.......
°~°aNiMaL wOrLd°~°
05.07.2007., četvrtak
PINGVINI
 Pingvini pripadaju razredu ptica, ali ne mogu letjeti, jer su im zakržljala krila no ta ista krila im služe kao peraje pri plivanju tj. ronjenju u moru. Odlični su ronioci i plivači pa im ta vještina određuje jelovnik koji čine ribe i mekušci. Sve vrste se odlikuju bijelim prsima i plavim do crnim leđima. Razlika između mužjaka i ženke nije uočljiva kao kod ostalih ptica. Žive na južnoj polutki. To je jedina porodica unutar reda Sphenisciformes koji je dio podrazreda ptica Neognathae. Smatra se vjerojatnim, da su im, razvojno gledano, sestrinske grupe plijenori (Gaviiformes) i bubnjavke (Procellariiformes). Vrlo ih je lako razlikovati od svih ostalih ptica. Izvrsno su se prilagodile životu u moru a djelomično i ekstremno hladnim područjima zemlje. ANATOMIJA I IZGLED: Razlike u veličini i težini raznih vrsta pingvina su značajne, no građa tijela i perja je, suprotno tome, unutar porodice vrlo homogeno. -Veličina i težina:  Patuljasti pingvin (Eudyptula minor) naraste samo do 30 cm a težak je najviše 1-1,5 kg, dok su carski pingvini (Aptenodytes forsteri) svojom dužinom tijela do 1,10 m i težinom do čak 40 kilograma među najvećim članovima podrazreda Neognathea. Ta razlika u veličini objašnjava se Bergmannovim pravilom i upravo se pingvini najčešće navode kao primjer tog pravila. Većina vrsta je samo neznatno teža od težine vode koju istiskuju svojim tijelom, pa im je zbog toga relativno lako roniti. -Građa: Zbijeno tijelo s uskim ali snažnim perajama u koje su im se preoblikovala krila čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi. Za razliku od drugih ptica koje ne lete (nojevke), pingvini imaju na grudnoj kosti izraženo visoko oblikovan greben na koji se veže snažna letna muskulatura. Za razliku od letenja zrakom, zbog većeg otpora vode kod plivanja pod vodom potrebno je jednako toliko energije za spuštanje kao i za podizanje krila. Radi toga imaju pingvini veću površinu lopatica od svih drugih ptica, jer se na nju "prihvaćaju" mišići koji pokreću krila. Kosti nadlaktice i podlaktice su u laktu kruto srašteni u ravnoj crti što perajama daje veću čvrstoću. Kosti, koje su inače kod ptica šuplje, kod pingvina su guste i teške jer im nije potrebno smanjenje težine radi letenja, a cjevaste kosti su im ispunjene gustom, uljevitom koštanom srži.  Bedrene kosti su vrlo kratke, zglobovi koljena kruti a noge jako pomaknute prema natrag što uzrokuje njihov neobičan, uspravan hod na kopnu. Stopala na kojima imaju plivaće kožice su relativno kratka, pa ptice na kopnu stoje na petama pri čemu im kruta repna pera služe kao potporanj. Rep im je vrlo smanjen. Kod drugih ptica koje rone, rep služi kao "kormilo", dok su kod pingvina tu ulogu preuzele noge. Većina pingvina nema dugačak kljun, ali je zato vrlo snažan. Iznimka su veliki pingvini (Aptenodytes), čiji je kljun, vjerojatno zbog prilagođavanja na plijen koji su brze ribe, dugačak, vitak i lagano savijen prema dole. -Reguliranje topline: U svom okolišu su pingvini izloženi dijelom ekstremnim klimatskim uvjetima. Tome su se prilagodili raznim anatomskim osobinama. Za toplinsku izolaciju imaju prvo i do tri centimetra debeli sloj masnoće iznad koje su složena tri reda