ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

�etvrtak, 05.02.2009.

Stres

Uobi�ajeno je shva�anje pojma stres kao ne�ega �to nas �ivcira ili zabrinjava - bolest, sva�a, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita. Me�utim, na�e tijelo shva�a pojam stresa mnogo �ire.

Stres je sve �to od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u na�im �ivotnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Ve� i samo zami�ljanje (misao) ili predosje�anje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, no�enja te�kih predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka.

Stres (engl. stress) doslovce zna�i udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se i stresori ("udara�i"). Pojam stresa u u�em smislu ozna�uje reakciju organizma na djelovanje vanjskog stresora.

Kad se stres nagomila, �ovjek se razbolijeva: mo�e se osje�ati kroni�no umornim ili iscrpljenim, mo�e patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom, mo�e izgubiti tek, spolnu �elju i sposobnost u�ivanja u �ivotu, mo�e ga dohvatiti depresija, anksioznost, napadaji pla�a i panike, opsjednutost ili fobija. Stres zapo�inje ve� s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje zapo�inju u dijelovima mozga ozna�enima kao hipotalamus i hipofiza, a �iji je krajnji rezultat stimulacija nadbubre�ne �lijezde i poja�ano izlu�ivanje adrenalina. Samo nekoliko sekundi poslije sr�ani ritam, kao i ritam disanja sna�no se ubrzavaju, napre�u se mi�i�i, �ire zjenice te se osloba�a glukoza deponirana u jetri i mi�i�ima. Istodobno dolazi do aktivacije gu�tera�e, proizvodnje inzulina i glukagona kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.

Prekomjerna aktivnost osovine hipotalamus - hipofiza - kora nadbubre�ne �lijezde ostavlja sna�ne posljedice na funkciju �titnja�e te jajnika. Usporedo sa CRF - om (corticotropin realising factor) - hormonom koji �e natjerati hipofizu da stimulira koru nadbubre�ne �lijezde - hipotamus izlu�uje i prolaktin, popularno nazvan hormon stresa. Prolaktin ima sna�no inhibiraju�e djelovanje na proizvodnju TSH (tireotropin) - hormona koji omogu�uje pravilnu funkciju �titnja�e te remeti izlu�ivanje GnRH (gonadotropin realising hormon) - hormona koji regulira kontrolu izlu�ivanja FSH (folikulostimuliraju�i hormon) i LH (luteiniziraju�i hormon), hormona koji su odgovorni za pravilnu funkciju jajnika.

Osim djelovanja na proizvodnju GnRH, prolaktin remeti pulzacijsko izlu�ivanje FSH i LH, nu�no za pravilnu ovulaciju te onemogu�uje pravilnu funkciju �utog tijela jajnika. Rezultat takvog djelovanja prolaktina nije samo izostanak ovulacije nego i nepravilna funkcija jajnika, neravnote�a izme�u estrogena i progesterona te brojne nepravilnosti menstruacijskog ciklusa, kao �to su prije i poslijemenstrualni spotting - oskudno sme�kasto krvarenje prije menstruacije i nakon nje, mastopatija, PMS.

Ako je organizam izlo�en prevelikom ili predugom stresu, centri u mozgu postaju zagu�eni neugodnim porukama koje prenose hormoni stresa te nastaje manjak neurotransmitera serotonina, noraderenalina i dopamina, koji su odgovorni za na�e dobro op�e osje�anje.

Serotonin (5 - HT) je odgovoran za osje�aj spokoja i za�ti�enosti, �ivotnog optimizma te omogu�uje zdravo spavanje. Zajedno s melatoninom regulira "biolo�ki sat", koji odr�ava normalan ritam budnosti i sna. O�te�en serotoninski sustav povezan je s nesanicom, pospano��u i umorom u pogre�no doba dana te uznemireno��u i strahom. Najva�nija uloga noradrenalina je davanje energije, volje, elana i motivacije, a bez dovoljnih koli�ina noradrenalina osje�amo umor, tromost, pasivnost i nezainteresiranost. U�inak dopamina blisko je povezan s endorfinima, tvarima va�nim za smanjenje osje�aja boli. Kod niske razine dopamina, gubi se osje�aj ugode i snizuje prag osjetljivosti za bol.

