ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

"Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujeæivanje, uskraæivanje) stanje je osjeæajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoæama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe."
A da mi to malo konkretiziramo? Pogledajmo kako to izgleda u praksi iliti u stvarnom životu...

"Ljudi obièno ne zadovoljavaju lako svoje motive. U toku èitavog života oni èesto dolaze u situacije u kojima ne mogu u potpunosti zadovoljiti svoje motive, ili ih uopæe ne mogu zadovoljiti. U takvim situacijama potrebno je uložiti posebne napore i poduzimati razlièite postupke kako bi se savladale smetnje koje su se isprijeèile zadovoljenju tih motiva.
O ponašanju ljudi u takvim situacijama govorimo kao o prilagoðavanju. Manje smetnje i manje prepreke relativno se lako savladavaju, no kad naiðu teže onda dolazi do pojave frustracije i do razlièitih posljedica frustracije.

Frustracijom nazivamo sprjeèavanje, uskraæivanje zadovoljenja motiva. Psihološko stanje u kojem se nalazi pojedinac kad nešto sprjeèava zadovoljenje njegovih motiva nazivamo frustracijskom situacijom.
Ljude možemo razlikovati prema tome da li su više ili manje otporni prema neuspjehu. Otpornost prema neuspjehu oznaèava se u psihologiji frustracijskom tolerancijom (podnošenje, toleriranje frustracije).
Do frustracije može doæi iz više uzroka, ukoliko su se pojavile neke objektivne fizièke prepreke ili barijere. Na primjer, gladni smo a nema hrane da utažimo glad primjer je objektivne barijere. Smetnje mogu biti i socijalne prirode a pojavljuju se kad ljudi ili njihova shvaæanja postanu prepreka ostvarenju naših motiva npr. kada roditelji ne dopuštaju udaju za mladiæa za kojeg se kæer želi udati. Uzrok frustracije može biti i u samoj osobi, kada osoba sebi zada ciljeve a nije ih sposobna ostvariti. Uzroci takoðer mogu biti i sukobi razlièitih motiva u èovjeku tj. konflikti.

Reagiranje na frustracije

Na frustracije i na konflikte možemo reagirati na dva naèina: realistièki i nerealistièki.
Realistièki naèin reagiranja imamo u situaciji kada netko tko je naišao na prepreku u ostvarenju odreðenog cilja pokušava ponovno, ulažuæi ovoga puta veæi napor.
O nerealistièkom reagiranju na frustraciju govorimo onda kada situaciju koja je izazvala frustraciju pokušavamo riješiti na naèin da tražimo razlièite naèine kako bismo pred sobom prikrili neuspjeh u ostvarenju odreðenih ciljeva, lažno, pogrešno ili iskrivljeno prikazujemo pravo stanje i sebi i drugima i na taj naèin skrivamo doživljeni neuspjeh. Ovakva frustracija ima negativne posljedice.

Posljedice frustracije

Frustracije vrlo èesto imaju pozitivan efekt. Svaki èovek u nastojanju da ostvari svoje ciljeve nailazi na odreðene prepreke i smetnje, ali one ne moraju nužno dovesti do neuspjeha u aktivnosti niti do drugih negativnih posljedica. One èesto mogu koristiti razvoju osobe jer prisiljavaju pojedinca da pažljivo procijeni zadatak i da traži najpogodniji naèin kako æe ga riješiti. Stoga se može reæi da frustracije predstavljaju uvjet za razvijanje razlièitih pozitivnih osobina èovjeka; on razvija svoje sposobnosti te upornost u ostvarivanju ciljeva."

Izvor: http://www.psihologija.autentik.net/zrelost_frustracije_i_konflikt.php (prilagoðeno na hrvatski)

Više o frustracijama možete proèitati na mom drugom blogu pod nazivom Burza Frustracija.