subota, 12.03.2011.
vampir
Vampir (prasl. ëpyrL), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv[1], a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći. Vampirom postaje zao čovjek ili onaj kome je vampir sisao krv. Skoro sve kulture i civilizacije posjeduju nekakav mit o nemrtvim krvopijnim stvorenjima ili vampirima. No, sam izraz vampir potječe sa Balkana i Istočne Europe, gdje su mitovi o vampirima bili česti i odakle su se u 18. stoljeću proširili na Zapadnu Europu.
Prva dokumentirana uporaba riječi vampir jest za osobu pod imenom Arnold Paole (vjerojatno: Arnaut Pavle?) iz sela Meduegia kod Kruševca 1725. u izvješću lokalnog liječnika Beču u vrijeme kada Austrija vlada Srbijom 1717-1739.
U prirodi postoje životinje i organizmi koji žive na tekućinama drugih životinja, od kojih je jedna i krv, te se termin vampirizam ili krvopijstvo u zoologiji koristi za naprimjer: pijavice, komarce i šišmiše.
U popularnoj kulturi termin vampirizam ili krvopijstvo koristi se kao pogrdan naziv za amoralno i bezgranično iskorištavanje pojedinaca ili društva. Isto tako vampirstvo, vampirizam, povampirenje su termini koji se rabe za demoniziranje pojedinaca ili skupina jer se vampiri prema nekim narodnim vjerovanjima smatraju demonima i oličenjem zla, jednaki Sotoni.
Riječ vampir potječe iz slavenskih jezika (hrv./srp. vampir, rus. C?K@L/upyr, polj. upior, bjelorus. C?K@/upir). Smatra se da je prvobitni oblik riječi bio upir i da se kao takav proširio s istoka prema zapadu slavenskim zemljama i Balkanom, gdje je prilagođen različitim jezicima.[2]
U engleskom jeziku riječ vampire počinje se upotrebljavati od 4. svibnja 1732. kada je London Journal objavio članak o navodnoj vampirskoj epidemiji na području oko Beograda.[3]
Podrijetlo legende [uredi]
Mitovi o krvožednim stvorenjima poput vampira postojali su još u drevnim civilizacijama Egipta, Mezopotamije, Indije i Kine[4], sudeći prema mitovima i božanstvima koja su imala vampirske karakteristike. Na području Europe mit o vampirima bio je raširen među slavenskim narodima i njihovim bliskim susjedima (Albanija, Grčka, Litva). Vjeruje se da je nastanak predaja o vampirima povezan sa slavenskim animističkim kultovima.
Vampiri u popularnoj kulturi [uredi]
Vampiri ulaze u književnost u 18. stoljeću. Prvo prozno djelo o vampirima napisao je 1813. lord Byron (The Vampyre), ali opću popularnost postižu tek nakon objave gotičkog romana Drakula Brama Stokera 1897. godine.[5] Od tada je napisan niz književnih djela o vampirima.
Na filmskom platnu vampiri se pojavljuju 1922. u kultnom njemačkom nijemom filmu redatelja Murnaua Nosferatu u kojem je zapaženu ulogu vampira ostvario glumac Max Schreck. Svjetsku popularnost ulogom grofa Drakule u nizu filmova ostvario je Bela Lugosi kao i Christopher Lee.
* Popis filmova o vampirima
* Popis knjiga o vampirima
Povezani članci [uredi]
* Vampirski šišmiši
* Elizabeta Báthory
* Vlad III. Tepeš
* Vukodlak
- 19:20 -