Sedam od deset ljudi smatra svoj �ivot stresnim, a ulaskom u novi milenij izgleda da se �ivotni tempo jo� vi�e ubrzava. Ljudi sve lo�ije spavaju, bude se uznemireni, dolaze na posao umorni, uzrujavaju se na poslu, vra�aju se ku�i i�ivcirani prometom.

Za razliku od na�ih predaka, �iji je stres prije svega bio tjelesne prirode, stres 21. stolje�a uglavnom je mentalni i emocionalni.

Stres na poslu stvara pretpostavke za mo�dani i sr�ani udar, uni�tava mentalno zdravlje i skra�uje �ivot. Jo� prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu jo� vi�e pove�ao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti. Burn out sindrom ozna�uje stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranoga i uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu sli�no je sindromu kroni�nog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, �to za umor nije karakteristi�no.

Jedan od naj�e��ih uzroka stresa na radnom mjestu ipak su me�uljudski odnosi. Stres zbog lo�ih me�uljudskih odnosa opisuje i pojam mobbing, koji ozna�uje psihoteror na radnom mjestu koji zaposlenici provode prema svojim kolegama. U osnovi je naj�e��e rije� o nekom sukobu, nakon kojega po�inju spletke, podmetanja, poni�avanja i izolacija. U strahu za radno mjesto "krivac" mo�e razviti burn out sindrom i kroni�ne zdravstvene pote�ko�e, a izlaz mo�e tra�iti u napu�tanju posla pa �ak i samoubojstvu. Pa ipak, svaka okolina mo�e uzrokovati stres, i neke razine stresa dio su svakodnevnog �ivota, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu.

Mnogi poku�avaju posljedice stresa ubla�iti na neprikladan ili �ak �tetan na�in. Nikotin, alkohol, kofein, �e�er, sedativi te opijati naj�e��a su sredstva kojima poku�avamo smanjiti stres. Sredstva koja nas poti�u na akciju ili stimulansi djeluju tako da poti�u izlu�ivanje neurotransmitera serotonina, noradrenalina i dopamina, ali time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspolo�enja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba pove�avati dozu stimulansa za postizanje istog u�inka. Mnogi svakodnevno uzimaju velike koli�ine kave, cigareta, alkohola, �okolade ili svega zajedno. Sve to ne smanjuje stres ve� stvara ovisnost razbijaju�i prirodne antistresne mehanizme.

Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni bi �ovjek trebao nau�iti metode za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih �tetnih u�inaka. Neke od njih mo�emo provoditi sami, kao �to je smanjenje dnevnih obveza (radnih, obiteljskih, �kolskih, dru�tvenih), uvo�enje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovita tjelovje�ba uz tehnike opu�tanja i meditacije.

Nekoliko metoda za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih �tetnih u�inaka:

Nau�ite tehnike opu�tanja
Neravnote�a izme�u odmora i aktivnosti ote�ava na�e opa�anje �ivota. To zna�i da je u svakom trenutku budnog stanja na�a pozornost u polju aktivnosti. Na�e iskustvo obuhva�a osjetilno opa�anje: mi mislimo, osje�amo i uspostavljamo odnose s drugim ljudima. Uvijek smo aktivni. Ako tu aktivnost prenesemo u polje ti�ine, tada energiziramo duh i �iv�ani sustav, �to ima posebno okrepljuju�i u�inak. To posti�emo meditacijom. Maharishijeva Ayurveda upu�uje nas na transcendentalnu meditaciju jer je znanstveno dokazano da ba� ta tehnika meditacije daje odli�ne rezultate u pobolj�anju zdravlja, ubla�ivanju uznemirenosti i drugih stresom izazvanih stanja.