vodonepropusnog, gusto međusobno prepletenog i po cijelom tijelu ravnomjerno raspoređenog perja. Dijelova kože na kojem ne rate perje, Apterin, koje imaju gotovo sve druge ptice, pingvini uopće nemaju. Jedina iznimka su neke tropske vrste koje nemaju perje na licu. Zrak koji se zadržava u slojevima perja također efikasno služi u vodi za sprečavanje gubitka topline. Pored toga, pingvini imaju vrlo dobro razvijen sistem "prijenosa topline" u perajama i nogama. Arterijska krv koja dolazi u ekstremitete velikim dijelom prenosi toplinu na venoznu krv koja se iz njih ohlađena vraća prema tijelu i grije ju prije nego što uđe, tako da se gubitak topline smanjuje na minimum.  S druge strane, što možda iznenađuje, neke vrste koje su se udomaćile u tropskim vodama, imaju problema s pregrijavanjem. Kako bi to spriječili, razvili su peraje koje u odnosu na tijelo imaju veču površinu nego kod drugih vrsta kako bi se povečala površina preko koje se može rashladiti krv. Osim toga, neke vrste nemaju perje na licu, tako da se brže rashlade u sjeni koju aktivno traže. -Perje: Boja perja kod gotovo svih vrsta je na leđnoj strani tamno plavosivo koje se prelijeva u crno, dok im je boja s donje, trbušne strane bijela. Smatra se, da im je boja takva, kako bi se pri pogledu odozgo stopili s tamnom bojom dubokog mora, dok su s trbušne strane bijeli, kako bi pri pogledu odozdo prema gore odakle dopire i svjetlost, ponovo bili manje uočljivi u odnosu na osvijetljenu vodu. Gotovo svi pingvini iz potporodice Eudyptes imaju na glavi narandžasto-žuti ukras koji je vrlo upadljiv. Mlade životinje su uglavnom pokrivene jednobojnim paperjem, sivim ili smeđim, a samo neke vrste imaju bijele bokove i trbuh. Najčešće nakon sezone gniježđenja i podizanja mladunaca, kod pingvina nastupa mitarenje, zamjena perja. U tom razdoblju, koje, ovisno o vrsti može trajati od dva do šest tjedana, ptice troše svoje masne rezerve dvostruko brže nego ranije. Kod vrsta Pygoscelis papua i galapagoških (Spheniscus mendiculus) razdoblje mitarenja nije određeno i može biti u bilo koje vrijeme između dvije sezone gniježđenja. Ptice koje se ne gnijezde, obično se mitare ranije nego oni pripadnici iste vrste koji se gnijezde.  -Vid i sluh: Oči pingvina su građene da omoguće oštar vid pod vodom. Rožnica im je ekstremno ravna, tako da su ptice na kopnu lagano kratkovidne. Kod vrsta koje duboko rone, kao što su carski pingvini, su osim toga pupile krajnje rastezljive tako da se oči mogu vrlo brzo prilagoditi na različitu količinu svjetlosti prisutnu na površini vode, pa zatim na stotinjak metara dubine. Prema sastavu pigmenta se smatra da pingvini bolje vide u plavom nego u crvenom dijelu svjetlosnog spektra, te da vjerojatno vide i ultraljubičasto svjetlo. Kako se crveni dio svjetlosnog spektra filtrira i gubi već u gornjim sloju vode, ovo svojstvo se može razumjeti kao evolucijska prilagodba uvjetima života pingvina. Kao većina drugih ptica, niti pingvini nemaju vanjskih struktura uha. Kod ronjenja, posebno snažna pera ih vodonepropusno zatvaraju. Kod velikih pingvina je osim toga rub vanjskog uha tako povećan, da se može zatvoriti i tako zaštititi unutrašnje i srednje uho od oštećenja do kojih može dovesti pritisak kod ronjenja na veće dubine.  