Gradski ogranak ABH Mali Lošinj

utorak, 31.01.2012.

Kupujemo smokve iz Brazila, jagode iz Perua…

Hrvatska je na uvoz ptičjih jaja iz Francuske, BiH i Mađarske utrošila 101.334 dolara. Za uvoz ribe, kostima, jakni, pelerina, haljina, potkošulja i kojekakvih majica s Grenlanda 19.822 dolara. S Maldiva smo uvezli istovjetne tekstilne proizvode, te mekušce, rakove i smrznutu ribu, i za to potrošili 6,2 milijuna dolara. Uvozeći perad i iznutrice, te motocikle i bicikle (?!) Kajmanskim otocima smo isplatili 118.131 dolar.

Mnogi i ne znaju ni gdje je Barbados, odakle smo lani uvozili sredstva za valjaoničke kalupe, te etilni alkohol za 98.686 dolara. Nažalost, to je tek mali dio bisera u niski nevjerojatnih artikala na koje se iz naše zemlje odlijevaju stotine milijuna mukom zarađenih dolara, a mogli bi se proizvoditi u Hrvatskoj. Posebno je neshvatljivo da uvozimo vrbovo šiblje, koprive i slamu, bubamare za oprašivanje, rogove i kopita. Već je postao “normalan” uvoz krumpira, češnjaka, luka, voća i povrća, pa smo tako lani Kinezima platili 4,2 milijuna dolara za isporučeni češnjak. Inače, za uvoz crvenog luka, češnjaka, ljutike i poriluka, koji kupujemo od spomenute Kine, te Libije, Liberije, Finske, Indije i Egipta potrošili smo više od 13,5 milijuna dolara.

Uvozna salata glavatica, gdje su naši glavni opskrbljivači Italija i BiH, koštala nas je više od milijun dolara. Uvozimo je čak i iz Danske, baš kao i mrkvu. Kesten stiže iz Maroka i Kine. Svježe masline iz Turske i Grčke, a svježe smokve kupujemo, vjerovali ili ne, čak iz Brazila. Uz već dobro znanu Italiju i Španjolsku, glavni isporučitelji jagoda su Egipat, Maroko te daleka Kostarika i Peru. Jabuke nam, pored ostalog, stižu iz Južnoafričke Republike, Čilea i s Novog Zelanda. O jajima i mlijeku iz uvoza suvišno je i trošiti riječi. Troše se milijuni i milijuni dolara. Malo je poznato da jedemo jaja iz Kanade i SAD-a. – Što se čudite? Sve je krenulo kvragu kada su seljaci počeli u seoskim trgovinama kupovati jaja i mlijeko. U razvijenoj Austriji desetak kokoši u seoskom dvorištu i tri krave u staji funkcioniraju, a kod nas ne. Kod nas se donose komunalne uredbe o zabrani držanja sitne stoke skoro po selima, a u Bernu sam u središtu grada vidio staju s desetak krava i konja?! Izgradili smo sustav koji demotivira proizvođače. A i one koji hoće nešto napraviti uništiše uvozni lobiji. Moja PZ Primošten Burnji svake godine pri preradi otkupljuje maslinovo ulje. Ove godine sam otkupio 20 tisuća litara djevičanskog ulja i sada se pitam kako ću ga i po kojoj cijeni prodati, jer je zemlju preplavilo jeftino smeće iz uvoza – kaže Blaž Jurlin, direktor PZ Primošten Burnji.

- Troše se novci na uvoz vune, a mi stočari ne znamo što s njom. Ove zime uspio sam oko tisuću kilograma “prodati” za sto eura. Tek toliko da pokrijem trošak plastičnih vreća u koje smo ih pakirali. Da to nisam uspio, ne znam što s njom jer se radi o ekološki nerazgradljivom otpadu – kaže Mirko Validžić, stočar iz Promine, te dodaje: – Kuda idemo? Ravno u propast. Kad se otvori novi trgovački centar, hvalimo se kako ćemo zaposliti novih 300 radnika, a zaboravljamo da smo time ispisali osmrtnicu za najmanje toliko malih trgovaca, te nekoliko puta više proizvođača drugih proizvoda, jer strani centri forsiraju prodaju robe iz svojih zemalja. Jesu li Hrvati lijenčine ili ne znaju proizvesti dovoljno cvijeća, jabuka, luka i svega onoga što moramo uvoziti? Podsjetimo, od poljoprivrednih artikala iz vlastite proizvodnje Hrvatska tržišnu potražnju pokriva tek žitaricama i brašnom, peradi, dijelom jajima i mandarinama. Ostalim svježim voćem i povrćem pokriva samo 50 posto količina. U sektoru prerade 70 posto povrća nadomješta se uvozom, a voća oko 27 posto. – Zbog nedostatne proizvodnje uvozimo i svježe mlijeko, meso te njihove prerađevine – kažu u Croatiastočaru, udruženju za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane. Tvrde da s obzirom na to koliko pršuta Hrvati godišnje konzumiraju, današnji tov svinja morali bismo povećati za milijun grla.