Ugodna dnevna rutina
Poku�ajte oti�i na spavanje i sljede�e jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo oti�i u krevet ve� u 22:00 sata, te ustati �to bli�e svitanju. Na� mozak, a osobito epifiza vole Sun�evo svjetlo, �ak i kada je obla�no. Jutarnja izlo�enost svjetlu normalizira proizvodnju i izlu�ivanje hormona epifize - melatonina, "hormona sna" koji idu�e ve�eri uzrokuje pospanost. �to ste dulje izlo�eni stresu, vjerojatno �ete imati vi�e problema sa spavanjem, kako s usnivanjem tako i s bu�enjem, te s osje�ajem umora nakon sna. Biolo�ki se sat ne mo�e vratiti na normalu preko no�i, prisjetite se samo ljudi koji mijenjaju vremenske zone i kojima katkad treba i po desetak dana da bi se priviknuli na novu vremensku zonu. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u �eljenom smjeru, u roku od dva do tri tjedna trebali biste posti�i �eljene rezultate.

Izbacite stimulanse i sedative
Stimulansi poput slatki�a, kofeina, nikotina i alkohola poti�u ovisnost, a kako bi se odr�ala odgovaraju�a razina energije, trebamo ih sve vi�e. U po�etku �ak mo�da poma�u da se izgubi koji kilogram na te�ini, ali poslije djeluju poput �e�era. Podi�u razinu glukoze i inzulina te se vi�ak glukoze pretvara u masti. Jedini na�in kojim se mo�emo obraniti od brzoga i stresnog na�ina �ivota je poticanje vitalnosti i prirodne energije. Dnevnu dozu �e�era osigurajte iz vo�a, povr�a, slo�enih ugljikohidrata (integralna ri�a i tjestenina, �itarice, krumpir). Slo�eni ugljikohidrati sadr�avaju i triptofan iz kojeg se u mozgu sintetizira serotonin, pravi prirodni antidepresiv. Nemojte unositi velike koli�ine namirnica u jednom obroku, radije jedite vi�e manjih obroka tijekom dana. Odlu�ite se za pravilnu prehranu, izbacite masnu, pr�enu i op�enito "brzu" hranu. Smanjite potro�nju sredstava za smirenje i spavanje.

Po�nite s tjelovje�bom
Na�ite vremena i prostora za redovitu tjelovje�bu. Tjelovje�ba poti�e izlu�ivanje tvari koje djeluju kao prirodni antidepresivi i anksiolitici - noradrenalina, endorfina i enkefalina. Redovita vje�ba snizuje koncentraciju estrogena, �to spre�ava nastanak i rast estrogenski ovisnih tumora, �iji su tipi�ni primjeri miomi, endometrioza i rak dojke.

Smanjite obveze
Napetost i tjeskoba �esto su rezultat prevelikog broja obveza, bilo da je rije� o prekovremenom radu, radu na vi�e mjesta ili ne�to ugodnijim obvezama kao �to su to "dobrovoljni" te�ajevi. Sve obveze zasigurno ne mo�ete odbaciti i odgoditi, ali ako se osje�ate lo�e ili se razbolite, od vas nitko ne�e imati koristi, niti �ete mo�i i�ta raditi. Razmislite o svojim obvezama i iz dnevnog rasporeda izbacite sve �to mo�ete. Najve�u �tetu trpjet �ete ako izgubite zdravlje. Stoga zamijenite ve�u �tetu manjom - gubitkom nekih obveza.