Pingini se na kopnu međusobno sporazumijevaju glasanjem zvukovima koji podsjećaju na zvuk trube. Neki puštaju glasove poput magarećeg revenja, pa se jedna vrsta i zove magareći pingvin. Međutim, pod vodom pingvini ne puštaju glasove. Nije jasno, da li se ne glasaju da ne upozore grabežljivce na svoju prisutnost, ili kako ne bi prestrašili potencijalnu lovinu. RASPROSTRANJENOST: Pingvini žive u otvorenim morima južne polutke. Naročito su česti u obalnim vodama Antarktika, Novog Zelanda, južne Australije, Južne Afrike, Falklandima smještenim ispred istočnih obala Južne Amerike ali i na zapadnoj obali sve do Perua kao i na Galapagoskim otocima u blizini ekvatora. Kako pingvini vole hladnije predjele, u tropskim područjima se pojavljuju samo ako postoje hladne morske struje. To je slučaj s Humboldtovom strujom uz zapadnu obalu Južne Amerike i kao i s Benguelskom strujom duž zapadne obale Afrike koja dopire sve do ekvatora.  Većina vrsta živi između 45. i 60. stupnja južne zemljopisne širine. Najveći broj jedinki živi uz Antarktik i na obližnjim otocima. ŽIVOTNI OKOLIŠ: Pravi životni prostor pingvina je otvoreno more, čemu su izvanredno prilagođeni. Na kopno dolaze samo radi gniježdenja. Tu žive na stjenovitim obalama južnih kontinenata, hladnim šumama umjerenih područja, subtropskim pješčanim plažama, područjima ohlađene lave na kojima gotovo uopće nema vegetacije, subantarktičkim travnjacima ali čak i na ledu Antarktika. Dok tropske vrste ostaju na svom području, druge vrste odlaze i više stotina kilometara daleko od oceana kako bi došle u područja gdje legu mladunce.  |
- 12:21 -
DaJ kOjU pAmEtNu..... (50) -
tRoŠi TiNtU!!!! -
#
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
mOjI kUćNi LjUbInCi
OVO JE MOJ HRČAK MRVICA. JEL TAKO JE JE PRESLADAK???NJEGA I NJEGOVO 2 SESTRE I 3 BRATA SU VEĆ OD MAME ODVIJILI KADA SU IMALI SAMO 1 mj. ISTINA HRČHE SE TRABA ODVOJIT OD MAME KADA NAVRŠA 1mj., ALI ALI NJEGOVA BRAĆA I SESTRE SU SVI NAŠLI NOVI DOM, SAMO ON NIJE I OSTAO JE SAD.......TE SAM JAI SADA JE SRETAN JER IMA MENE I JOŠ PUNO PRIJATELJA.
A OVO JE MOJA MALA PANDICA, ONA JE NARAVNO IZ KINE, I OBOŽAVA JESTI BAMBUS, NJENU SU MAMU UBILI KRIVOLOVCI DOK JE ONA JOŠ BILA MALA TE KAD SU JE PRONAŠLI ODVEDENA JA U ZOLOŠKO VRT, I NA KRAJU JE NEKAKO ZAVRŠILA KOD MENE..... OVO JE MOJ MUSTANG, UHVATILI SU GA KRIVOLOVCI I PRODALI NEKOJ FARMI, NO KAKO JE ON BIO DIVLJI TREBALO GA JE PRIPITOMITI, NIJE NIKO DAO DA GA SE JAŠE, TE TAMO NIJE BIO OD KORISTI TE SAM GA JE DOBILA NA DAR, SAD JE SRETAN U MENE JER GA NITKO NE JAŠE I IMA SVOJU SLOBODU OVO JE MOJ PILIĆ KLJUNOK KOJEG MI JE DALA MOJA BAKA SA SELA......
OVO JE KORNJAČA KIKI, ZAPELA JE U RIBARSKU MREŽU I OZLJEDILA NOGU, RIBAR KOJI JU JE PRONAŠAO U SVOJOJ MREŽI ODVEO JU JE VETERINARU TE JU ODVEO KOD MENE,TAMO SAM JE NJEGOVALA, TE JE OSTALA KOD MENE......
OVO JE BIJELI TIGRIĆ RONY, NJEGOVA JE MAMA UBIJENA KADA JE ON IMAO SAMO 2mj., ZBOG NJIHOVA PREKRASNOG KRZNA, RONY JE IMAO JOŠ JEDNU SESTRU, AL, JE ONA BILA PRESLABA TE JE NAŽALOST UGINULA 3 DANA NAKON ŠTO IM JE MAMA UBIJENA. A NAKON 2 DANA OD SESTRINE SMRTI, PRONAŠLO GA JE DRUŽTVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA, A JA SAM GA POSVOJILA, I SAD JE SRETAN I ZDRAV.......
