ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

DROGE

Droge obuhvaæaju sva sredstva koja mogu izazvati ovisnost, a èija je proizvodnja, stvaranje u promet i upotreba u veæini zemalja zakonom zabranjena. Tu se ubrajaju:
- kanabis
- heroin
- LSD (dietilamin lizergiène kiseline)
- Ecstasy (MDMA - metilen-diamino-metamfetamin)
- kokain
- …

Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan naèin radi nemedicinske uporabe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain te neki lijekovi iz skupine sredstava za smirenje.
Proizvodi široke potrošnje kao benzin, aceton i sl. takoðer mogu postati droge ako se uporabe kao sredstva za drogiranje.

Sintetièke droge
Poèetkom devedesetih godina Europa bilježi porast konzumacije sintetièkih stimulativnih droga, osobito derivata amfetamina, najèešæe MDMA - droge nazvane Ecstasy.


OVISNOST

Ovisnost o opijatima se definira kao snažan psihièki nagon za uzimanjem opijata tj. podrazumijeva nesavladivu želju za drogom, jaku želju za nabavljanjem i uzimanjem droge pod svaku cijenu, sklonost poveæavanju doze droge kako ovisnost duže traje. Ovisnost o drogama osim opasnosti za ovisnika/ovisnicu nosi opasnost i za obitelj i cijelu društvenu zajednicu.

Ovisnost može biti psihièka, fizièka ili kombinirana.

Fizièka ovisnost podrazumijeva promjene u funkcioniranju organizma koje nastaju uslijed dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promjene nakon prestanka uzimanja droge oèituju raznolikim simptomima, ovisno o sredstvu o kojem je èovjek ovisan. Organizam fizièki ovisnog èovjeka održava tu novu ravnotežu jedino ako je droga stalno prisutna.

Psihièka ovisnost je izmijenjeno stanje organizma u kojem osoba osjeæa jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadržao osjeæaj dobrog psihièkog stanja i zadovoljstva.
Pretežno psihièku ovisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Ostali (opijati, amfetamini, neka sredstva za smirenje itd.) uzrokuju i psihièku i fizièku ovisnost, a samostalna fizièka ovisnost je jako rijetka.


Klinièka slika ovisnosti

Kao simptomi ovisnosti mogu se javiti akutna intoksikacija (predoziranje) ili apstinencijski sindrom.

Akutna intoksikacija oèituje se sniženom tjelesnom temperaturom, euforiènim ponašanjem, pospanošæu, sniženim krvnim tlakom, usporenim srèanim otkucajima, usporenim i plitkim disanjem, te crvenilom i svrbežom kože.


Tolerancija na droge

Tolerancija na droge je stanje u koje organizam dolazi nakon dugotrajnog uzimanja sredstva ovisnosti. Razvija se tako da se doza mora sve više poveæavati kako bi se postigao željeni poèetni uèinak i dobro funkcioniranje, a fizièka ovisnost se sve više pojaèava kako se doza povisuje i što dulje traje uzimanje. Tolerancija i fizièka ovisnost razvijaju se vrlo brzo, a u sluèaju ustezanja od uzimanja javlja se apstinencijski sindrom Za sredstva koja imaju slièna svojstva i naèin djelovanja javlja se kombinirana (ukrižena) tolerancija.


Apstinencijski sindrom

Apstinencijski sindrom je skup simptoma koji se javljaju nakon prestanka uzimanja droge. Ovisno o sredstvu o kojem je èovjek ovisan, apstinencijski se sindromi razlikuju.
Apstinencijski sindrom oèituje se znakovima pretjerane aktivnosti središnjeg živèanog sustava. Težina stanja u apstinencijskom sindromu se pogoršava s velièinom doze opijata koja se uzima i trajanjem uzimanja.
Simptomi zapoèinju najranije 4-6 sati od posljednje doze. Javlja se potreba za uzimanjem droge uz tjeskobnost, ubrzano disanje, znojenje, suzenje, slinjenje, te zijevanje. Mogu se javiti i drhtavica, izmjena osjeæaja topline i hladnoæe, trzanje i bol u mišiæima, anoreksija.

Èeste komplikacije su pluæne bolesti; upala pluæa, pluæni apsces, pluæna embolija, zatim jetrene; virusni hepatitis A, B, C, mišiæno-koštane; osteomijelitis (zbog širenja infekcije krvlju iz nesterilnih injekcija), imunološke; povišena razina protutijela IgM, IgG (nepoznatog razloga) i neurološke; anoksija mozga (nestanak kisika) i komplikacije kome.

Nesterilne igle koje narkomani èesto koriste stalan su izvor zaraze i infekcija koje uslijed naèina života i nelijeèenja èesto završavaju teškim komplikacijama i životnom ugroženošæu. Trudnice ovisne o heroinu, kao i one koje uzimaju metadon (zamjenska terapija) prenose tu ovisnost i na dijete, jer heroin i metadon slobodno prolaze kroz placentu.