Izbjegavajte izvore stresa
Ako je ikako mogu�e, izbjegavajte situacije i osobe koje vam �tete, s kojima ste u sukobu, u �ijem se dru�tvu lo�e osje�ate, koje vam "crpe energiju", ne pru�aju ono �to od njih tra�ite i obratno. Lo�i me�uljudski odnosi veliki su izvor stresa. Nemojte se upu�tati u �u�ne diskusije i rasprave, polemike, dokazivanja i sli�no. Neka vam bude va�nije da se osje�ate dobro, nego da budete u pravu. Osje�ate li da vas zamara previ�e dru�tvenih aktivnosti, smanjite broj izlazaka ili susreta. Svaki dan budite nedostupni barem neko vrijeme. Osje�ate li se tada sebi�nima, sjetite se da drugima mo�ete biti dobro dru�tvo tek kad se vi osje�ate dobro.

Odgodite ve�e promjene
Ako se osje�ate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve bitnije promjene u svom �ivotu, osim onih koje ba� nikako ne mo�ete izbje�i. Odgodite preure�enje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, �ak i ona nabolje, stres je za organizam.

Izvor: Zdrav �ivot (dr. sc. Vesna Harni)

Stres - Tajanstveni ubojica ili za�in �ivota?

�ujemo ljude kako �esto savjetuju jedni druge: "Nemoj se izlagati toliko stresu. Uni�tit �e� svoje zdravlje. Tako mo�e� zaraditi sr�ani infarkt ili mo�dani udar." Je li svaki stres opasan? Postoje li dobri stresovi?

Danas svi govore o stresu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, govori na televiziji i na radiju, o stresu se mnogo pi�e u novinama i magazinima, sve je vi�e znanstvenih konferencija, kongresa i te�ajeva posve�enih stresu. To je razlog da se na�e doba ozna�ava kao doba stresa, premda je stres odvajkada vjerni pratilac �ovjeka i svih �ivih bi�a. �ini se da svi o stresu govore na svoj na�in, a mnogi i ne poku�avaju postaviti jasnu definiciju. Za poslovne ljude stres je frustracija ili emocionalna napetost, za kontrolora letenja stres je problem koncentracije, za sporta�a stres je mi�i�na napetost, za biokemi�are i endokrinologe stres je biokemijski fenomen... Za mnoge je pojam stresa ne�to negativno, ne�to opasno �to vodi u bolest, ne�to �to treba izbjegavati po svaku cijenu.

�to je stres?

Stres je termin koji ozna�ava razli�ite vrste �ivotnog iskustva kao i tjelesne reakcije na takva iskustva. Od posebne je va�nosti vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili pak u pogre�nu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slu�aja dolazi do promjena u mozgu, pona�anju i tjelesnim funkcijama.

Drugim rije�ima, stres sam po sebi nije ni dobar ni lo�. Kada stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, dok pozitivni stres sa sobom nosi pozitivna uzbu�enja i omogu�uje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.

�ovjek je neprekidno izlo�en djelovanju razli�itih fizi�kih, psihi�kih i socijalnih izvanjskih �imbenika, ali i onih unutarnjih, koji remete njegovu dinami�ku ravnote�u (homeostazu) koja se zahvaljuju�i prilagodbenim mehanizmima ponovo uspostavlja.

Stanje prijetnje tjelesnoj, du�evnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnote�i ozna�ava se stresom, a �imbenike koji prijete ravnote�i nazivamo stresorima. Drugim rije�ima, stresna situacija je svaka ona situacija koja zahtijeva prilagodbu organizma.

Stresori poti�u vi�e ili manje specifi�an odgovor u svakog �ovjeka, ali i jednu op�u nespecifi�nu stresnu reakciju. U stresnim situacijama �ovjek reagira borbom, bijegom ili imobilizacijom. Ovisno o osobi i vrsti stresora, glede ishoda svaka od ovih reakcija mo�e biti prikladna ili neprikladna. Prema Seyleu, koji je tvorac pojma stres, razlikujemo tri faze u stresnom odgovoru:

1. uzbunu (alarm),
2. prilagodbu (adaptaciju) i
3. iscrpljenje.