OVO JE MOJA MAČKICA MICKY. OKOTILA SE SA JOŠ 4 MAĆIĆA ISPRED MOJE ZGRADE NO MOJA JEDNA ZLA SUSJEDA KOJA MRZI ŽIVOTINJE JE OTROVALA NJENU MAMU TAKO DA JE 5 MAĆIĆA BILO PREPUŠTENO SUDBINI. NO JA SAM IH SVE POKUPILA, TE SAM IH DAROVALA SVOJIM PRIJATELJIMA A NJU SAM SEBI OSTAVILA JRE JE NAJSLIČNIJA SVOJOJ MAMI. OBOŽAVA SE IGRAT I MAZIT. A POSEBNO JEST.
NICKY JE MJEŠANAC VIŠE PASMINA. ŠTO GA ČINI JAKO POSEBNIM. NJEGOV GA JE BIVŠI VLASNIK ZLOSTAVLJAO. TUKAO SA JE, NIJE SE BRINUO O NJEMU, ZANEMARIVAO GA JE, NIJE MU PRUŽAO DOVOLJNO LJUBAVI. TE JE NICKY POBIJEGAO OD NJEGA. LUTAO JE ULICAMA ČAK 4IPOL mj. A KRANIO SE OTPADOM IZ KANTA ZA SMEĆE. PRONAŠLA GA JE MOJA NAJBOLJA PRIJATELJICA MATEA, NO ONA GA NIJA SMIJELA ZADRŽAT JER JOJ JE TATA BIO ALERGIČAN NA PSEĆJU DLAKU TE GA JE DALA MENI. P.S.obožava psećje kolačiće
OVO JE VUK JECKY. DOBIO JE IMA PO MOM PSU KOJEG SU MI VUKOVI POJELI. NO, EVO I ON JE ZAVRŠIO KOD MENE. LOVCI SU GA UPUCALI I OSTAVILI GA U ŠUMI MISLEĆI DA JE MRTAV. NO KAD SAM JA BILA ŠETALA ŠUMOM, NAIŠLA SAM NA NJEGA. I HTJELA SAM GA OSTAVIT TU, JER SU MI VUKOVI POJELI MOG DRAGOG JECKYA, KOJI JE BIO SAMO 3god. STAR. NO NISAM GA MOGLA GLEDAT KAKO TU BESPOMOĆNO LEŽI, I ODVELA SAM GA U VETERINARSKU AMBULANTU. HTIJELA SAM GA PUSTIT NA SLOBODU KADA SE OPORAVIO, AL ON NIJE HTIO IĆ A I MENI JE PRIRASTAO SRCU.......
ČUPKO JE ZAIGRAN MALI MAJMUN. KOJI ZBOG SVOJE ZAIGRANOSTI ZAMALO NIJE IZGUBIO GLAVU. SKAKAO JE PO DRVEĆIMA OKO JEDNE BURNE RIJEKE I UPAO U VODU NO NICKKY(my pesek) GA JE SPASIO I DOVEO GA DOMA (meni) I JA GA TAKO UDOMILA.......
ZEKOSLAV MRKVA, TOLIKO OBOŽAVA MRKVE DA JE U MOJE SUSJEDE KRAO MRKVE ONA SE TOME JAKO LJUTILA..... TE JE OTROVALA JEDAN DIO MRKAVA KOJE NIJE POSLIJE TOGA DIRALA I ZEKOSLAV MRKVA JE POJEO JEDNU TAKVU MRKVICU BIO JE POLU MRTAV KADA SAM GA NAŠLA NO SREĆOM VETERINAR GA JE USPIO SPASIT..... SAD JE SRETAN KOD MENE I MOŽE JEST MRKVICA KOLIKO GA JE VOLJA.....
JEŽ CHICHI, JE BIO NASTRADAO KADA JE POKUŠAO PRIJEĆI CESTU UDRILO GA JE AUTO A UDARIO GA JE MOJ OTAC NO NIJE GA MOGAO OSTAVITI TU DA LEŽI, A JOŠ JE BIO ŽIV PA GA JE DOVEO DOME..... OZLJEDE NIDU BILE VELIKE TE SMO GA IZLIJEĆILI DOMA...... I SADA ŽIVI KOD NAS.........
