pokazuju ja�i terapijski odgovor na Anafranil od bolesnika ostalih dobnih skupina te u njih valja biti oprezan, posebice pri pove�avanju doza. Anafranil se ne daje djeci mla�oj od 5 godina zbog nedostatka klini�kog iskustva.

Sposobnost upravljanja vozilima i strojevima bolesnika koji se lije�e Anafranilom mo�e biti naru�ena.

Trudno�a i dojenje
Anafranil tijekom trudno�e treba izbjegavati, osim kad mogu�a korist za majku prema�uje mogu�u opasnost po plod. Lije�enje Anafranilom tijekom dojenja se ne preporu�uje.

Doziranje i na�in uporabe

Doziranje Anafranila i na�in uporabe valja prilagoditi svakom bolesniku, ovisno o bolesnikovu stanju. Optimalni u�inak valja posti�i �to manjom dozom.

Depresija, opsesivno-kompulzivni sindromi i fobije
Lije�enje zapo�inje s 25 mg (1 dra�ejom) 2 do 3 puta na dan. Dnevna se doza postupno pove�ava za 25 mg svakih nekoliko dana (ovisno o bolesnikovom podno�enju lijeka), sve do dnevne doze od 4 do 6 dra�eja tijekom prvog tjedna lije�enja. U ozbiljinijim slu�ajevima dnevna se doza mo�e pove�ati do najvi�e 250 mg. Nakon postizanja pobolj�anja, dnevna se doza obi�no prilagodi na razinu odr�avanja terapijskog u�inka od 2 do 4 dra�eje.

Katapleksija uz narkolepsiju
Dnevna doza iznosi 25 do 75 mg (1 do 3 dra�eje).

Kroni�na bolna stanja
Doza se mora prilagoditi svakom bolesniku, uzimaju�i u obzir i istodobnu primjenu analgetika (uz mogu�nost smanjenja njihove doze). Doza Anafranila mo�e iznositi do 150 mg na dan.

Doziranje u starijih bolesnika
Lije�enje zapo�inje s najni�om mogu�om dozom koju se postupno pove�ava do optimalne razine (obi�no 25 do 50 mg na dan) koja se posti�e nakon otprilike 10 dana i koju valja odr�avati do kraja lije�enja.

Doziranje u djece s no�nom enurezom
Po�etna dnevna doza u djece od 5 do 8 godina iznosi 25 mg (1 dra�eja), u djece od 9 do 12 godina 25 do 50 mg (1 do 2 dra�eje), a u starije djece 25 do 75 mg (1 do 3 dra�eje). U djece u koje se ne postigne potpun terapijski odgovor tijekom prvog tjedna lije�enja primjenjuju se ve�e doze. Dra�eje se obi�no uzimaju u jednoj dozi (odjedanput) nakon ve�ere, ali djeci koja mokre u krevet ranije tijekom no�i dio se doze mo�e dati ranije, oko 16 sati. Nakon postizanja �eljenog terapijskog odgovora lije�enje se nastavlja tijekom 1 do 3 mjeseca, kad se doza postupno smanjuje.

P r e d o z i r a nj e

Simptomi predoziranja Anafranilom se op�enito pojavljuju 4 sata nakom uzimanja, a najja�i su 24 sata nakon uzimanja. Zbog odgo�ene apsorpcije , dugog poluvremena izlu�ivanja i enterohepati�ke recirkulacije lijeka bolesnik mo�e biti izlo�en opasnosti tijekom 4 do 6 dana.

Simptomi
Simptomi predoziranja u sredi�njem �iv�anom sustavu koji se mogu pojaviti su pospanost, stupor, koma, ataksija, nemir, agitacija, poja�ani refleksi, mi�i�na uko�enost i koreoatetoidni pokreti te konvulzije.
Simptomi predoziranja u kardiovaskularnom sustavu koji se mogu pojaviti su hipotenzija, tahikardija, aritmije, smetnje provo�enja, �ok, sr�ano zatajenje, a iznimno rijetko prestanak sr�anog rada. Tako�er mogu nastati depresija disanja, cijanoza, povra�anje, vru�ica, midrijaza, poja�ano znojenje, te oligurija ili anurija.