Faza uzbune o�ituje se reakcijom borbe, bijega ili imobilizacije i predstavlja neposredni odgovor na djelovanje stresova. Ove reakcije, kada su uspje�ne, dovode do prilagodbe ili adaptacije koja je preduvjet zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima, odnosno vje�tinama, omogu�uju�i tako rast i razvoj li�nosti. Ponovnim izlaganjem stresorima organizam, odnosno �ovjek, postaje otporniji i ja�i.

Pri dugotrajnom djelovanju stresora ili uslijed neuspje�ne prilagodbe, mo�e do�i do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili preslab, odnosno neprimjeren stresni odgovor mo�e dovesti do razli�itih tjelesnih bolesti i du�evnih poreme�aja.
Primjerice, poja�an stresni odgovor dovodi se u svezu s nastankom povi�enog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), sr�anog udara (infarkta miokarda) ili �elu�anog vrijeda (ulcus ventriculi). Oslabljen stresni odgovor zbog poreme�aja imunolo�kog sustava pogoduje razvoju kroni�nih upalnih bolesti kao �to je, primjerice, reumatoidni artritis.

Dobar stres i lo� stres

Bez napetosti i optere�enja, dakle bez stresa, �ivot je nemogu� tako da je stres neotu�iva sastavnica �ivota. Drugim rije�ima stres je �ivot, kako to ka�e Selye. Dakle, svaki stres ne dovodi do naru�avanja zdravlja i razvoja bolesti.

Postoje dobri i lo�i stresovi. Dobri stresovi su sol i za�in �ivota. Bez odre�ene koli�ine stresa ne mo�emo biti zdravi, ne mo�emo se razvijati. Ta koli�ina je za svakog �ovjeka druga�ija, tako da svatko mora odrediti svoje granice.
Kad je organizam izlo�en negativnom stresu, negativni u�inci se mogu o�itovati na manje-vi�e svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept tzv. psihosomatskih bolesti u �ijem nastanku va�nu ulogu igraju negativni stresovi. Stres je �imbenik rizika i u nastanku mnogih drugih bolesti, kao �to su neki tumori, tuberkuloza, virusne infekcije, itd.

Stres i srce

Kada smo �esto pod stresom, lu�enje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina optere�uje srce. S vremenom mo�e do�i do nepravilnosti u radu srca (sr�ane aritmije), pojave bolova u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i do sr�anog infarkta.
Osobe sa sr�anim poreme�ajima pokazuju karakteristi�ne crte li�nosti, tzv. A-tip li�nosti: vrlo su ambiciozni, hiperaktivni, socijabilni s jakom kontrolom emocija. Na poslu rade vi�e i du�e od drugih, imaju jako izra�en osje�aj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previ�e obveza i �esto �rtvuju obiteljski �ivot.
U obitelji te�e dominaciji i imaju izra�enu potrebu da ih drugi cijene, uva�avaju i slu�aju. U konfliktnim situacijama potiskuju svoja osje�anja nastoje�i biti optimisti�ni i smireni.
Dodatni �imbenici rizika u ovakvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno pu�enje i uzimanje alkohola.

Stres i metabolizam

Negativni stres mo�e izazavati razli�ite poreme�aje u radu �lijezda s unutarnjim izlu�ivanjem. Poznato je da poja�ana funkcija �titnja�e (hipertireoza) pra�ena nervozom, nesanicom, gubitkom na te�ini, poja�anim znojenjem i lupanjem srca, mo�e biti izravna posljedica stresnih doga�aja. Neke osobe u negativnom stresu gube tek, dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost mo�e biti pra�ena poreme�ajem metabolizma i razvojem �e�erne bolesti.

Stres i probavni sustav

Ve�ina osoba u stresu pati od zatvora ili proljeva jer stresni hormoni imaju izra�en u�inak na probavni sustav.
Poznat je fenomen tzv. stres ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a va�nost negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti (vrijed �eluca) je dokazana. Ulcerozni kolitis koji se o�ituje gr�evima i bolovima u trbuhu pra�enih proljevom, tako�er je povezan sa stresom.