PAŠKA, JE KAO I JECKYA, UPUCAO JEDAM LOVAC U LOVU..... NO KADA GA JE UPUCAO NIJE GA MOGAO NAĆ I PAŠKO JE U LOKVI KRVI OSTAO LEŽEĆI NO KAKO MOJ DRAGI NICKY OBOŽAVA ŠETAT ŠUMOM S MENOM PA PA JE PRONAŠAO BIO JE NA RUBU ŽIVOTA I TAK JE BRZO DOBIO PRVU POMOĆ I SAD EVO GA KOD MENE......
MOJA MALA SVINJICA NJUŠKICA, ŽIVJELA JE SRETNO NE JEDNOM SELU. NO KAO ŠTO SVI MI ZNAMO SVINJE SE KOLJU I TAKO SU TREBELI UBITI NJUŠKICU NO, SREĆOM USPJELA JE POBIJEĆ. JER SU LJUDI BILI NESPRETNI I OSTAVILI VRATA SVINJCA OTVORENA..... NEKO JE VRIJEME LUTALA SKRIVAJUĆI SE OD LJUDI..... AL, JU JE ULOVIO MOJ ROĐAK HRVOJE, AL JU JE I ON HTIO UBIT...... NO JA MU NISAM TO DOZVOLILA I POSVOJILA JE...... SAD JE SRETNA I BEZ STRAHA OD KLANJA!!!!!!
INDEA, JE DUGO VERMENA BILA TURISTIČKA DEVA VODALA JE TURISTE PO CIJELOM EGIPTU PA KADA JE OSTARILA VLASNIK JU JE HTIO UBIT NO NJEGOVA KĆI JER VOLILA ŽIVOTINJE KAO I JA TE JE SE TOME PROTILILA, NO ON NIJE HTIO UZDRŽAVAT BESKORISNU DEVO TE SU JE DALI NE POSVAJANJE..... I SAD JE KOD MENE NA ZASLUŽENOJ MIROVINI......
JONI,JE NEKOĆ BIO GLAVNA ATRAKCIJA U CIRKUSU NI TAMO SU IH BIČEVALI I NISU SE BRINULI O NJIMA A I KAVEZI SU BILI PREMALENI...... I ZBOG TOGA JE UDRUGA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA POKRENILA PROCES i POMOĆU DRŽAVE SU UKINULI CURKUS I SVE SU ŽIVOTINJE DALI NA POSVAJANJE I TAKO SAM JA POSVOJILA JONYA
ZLATNA RIBICA GOLDI JE PRIJE ŽIVJELA U JAKO MIRNOM I ČISTOM DIJELU U JADNOJ RIJRCI..... NO RIJEKA SE POSTEPENO ZAGAĐIVALA I ŽIVOTINJE U NJJ SU UMIRALE JA SAM STIGLA SPASIT GOLDI I JOŠ NEKE RIBICA KOJE SAM KASNIJE DAROVALA JER IH JE BILO PREVIŠE.....
MISKO JE ŠIŠMIŠ KOJI MI JE ULETIO U SOBU DOK SAM BILA NA BALKONU I GLEDALA ZVIJEZDE, OSTAVILA SAM BALKONSKA VRATA OTVORENA I IZIŠLA IZ SOBE, AL KAD SAM UJUTRO UŠLA U SOBU ON JE JOŠ UVIJEK BIO TU..... I ETO TAK JE I OSTAO KOD MENE........
I PAUČIĆ ICYBICY JE JEDNA JAKO RIJETKA I POSEBNA VRSTA PAUKA, NIJE OTROVAN NEBOJTE SE...... JEDE SAMO MUHE..... DALA MI GA JE MOJA PRIJA KOJA IMA 100tine PAUKA I SAD JE I ON JEDAN OD MOJIH VOLJENIH LJUBIMACA SATI VAM JE...
Name Acronym Generator From Go-Quiz.com
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||