- Nisu Hrvati lijenčine, već je preskupa država sve uništila u ovoj zemlji. Svaki naš proizvod, koji dođe na tržište, opterećen je brojnim nametima. Uništili smo sitne proizvođače hrane i sada se čudimo da sve i svašta uvozimo. A i kada uvezemo, opet je preskupo. Na primjer, kilo sjemenskog lučca u Nizozemskoj košta 1,1 euro, a kod nas seljak plaća 20 kuna. Zašto? Čim dođe na granicu, moraš platiti 23 posto PDV-a i carinu šest posto. Gotovo isto toliko su parafiskalni nameti. Kada dodate maržu, naš seljak mora gotovo trostruko više platiti sjeme nego konkurencija – kaže zagrebački poduzetnik Josip Čabraja. Zar smo došli dotle da uvozimo i lavandu? Baš iz Srbije? – Srbija je oduvijek bila veliki proizvođač sjemenskog materijala. Postoji i kontinentalna sorta lavande. Dobar primjer je područje Jastrebarskoga, gdje već imaju i manje destilerije, a mi smo u Kninu pokrenuli svoju proizvodnju – ističe Pero Antičević (dipl.ing.Agr), koji se bavi preradom lavande.

Izvor: agroburza

nedjelja, 29.01.2012.

Hrvatska vlastiti plin kupuje od Talijana;

Domaća proizvodnja plina bila bi još neko vrijeme posve dovoljna za potrebe Hrvatske da se čak 35 posto proizvedenog plina u bescjenje ne ustupa Italiji koja nam ga onda skupo prodaje.

Umjesto da industriju i kućanstva opskrbljuje vlastitim plinom, Hrvatska ga jeftino izvozi u Italiju, a onda po puno višim cijanama ponovno uvozi iz te zemlje. Razliku naravno plaćaju građani. Upozorava na to dr. Branimir Molak, nezavisni stručnjak za energetiku.

- Domaća proizvodnja plina bila bi još neko vrijeme posve dovoljna za potrebe Hrvatske da se čak 35 posto proizvedenog plina ne ustupa u bescjenje Italiji - upozorava dr. Molak.

- Ležišta plina u hrvatskom podmorju Jadrana, 'Ivana', naše je najveće jadransko plinsko polje, a rezerve plina su veće nego od svih ostalih zajedno. Čine više od četvrtine ukupnih pridobivih rezervi plina u Hrvatskoj i bile su dostatne za više od dva desetljeća opskrbe svih kućanstava u Hrvatskoj. Štetnim ugovorima, međutim, prepuštene su strancima - smatra dr. Molak.


Kako Ina svojedobno kao ni država nije imala novca za učešće u razvoju ovog projekta, troškove su podjelile hrvatska i talijanska strana. Za uloženih 251 milijun dolara dogovoreno je da talijanski partner dobije ukupno 4 milijarde m3 plina po cijeni od 0,063 USD/m3. Ostatak plina po ugovoru pripao je Ini (7 milijardi m3). Ako ga ne bi mogla potrošiti kod nas, Ina bi ga prodavala za 0,08 USD po m3.

- Posve je bilo apsurdno investiciju za najveće plinsko polje u Jadranu isplaćivati Talijanima u naturi, tj. plinom iz njega. Ako nije bilo novca za pokretanje proizvodnje plina moglo se dići kredit u inozemstvu ili ne pokretati proizvodnju plina, pogotovo ne samo za izvoz, dok se ne osigura novac. Trošak od 320 milijuna USD, koji je bio potreban za početak eksploatacije, i nije neki novac za koji se Hrvatska ne bi mogla dodatno zadužiti. To je upola manje novca nego što je u Hrvatskoj potrošeno za izgradnju dvorana za rukomet koje su sada samo trošak. Tada možda ne bi imali mnoge skupe i puste dvorane, ali bi imali dovoljno plina po cijenama dostupnima osiromašenom stanovništvu - kaže Molak.

Prvih nekoliko godina manjak plina zbog izvoza u Italiju bio je uvožen iz Rusije i to po cijeni od oko 0,22-0,24 USD/m3. Ina je međutim Ruse zamijenila s talijanskim ENI-jem i 2010. zaključila trogodišnji ugovor za uvoz 750 milijuna kubičnih metara plina. Tako nam Talijani sada po svemu sudeći prodaju naš vlastiti plin.