LIJEÈENJE

Klinièko lijeèenje ovisnika je izuzetno teško i ukljuèuje ne samo medicinski, nego i psihosocijalni aspekt i poznavanje zakona. U terapiji predoziranja koristi se nalokson, intravenski, koji brzo rješava nesvjesno stanje nastalo predoziranjem. Sve takve bolesnike treba inaèe hospitalizirati i držati na promatranju 24 sata.

Apstinencijski sindrom je samoogranièavajuæa metoda lijeèenja i iako težak, nije opasan po život, no pacijenta treba informirati o tome što æe mu se dogaðati i kako æe se osjeæati. U sluèaju teške nepodnošljivosti apstinencijskog sindroma, daju se prema procjeni lijekovi koji æe olakšati da pacijent prebrodi krizu.
Jedna od moguænosti odvikavanja od ovisnosti je i davanje zamjenske terapije, metadona èija se doza postupno smanjuje i tako nastoji izlijeèiti ovisnost kroz ublaženi apstinencijski sindrom, koji se lakše podnosi. Ustezanje od metadona rezultira apstinencijskim sindromom koji nastupa kasnije i postupnije.

U posljednje vrijeme primjenjuje se lijeèenje narkomana tzv. terapijama u zajednici.


ZLOUPORABA DROGA

Zlouporaba droga podrazumijeva ne-medicinsku primjenu navedenih sredstava koja dovodi do ošteæenja tjelesnog ili psihièkog zdravlja osobe, a i do poremeæaja u socijalnom funkcioniranje osobe (problemi u obitelji i na radnom mjestu, sukob sa zakonom).

Uzroci zlouporabe droga
Širenje zlouporabe droge može se protumaèiti na nekoliko naèina. Posljedica je širenja i jaèanja meðunarodnog kriminala te poveæanjem proizvodnje i ponude; promjene kvalitete življenja i poveæanim zahtjevima koje moderno društvo stavlja pred èovjeka.

Riziène skupine
Zlouporaba droga prisutna je u svim dobnim skupinama, ali je rizièna skupina ipak adolescentna dob. "Krivci" za to su novi naèini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistièka filozofija, hedonistièka orijentacija prema životu, povodljiva adolescenta osobnost itd. Osjeæaj inferiornosti i nedostatak samopoštovanja; loše socijalne prilike u obitelji, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi doprinose vjerojatnosti da æe adolescent posegnuti za drogama.

Kategorije konzumenata
Osobe koje uzimaju droge opæenito se mogu podijeliti u dvije skupine: u prvoj se nalaze "uspješni konzumenti" koji uzimaju droge u svrhu stimulacije i smirenja, a služe im kao pomoæ u trci za materijalistièkim ciljevima modernog društva (karijera i zarada novca). U drugu skupinu pripadaju oni koji bježe od stvarnosti jer misle da su nesposobni za život, neuspješni i nedovoljno poštovani.
Sve veæi dio populacije razvijenog svijeta pokazuje sklonost uzimanu psihoaktivnih sredstava da bi mogli raditi, ali je i sve više onih koji rade da bi se mogli nagraditi kupovanjem i konzumacijom pojedinih droga.

Broj ovisnika
Podaci o broju ovisnika moraju se uzeti s rezervom jer se do podataka može doæi samo posredno, preko registriranih ovisnika u medicinskim institucijama, preko smrtnih sluèajeva izazvanih predoziranjem ili putem registriranih kriminalnih aktivnosti. raèuna se da broj ovisnika o heroinu ne premašuje 0.5% ukupne populacije, dok je broj konzumenata heroina i drugih droga znaèajno viši.

Razvrstavanje ovisnika
Ovisnici se razvrstavaju u tzv. problematiène i rekreativne, meðu kojima je najveæi broj konzumenata derivata indijske konoplje (marihuana, hašiš). Tu æe drogu barem jednom u životu probati stanovnici brojnih europskih gradova, a u Hrvatskoj do 50% mladih. Broj onih koji tu drogu uzimaju jednom tjedno kreæe se u urbanim sredinama izmeðu 3 i 10%.


Ovisnost u Hrvatskoj

Procjenjuje se da je 1994. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 6.000 ovisnika o ilegalnim drogama i još oko 35.000 osoba koje nisu ovisnici nego konzumenti neke od ilegalnih droga najmanje jednom tjedno. Vezano uz rat, nestabilnost i nagle politièke i gospodarske promjene, u Hrvatskoj se od 1991. prati nagli porast broja konzumenata ilegalnih droga, osobito marihuane koja se uzgaja širom Hrvatske. Broj ovisnika koji su ukljuèeni u supstitucijske programe metadonom poveæan je 1994. godine na oko 1.200. U Zagrebu se od 1993. znaèajno poveæao broj konzumenata droge Ecstasy, trendovske droge, èije se uzimanje povezuje s techno glazbom i osobito organizacijom rave partyja.

Spolna distribucija
Ovisnost je èetiri puta èešæa u muškog spola nego u ženskog.