Pod koprenom borika

... noć je koprenu borika u san sakrila ptičji pjev je utihnuo usred tmine daljine sanjaju serenada pod prozorom zvučne note mandoline u izgubljenom kutku jedna je pjesma skrivena kao pjevači u zboru raspuknutih duša nebom padalice zvijezde zore vatrom grijeha upaljeno srce bezglasjem gozbu boema slavi u kutku pauk mrežu plete liticama jutra, zaleđenom cestom šutnje usud naša cvili svjetlost dobrote dušu grije tuga se srebri u spektru duge u krajolicima duše, vihor nepravde boli i guši sijede su nam kose voljeno moje... *** sijede su nam kose ali srce je ostalo isto kazuje da kucka ritmom razumijevanja i potpore... dobila sam ovaj stick i moje pjesme pohranjene, nisam znala da ih voli... fotka: osobna

- 10:34 -

Komentari (13) -

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.