- Uvoz, u biti našeg, plina iz Jadrana višestruko je skuplji (5-6 puta) nego što je za Talijane trošak njegova crpljenja iz našeg dijela Jadrana - kaže dr. Molak.

Cijenu prostornog metra plina koji uvozimo iz Italije u Ini nam nisu htjeli otkriti. Zanimljivo je da u toj kompaniji već godinama govore da na plinskom biznisu u stvari - gube.

- INA plin kupuje po tržišnim cijenama koje su značajno više od cijena po kojima plin prodaje hrvatskim potrošačima te zbog toga već godinama snosi značajne gubitke u plinskom poslovanju. Razlog tomu leži u činjenici da je u Hrvatskoj još uvijek na snazi sustav administrativnog određivanja cijene plina koja je značajno ispod tržišne - kažu u Ini.

No, prema dostupnim podacima kućanstva u, primjerice, Zagrebu plaćaju plin po cijeni od 0,402 USD/m3, što je čak 5,05 do 6,39 puta skuplje nego što je ugovoren izvoz našeg plina iz Jadrana u Italiju.

Izvor: Dnevno.hr

ponedjeljak, 23.01.2012.

Službeni rezultati referenduma, Lošinj;

Mali Lošinj;

Broj birača: 8.456

Pristupilo glasovanju: 3870 (45,77%)

ZA je bilo: 2453 (63,39%)

PROTIV: 1383 (35,74%)

NEVAŽEĆI: 34 (0,87%)


Veli Lošinj;

Broj birača: 899

Pristupilo glasovanju: 378 (42,05%)

ZA je bilo: 235 (62,17%)

PROTIV: 140 (37,04%)

NEVAŽEĆI: 3 (0,79%)


Ilovik;

Broj birača: 163

Pristupilo glasovanju: 45 (27,61%)

ZA je bilo: 16 (35,56%)

PROTIV: 27 (60,00%)

NEVAŽEĆI: 2 (4,44%)


Unije;

Broj birača: 139

Pristupilo glasovanju: 54 (38,85%)

ZA je bilo: 35 (64,81%)

PROTIV: 19 (35,19%)

NEVAŽEĆI: 0


Susak;

Broj birača: 351

Pristupilo glasovanju: 82 (23,36%)

ZA je bilo: 56 (68,29%)

PROTIV: 23 (28,05%)

NEVAŽEĆI: 3 (3,66%)


Ćunski

Broj birača: 290

Pristupilo glasovanju: 116 (40,00%)

ZA je bilo: 77 (66,38%)

PROTIV: 36 (31,03%)

NEVAŽEĆI: 3 (2,59)


Nerezine;

Broj birača: 567

Pristupilo glasovanju: 239 (42,15%)

ZA je bilo: 162 (67,78%)

PROTIV: 74 (30,96%)

NEVAŽEĆI: 3 (1,26%)


Punta Križa;

Broj birača: 75

Pristupilo glasovanju: 34 (45,33%)

ZA je bilo: 22 (64,71%)

PROTIV: 12 (35,29%)

NEVAŽEĆI: 0


Belej;

Broj birača: 93

Pristupilo glasovanju: 38 (40,86%)

ZA je bilo: 20 (52,63%)

PROTIV: 18 (47,37%)

NEVAŽEĆI: 0

petak, 20.01.2012.

Poziv biračima da u nedjelju zaokruže PROTIV ulaska Hrvatske u EU

Pozivam sve naše članove, simpatizere i prijatelje da u nedjelju izađu na referendum i zaokruže PROTIV ulaska Hrvatske u EU. Ne potpisujte nešto za što nitko nije vidio što je ispregovarano, to je jednako potpisivanju praznog papira. Nama ne treba raspadajuća Europska unija već nova vlast koja će nas dovesti u rang Norveške i Švicarske. Nemojte se bojati, izađite na referendum i obranimo skupa Hrvatsku od novih poreza.

Predsjednik Gradskog ogranka ABH Mali Lošinj, Vedran Morin.

nedjelja, 15.01.2012.

'Dan za koji smo svi živjeli, imamo međunarodno priznatu Hrvatsku'

Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Paralelno je tekao proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, gdje su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su priznale Hrvatsku tokom 1991, a od njih prva Litva. Te su države u to doba i same bile tek djelomično priznate.

Od općepriznatih zemalja Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991. Island je također prvi priznao i baltičke republike.

Istog dana je Njemačka objavila priznanje koje je međutim trebalo stupiti na snagu 15. siječnja 1992. Priznanje su najavile i Italija, Švedska i Vatikan.

