komentariši još 42 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

nedjelja, 22.07.2007.

Komodski varan

Komodski varan ili zmaj (Varanus komodoensis) je najveći živući gmaz na zemlji. Može narasti do 3 metra (10 stopa) i težiti od 80 do 140 kg. Spada u rod varana.
Ova vrsta je, kao i gotovo svi varani, mesožder i lovi živi plijen šuljajući se. Kad se dovoljno približe, potrče (komodo varan može doseći brzinu od 20 km/h) prema plijenu. Imaju snažan ugriz. Varani nemaju otrov kao, recimo, zmije, ali je njihov ugriz uprkos toga skoro u pravilu smrtonosan. Razlog tome je u vrlo velikom broju bakterija u njihovoj slini, od kojih su neke smrtonosne jer uzrokuju infekciju rana. Komodo varan najčešće odmah ubije plijen, no ako ga ne uspije ubiti, ima neobičnu taktiku. On uporno slijedi svoju žrtvu, i kada je puno brža od njega. Uporno, ponekad danima, ide tragom svoje žrtve u očekivanju, da će žrtva stradati od infekcije. To se, gotovo u pravilu, i dogodi. Ako i nije još uginula od baktremije, u međuvremenu je dovoljno oslabila da ju varan bez problema savlada i pojede. Nije otkriveno zašto koriste ovakav način prehrane. Komodo varani se međusobno bore za plijen, no za razliku od drugih životinja imuni su na vlastiti otrov.





Komodo varani jedu bilo koju životinju koju pronađu i mogu savladati, od veličine divlje svinje, jelena, do nekad čak i bizona, a napadaju i ljude i jedu ljudska trupla ako ih se domognu. Kako napadaju sve što su u stanju savladati, i mlade komodo varane doživljavaju kao plijen.
Tijekom prošlog stoljeća je stradalo dosta ljudi od ugriza varana. Dio ljudi koji su preživjeli njihov ugriz u pravilu su prebolili vrlo teške oblike sepse kao posljedicu varanove otrovne sline.
Parenje je između svibnja i kolovoza, a jaja polažu u rujnu. Ženka leže jaja u zemlji ili brlozima. Jaja su zaštićena, no mladunčad (100g/40cm) su ugrožena od trenutka kad se izvale iz jaja, nerijetko i od vlastite majke. Instinktivno se odmah pokušavaju popeti na najbliže stablo jer su tamo relativno sigurni od svojih velikih srodnika jer kad dosegnu određenu veličinu i težinu, više se ne mogu penjati, što omogućava mladuncima relativnu sigurnost. Za to vrijeme hrane se insektima i manjim gmazovima. Komodo varanima treba oko 5 godina da narastu 2 m, a mogu živjeti do 30 godina.
Danas živi oko 6,000 komodo varana koji nastanjuju Male sundske otoke, Indonezija, uključujući i otok Komodo (1,700), Rinka (1,300), Gili Montag (100) i Flores (možda 2,000).
Europljani su se prvi put sreli s komodo varanima 1910, a svijetu ga je predstavio Peter Ouwens 1912. direktor Zoološkog muzeja u mjestu Bogor, Indonezija.
Radi zaštite komodo varana 1980. je osnovan Nacionalni park Komodo.
Radi njihove veličine i doista zastrašujućeg izgleda Englezi su im dali naziv "dragon", što znači "zmaj". Međutim, neki stručnjaci koji se bave mitologijom smatraju mogućim, da porijeklo srednjevjekovnih priča o zmajevima zapravo potiče s otoka Komodo. Smatraju, da su još u davna vremena kineski mornari, sa svojih krstarenja vodama današnje Indonezije, donijeli priče o komodo varanima do arapskih trgovaca, i da su oni poslužili kao podloga pričama o zmajevima.


Shot at 2007-07-22

komentariši još 28 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

subota, 21.07.2007.

Haski

Haskiji su psi posebno uzgojeni za preživljavanje u polarnim uvjetima. Zahvaljujući dvostrukom gustom krznu, najbolje se osjećaju na - 20 Celzijeva stupnja, no bez problema izdrže i -50°C. Nervozni su samo kad im je dosadno, kad se ne kreću dovoljno. Iznimno su inteligentni, samostalni, ali i samovoljni. Haskiji obožavaju snijeg i trčanje u zaprezi.Postoje dvije vrste haskija - krupniji sibirski i malo manji, aljaski. I jedni i drugi imaju plave ili smeđe oči, a 20 posto ih ima jedno plavo, a drugo smeđe oko. Neki pretpostavljaju da je ta pasmina vučje krvi.Farma haskija u mjestu Kapalamaki, nedaleko od Rovaniemija u Finskoj, ima cca 160 sibirskih i aljaskih haskija.


Shot at 2007-07-21

Sibirski haski, nježni vuk , zasigurno je jedna od naljepših i najšarmantnijih pojava u psećem svijetu. Nemoguće je naći dava istovijetna psa: krase ih specifične, ali različite maske lica, te oči koje mogu biti u različitim tonovima boja kao i njihova dlaka.Haskiji su druželjubivi, veseli, inteligentni, ljubazni i dobri prijatelji djece. Nisu pasmian pogodna za ljude koji imaju malo vremena za šetnje istrčavanje. Puni su energije, neumorni i žilavi.Haski ne zahtjeva preveliku brigu.Dlaka se treba četkati, jednom tjedno, a za vrijeme linjanja i češće. Potrebno mu je puno kretanja.Ne vole biti sami jer su psi čopora, a osobito cijene pseće društvo.Uši treba čistiti redovito, a nokte na nogama rezati. Odličan je obiteljski pas, koji se odlično slaže s djecom. Veoma su prilagodljivi.

Shot at 2007-07-21

komentariši još 10 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

petak, 20.07.2007.

komentariši još 11 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

komentariši još 2 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

komentariši još 0 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.