Lije�enje
S obzirom da ne postoji specifi�ni antidot lije�enje je simptomatsko i suportivno. Ako je bolesnik pri svijesti �to prije (do 12 sati nakon uzimanja lijeka) treba izazvati povra�anje ili isprati �eludac, a mo�e se primijeniti i aktivni ugljen. Ako bolesnik nije u svjesnom stanju prije ispiranja �eluca valja osigurati zra�ni put. Valja primijeniti sve mjere intenzivne skrbi uz stalni nadzor sr�ane funkcije, plinova u krvi i elektrolita, a ako je potrebno primjenjuju se i antikonvulzivni lijekovi, umjetno disanje i o�ivljavanje. Bolesnika valja nadzirati najkra�e 72 sata nakon uzimanja lijeka.

Nuspojave

Nuspojave klomipramina su obi�no blage i prolazne, te nestaju tijekom lije�enja ili nakon smanjenja doze. Nuspojave nisu uvijek ovisne o plazmatskim koncentracijama ili o dozi lijeka, a �esto ih je te�ko razlikovati od simptoma depresije. Na u�inke lijeka su posebice osjetljivi stariji bolesnici.

Od nuspojava u sredi�njem �iv�anom sustavu �esto se pojavljuju pospanost, umor, nemir i poja�an apetit; a povremeno konfuzija, dezorijentacija, halucinacije (posebice u starijih bolesnika s Parkinsonovom bole��u), anksiozna stanja, agitacija, poreme�aji spavanja, manija, hipomanija, agresivnost, poreme�aji pam�enja, depersonalizacija, pogor�anje depresije, poreme�aji koncentracije, nesanica, no�ne more i zijevanje.

Bolesnik mo�e�esto osjetiti vrtoglavicu, tremor, glavobolju i mioklonus, a povremeno se mogu pojaviti delirij, poreme�aji govora, parestezije, mi�i�na slabost i mi�i�na hipertonija.

�esta je suho�a usta, znojenje, opstipacija, poreme�aji akomodacije, zamagljen vid i poreme�aji mokrenja, a valovi vru�ine i midrijaza se mogu pojaviti povremeno.

Od nuspojava u kardiovaskularnom sustavupovremeno se mogu pojaviti sinus tahikardija, palpitacije, posturalna hipotenzija te klini�ki nebitne EKG promjene u bolesnika s normalnim sr�anim statusom.

U probavnom sustavumu�nina je �esta, dok su povra�anje, abdominalne smetnje, proljev i anoreksija povremene pojave. Mogu se povisiti i vrijednosti jetrenih transaminaza, a mogu nastati i alergijske ko�ne reakcije (ko�ni osip, urtikarija), fotosenzitivnost i svrbe�.

Bolesnicima se mo�e pove�ati tjelesna te�ina te poremetiti libido i potencija, a povremeno se mogu uo�iti galaktoreja i pove�anje grudi. Promjene okusa i tinitus su rje�i.

Ponekad nakon naglog prekida lije�enja Anafranilom ili naglog smanjenja doze bolesnici mogu osjetiti mu�ninu ili povra�ati, a mogu se pojaviti i bol u trbuhu, proljev, nesanica, glavobolja, nervoza ili anksioznost.

O svakoj nuspojavi valja obavijestiti svog lije�nika ili ljekarnika.

Rok valjanosti
Ozna�en je na pakovanju.
Lijek se ne smije rabiti nakon isteka roka valjanosti.
�uvati pri temperaturi do 25 �C.

LIJEK VALJA �UVATI IZVAN DOSEGA DJECE!

Obnova upute
Studeni, 2000.

Broj i datum Rje�enja: 530-10/00-01/269 od 10. travnja 2001.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 13:17 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>

