ponedjeljak, 09.04.2007.
Zoologija 1.dio
1. strukturu i funkciju stanica proučava – citologija
2. histologija – proučava tkiva
3. entomologija se bavi – kukcima
4. entologija – proučavanje životinja
5. životinje su – heterotrofni organizmi
6. glinene pločice – Asurbanipal
7. osnivač znanstvene zoologije – Aristotel
8. Konrad Von Gesner – Historia animalium
9. ''omne vivum ex ovo'', tj. sve živo nastaje iz jajeta – William Harwey
10. utemeljitelj moderne sistematike biljaka i životinja - Linne
11. Linne, Systema naturae – 1758
12. tko utvrđuje promjenjivost vrsta - Lamarck
13. Postanak vrsta, 1859 - Darwin
14. Darwin uz postanak vrsta povezuje – prirodnu selekciju
15. celularna teorija – Scheiden i Schwann
16. 1953 struktura DNA – Watson i Crick
17. Müller i Haeckel – ontogenija je kratka rekapitulacija filogenije
18. utemeljitelj genetike – Mendel
19. tko je prvi proučava spužve na Hvaru – Grgur Bučić
20. turbelarna teorija – Hadži
21. tablice za determinaciju insekata – Schmidt
22. praživotinje spadaju u – Protiste
23. carstvo monera – prokarioti (bakterije i cijanobakterije)
24. životinje su – heterotrofni organizmi
25. asimetrične životinje – ne može se povući ni jedna simetrija kroz njih
26. jedna simetrija – bilateralne
27. disimetrične – dvije simetrije
28. građa membrane – lipidi i proteini
29. primarni lizosom + endosomi = sekundarni lizosomi
30. epitel za zaštitu tijela – višeslojni pločasti
31. epitelno tkivo – guso poredane stanice na bazalnoj membrani
32. vezivno tkivo – između njegovih stanica nalaze se veliki prostori ispunjeni međustaničnom tvari koja može biti tvrda ili tekuća
33. smanjenje ili povećanje broja pojedinih kromosoma u jezgri – aneuploidija
34. povećanje broja svih kromosoma - poliploidija
35. mitohondriji – stanični organeli
36. pokrovni epitel – pokriva sve površine tijela, može biti jednoslojan ili višeslojan
37. gdje se odvija stanično disanje – u mitohondrijima
38. mjesto dodira jednog neurona i dendrita drugog – sinapsa
39. tijela neurona i dendriti sjedinjeni u nakupine – ganglije
40. neuroni – živčane stanice koje primaju i prenose podražaje
41. homologni organi – istog porijekla, ali se prilagodili za vršenje različitih funkcija (prednje noge konja, peraje kitova, krila šišmiša)
42. krila kukaca i krila ptica – analogni organi
43. dijelovi tijela bočno od medijalne ravnine – lateralni
44. ekstremiteti dalje od tijela – distalni
45. kod praživotinja čvrsta opna – pelikula
46. kutikula – vanjski skelet u većine bezkralježnjaka, građena kod npr. člankonožaca i dr. od hitina
47. pousmina (epiderma) – ektodermalnog porijekla
48. usmina – mezodermalnog porijekla
49. egzoskelet – ektodermalnog porijekla
50. endoskelet – potječe od mezoderma
51. kornjače – imaju i endo- i egzo-skelet
52. kojeg porijekla svitak – endodermalnog
53. mionemi – kontraktilne endoplazmatske organele, kod praživotinja
54. gdje se nalazi pjevalo – gdje se dušnik dijeli u dvije dušnice
55. koliko pari zračnih vrečica imaju ptice – 5
56. odrasli kukci dišu – uzdušnicama
57. kakvo srce imaju vodozemci – 2 predklijetke i 1 klijetka
58. u srcu vodozemeca je podijeljen samo – atrij
59. hidrolimfa – u spužava i žarnjaka tekućina neposredno povezana s okolnom vodom
60. limfa – tekućina, plazma koja se sastooji od stanica i kemijskih tvari
61. hemolimfa – tekućina iz krvnih žila koja se miješa sa onom izvan njih
62. ulaz iz jednjaka u želudac – kardija
63. ptice imaju – 2 želuca
64. kako se hrane praživotinje – intracelularno
65. koji organ izlučuje tripsin – gušterača
66. tri želuca kod preživača – burag, kapura, knjižavac, a četvrti, sirište, izlučuje probavne sokove
67. nečisnica ili kloaka – zajednički izvodni otvor s ekskrecijskim i reproduktivnim sustavom
68. koji predželudac luči probavne sokove – sirište
69. dvanaesnik je početak – tankog crijeva
70. dijelovi želuca kod krava – burag, kapura, knjižavac, sirište
71. gdje se biljožderima odvija probava – u želucu i slijepom crijevu
72. volja kod ptica nadovezuje se na – jednjak
73. malpigijevo tijelo – glomerul i Baumenova čahura
74. mrežasti splet koji stvaraju kapilare u Malpigijevom tijelu – glomerul
75. protonefridije nastaju iz – endoderma
76. nefridije – mezodermalnog porijekla
77. kopnene životinje – ureotelične
78. uvrtanjem ektoderma nastaju – koksalne stanice
79. životinje koje izlučuju mokračnu kiselinu – urikotelične
80. vodene životinje – aminotelične
81. neurosekretorne stanice – ektodermalnog porijekla
82. koja žlijezda regulira rad ostalih žlijezda – hipofiza
83. langerhausovi otoci su kod – gušterače
84. koji hormon izlučuje štitna žlijezda – tiroksin
85. gdje je smještena hipofiza – podmoždna žlijezda
86. što regulira prsna žlijezda – rast i razvoj kostiju, živčani sustav, organe
87. koja žlijezda izlučuje adrenalin – nadbubrežna
88. gušterača luči – inzulin i glukagon
89. žuto tijelo izlučuje – progesteron
90. što izlučuju ženske spolne žlijezde – estrogen
91. podjela cjevastog mozga – prosencephaion, mesencephaion, rombencephaion
92. veliki mozak i međumozak razvili su se iz – prosencephalona
93. podjela mozga – mali, srednji, stražnji mozak, međumozak, primozak
94. iz kojeg dijela mozga izlazi najviše živaca – primozga
95. koji živčani sustav održava homeostazu – vegetativni
96. najjednostavniji živčani sustav – mrežasti (kod žarnjaka)
97. bočna pruga kod riba – skupina osjetila koja je u stalnom kontaktu s vodom, služi za ravnotežu
98. proprioreceptori kod kukaca – hordonalni organi (za sluh)
99. koščice u uhu sisavaca – čekić, nakovanj, stremen
100. mrežnica – receptorni uređaj
101. crni zid – sloj pigmentnih stanica koji se nalazi između mrežnice i žilnice
102. dio gdje se živac veže na oko – slijepa pjega
103. omatidije – male oči kod kukaca
104. zvuk se kod riba provodi kroz – Eustahijevu cijev
105. srednja ovojnica oka je – žilnica
106. meduze – očna pjega
- 10:16 -
Mudro zbori (0) - Ispis 50lp - #