Stres i imunolo�ki sustav

Lu�enje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom prijem�ivije za razli�ite bolesti, od obi�nih prehlada i upala do te�kih bolesti.

Stres i seksualnost

U osoba pod stresom mo�e se pojaviti impotencija, odnosno frigidnost. U �ena pod stresom menstruacije postaju neredovite, a mogu i izostati. Zbog lu�enja stresnog hormona aldosterona, predmenstrualni sindrom mo�e se pogor�ati.

Stres i psihi�ki poreme�aj

Patolo�ki stres i psihotraume imaju va�nu ulogu u nastanku svih funkcionalnih du�evnih poreme�aja. U osoba s izra�enom genetskom predispozicijom za shizofreniju, �ak i tzv. mali �ivotni stresovi mogu dovesti do pojave bolesti.
U osoba sa genetskom sklono��u za depresiju, izlaganje tzv. srednje izra�enim stresovima rezultira pojavom depresivne epizode. Izlaganje te�kim psihotraumatskim stresovima u osoba i bez genetske predispozicije za du�evne poreme�aje, mo�e imati za posljedicu pojavu posttraumatskog stresnog poreme�aja. Anksiozni poreme�aji (pani�ni poreme�aji, generalizirani anksiozni poreme�aji) redovito su posljedica do�ivljaja stresnih situacija.

Stres i ljepota

Ljepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres mo�e uzrokovati razli�ite promjene (mrlje, egzemi, osipi) na ko�i i poja�ano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih �ila i slabiju cirkulaciju u ko�i.

2000/14/listopad - tema broja preuzeta iz "Pro Mente Croatica", broj 1-2, prolje�e-ljeto 1998.

Stres na� svagda�nji

Stres je, u svakodnevnom �ivotu, nemogu�e izbje�i. Tako barem tvrde stru�njaci. Slijedi lista najsna�nijih stresova i savjeti kako se s njima nositi.

Gu�va u prometu samo je jedna od situacija koje uzrokuju stres Gu�va u prometu, ka�njenje na posao, duga�ak red u du�anu ili banci samo su neke od situacija koje uzrokuju stres. Najgore je �to se to doga�a svaki dan, pa na�e tijelo, a i um vape za pomo�. Doktorica Bre�i� upozorava da se sa stresom trebamo pravilno suo�avati. Naju�estaliji stres je onaj na poslu. �ak vi�e od polovice zaposlenih gotovo ga svakodnevno pro�ivljava. 'Kada vidimo da ne�to ne ide, ne lupati glavom od zid, nego poku�ati preformulirati ciljeve, poku�ati stvoriti neke nove ciljeve', savjetuje dr. Petrana Bre�i�, specijalist psihijatar.

Istra�iva�i su ve� odavno napravili ljestvicu najstresnijih situacija. Na prvom mjestu su smrt bliske i voljene osobe, pa rastava, zatim gubitak radnog mjesta, odlazak u mirovinu, pa trudno�a kao psihofizi�ki stres, ulazak u brak itd.

Glavobolja, naru�eni imunitet, dijabetes, pa i sr�ani udar uzrokovani su stresom. No, za sve ima lijeka. Potrebno je stati na loptu i razmisliti. Uz pravilnu prehranu i rekreaciju, va�no je i va�e osobno zadovoljstvo. 'Nemojmo zaboraviti tijekom dana, barem na par minuta radit ne�to �to nama predstavlja osobno zadovoljstvo. Ho�e li to biti odlazak u �etnju, ples, ili slu�anje glazbe, odlazak s prijateljem na kavu, jedna obi�na �etnja, �itanje, itd.' dodaje dr. Bre�i�.

To ovisi samo o vama. Jer tako �ete stvoriti pozitivnu energiju, koja je najva�nija u suo�avanju sa stresom.

Izvor: dnevnik.hr (26.03.2009.)

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 23:42 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>