Poljoprivredni savjetnik - Agro glas
25.01.2021., ponedjeljak
Kako protiv varoe?
|
- Jednom mom poznaniku pčelaru propalo je par zajednica. Isti je vidio da ne lete i išao je otvarati košnice. Skinuo je krov košnice i stavio ga na zemlju. Kad je otvorio košnicu uočio je klupko koje je uginulo. Zatim je vadio okvire da uoči zašto su propale. Povukao je okvir na kojem su bile uginule pčele. Pčele su popadale s okvira po košnici i u krov košnice na zemlji. Međutim uočeno je nešto jako zanimljivo u svemu tome. U tom krovu na zemlji je s mrtve pčele palo puno žive varoe. Mene jako zanima kako to da varoa nije uginula od hladnoće ili gladi? Zanima me koliko varoa može živiti na uginuloj pčeli? Na kraju recimo od te propale zajednice pčele pokupe med naravno i varou. Pitam se da li je ikad itko ovako nešto primjetio? Po mome mišljenju pčelinja zajednica je propala od varoe unazad par dana. Što vi mislite? Što reći? Zanimljivo je vidjeti što o ovome kažu sami pčelari, a ne znanstvenici. Na društvenim mrežama postaljeno je ovo pitanje. Zanimljivo jer po mnogima varoa ne bi trebala na hladnoći samo tako preživjeti, a postaje i sterilna nakon nekih pola godine ne reprodukcije. Iskreno izgleda kao nestvarno ovo što je napisano. Pčelar je, kako je rekao sve ispoštovao a posljednje je koristio oksalna kiselina. Tretirao je i preparatom amitraz. Kad su pčele na vrhuncu razvoja, mora se znati da je tako i varoa i ako tada ničim ne skidate varou poslije je kasno. Može se skidati varoa i u jesen, ali svaka je pčela, da tako kažemo oštećena i njoj je skraćen život. Pčelari su iskreno malo i ljuti što znanstvenici nemaju već tako dugo riješenje. Mnogo toga je u pčelarstvu enigma i počiva na pretpostavkama. Pčelinji život, društvo, zajednica i sve drugo je i dalje jako velika nepoznanica i na mnogo toga znanost nema odgovor kada su u pitanju pčele. Jedan od pčelara u raspravi vjeruje da bi varoa mogla preživjeti na mrtvoj pčeli neko vrijeme dok bi imala što crpiti iz pčele ili dok se ne pothladi. Mnogo je lijekova, ali ni za jednog nismo sigurni da je to onaj pravi. Međutim, jedno je jasno. U kolovozu se ona mora uništiti i sve poslije je kasno i nesigurno. Zanimljivo je objašnjenje jednog od pčelara. - Smatram da pronađena živa varoa, par dana nakon uginuća zajednice i ne bi trebala biti čudna ,kad ne znamo vrijeme uginuća pčela.Vjerojatno ovo ugibanje pčela se dogodilo zbog činjenice da su brojčano oslabile i nisu mogle izdržati niske temperature ispod nule koje su vladale.Okidač za slabljenje zajednica svakako je varoa kao uzročnik dvadesetak virusa. Primjećujem po raznoraznim komentarima po grupama, da dosta kolega nestručno prilazi tretmanima protiv ovog nametnika. Čitam također, da nije ni najpametnija solucija,uporna upotrba amitraza, za kojeg se kaže da je jedino on siguran u tretmanu protiv varoe. Pitam se, dali smo, često nestručnom upotrebom amitraza ,samo selektirali varou ,pa je ona postala prelukava u svojoj borbi opstanka i produljenja svoje vrste,na jedan lukaviji način.Zvona nam svima zvone na uzbunu i svi mi koji na vrijeme shvatimo da moramo mijenjati pristup u borbi protiv nje, možda budemo imali nekakvog uspjeha. Morati ćemo mijenjati pristup u borbi protiv varoe,na nekakav drugačiji način. A to je recimo prekid legla krajem lipnja i početkom srpnja upotrebom mliječne ,mravlje i oksalne kiseline i timola. Nedavno sam postavio upit u vezi iskustava pojedinih kolega ,za pravljenje tzv. "koktela" u borbi protiv varoe ,ali na žalost slab je bio odaziv, rekao je taj pčelar. Čini se da je ovo doista dobar odgovor. Mnogi upravo nepravilno, nepravoremeno, prekomjerno, s neprovjerenim sredstvima se brane od varoe, nepoznatim stanjem s varoom prije i poslje tretmana. A izgleda da stoji i činjenica da su pčelari sami selekcionirali varou koja je otporna na preparate koje koristimo u borbi protiv nje. Činjenica koja izgleda je točna da varoa ljeti živi tri mjeseca, zimi osam do 12. Ženka varoe je sposobna za leženje sedmi dan zivota. Ako nema gdje zalijegati prirodno ugiba. Svaki pčelar će na kraju ipak reći da najviše vjeruje sredstvu Amitraz iako je farmaceutska industrija probala plasirati mnogo novih preparata ali izbliza ni jedno nije uspješno kao Amitraz. Pčelar Tomislav Kefelja u toj raspravi pojasnio je da prema dosadašnim znanjima varoa može preživjeti i do 15 dana na mrtvom domaćinu kada su za to povoljni uvjeti! A da dodam svoje razmišljanje, kaže Kefelja „odrasli krpelji (ne samo varoa) kada se ne razmnožavaju ne trebaju puno hrane jer jer ustvari oni samo čekaju u zasjedi i ne troše bezveze energiju. Tako u Sibiru krpelji na grani drveća mogu biti i nekoliko godina bez hrane i da im je dovoljno tri ciklusa hranjenja u 10 godina.” No, ima zagovornika i američkog pčelaranja. Jedni pčelari proizvode matice. Drugi zajednice, a neki sasvim treći u proljeće kupuju zajednice i proizvode med. I onda opet na jesen unište sve zajednice, dezinficiraju košnice i čekaju da u proljeće opet usele novokupljene zajednice. No, daleko smo od toga. To je ipak neka druga priča. Bilo bi dobro da nastavak ovoga teksta budu komentari i iskustva pčelara. |
- 21:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Siječanj 2021 (1) Listopad 2011 (1) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||