Vatikan je priznao Hrvatsku 13. siječnja, a San Marino 14. siječnja.

Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Unije, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države. Dan 15. siječnja se obilježava kao Dan priznanja Hrvatske, iako nije državni praznik.

Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju. Hrvatska je primljena u Ujedinjene Narode 22. svibnja 1992. aklamacijom Generalne skupštine.

Do 31. prosinca 1995. Hrvatsku su priznale 124 države. Sredinom 2010. Hrvatsku još nije formalno priznalo 20 država, među kojima Niger, Ruanda i Liberija...

Kronološki pregled priznanja Hrvatske do primanja u UN:

Slovenija -26. lipnja 1991.
Litva - 30. srpnja 1991.
Ukrajina -11. prosinca 1991.
Latvija -14. prosinca 1991.
Island -19. prosinca 1991.
Estonija -31. prosinca 1991.
Vatikan -13. siječnja 1992.
Najavljeno 20. prosinca 1991.
San Marino -14. siječnja 1992.
Njemačka - priznala Hrvatsku 19. prosinca 1991,
ali je priznanje stupilo na snagu 15. siječnja
Ujedinjeno Kraljevstvo -15. siječnja 1992.
Italija -15. siječnja 1992.
Francuska -15. siječnja 1992.
Španjolska -15. siječnja 1992.
Nizozemska - 15. siječnja 1992.
Danska - 15. siječnja 1992.
Belgija - 15. siječnja 1992.
Irska - 15. siječnja 1992.
Luksemburg -15. siječnja 1992.
Portugal -15. siječnja 1992.
Grčka -15. siječnja 1992.
Austrija - 15. siječnja 1992.
Bugarska - 15. siječnja 1992.
Kanada- 15. siječnja 1992.
Mađarska - 15. siječnja 1992.
Malta - 15. siječnja 1992.
Norveška - 15. siječnja 1992.
Poljska - 15. siječnja 1992.
Švicarska - 15. siječnja 1992.
Australija - 16. siječnja 1992.
Argentina - 16. siječnja 1992.
Čile - 16. siječnja 1992.
Češka -16. siječnja 1992.
Lihtenštajn - 16. siječnja 1992.
Novi Zeland - 16. siječnja 1992.
Slovačka - 16. siječnja 1992.
Švedska - 16. siječnja 1992.
Urugvaj - 16. siječnja 1992.
Finska - 17. siječnja 1992.
Rumunjska - 18. siječnja 1992.
Albanija - 21. siječnja 1992.
Bosna i Hercegovina - 24. siječnja 1992.
Brazil - 24. siječnja 1992.
Paragvaj - 27. siječnja 1992.
Bolivija - 29. siječnja 1992.
Turska -6. veljače 1992.
Makedonija - 12. veljače 1992.
Rusija - 17. veljače 1992.
Kirgistan - 26. veljače 1992.
Kolumbija - 3. ožujka 1992.
Iran - 15. ožujka 1992.
Peru - 15. ožujka 1992.
Japan - 17. ožujka 1992.
Libija - 17. ožujka 1992.
Cipar - 30. ožujka 1992.
Tadžikistan - 2. travnja 1992.
Južnoafrička Republika - 3. travnja 1992.
Sjedinjene Američke Države - 7. travnja 1992.
Koreja - 15. travnja 1992.
Egipat - 16. travnja 1992.
Izrael - 16. travnja 1992.
Ujedinjeni Arapski Emirati - 18. travnja 1992.
Sudan - 21. travnja 1992.
Alžir - 24. travnja 1992.
Tunis - 26. travnja 1992.
Kina - 27. travnja 1992.
Maroko - 27. travnja 1992.
Oman - 28. travnja 1992.
Tajland - 2. svibnja 1992.
Filipini - 5. svibnja 1992.
Malezija - 4. svibnja 1992.
Venezuela - 6. svibnja 1992.
NR Koreja - 8. svibnja 1992.
Indija - 11. svibnja 1992.
Pakistan - 11. svibnja 1992.
Singapur - 15. svibnja 1992.
Indonezija - 16. svibnja 1992.
Jordan -17. svibnja 1992.

subota, 14.01.2012.

Konferencija za tisak GO ABH Mali Lošinj:

Srdačno Vas pozdravljam.

Drago nam je vidjeti Vas ovdje danas sa nama, u ovom demokratskom trenutku. Akcija za bolju Hrvatsku, Gradski ogranak Mali Lošinj, danas, 14.01.2012 godine sazvala je Konferenciju za tisak zbog tri razloga, ograđivanje od određenih komentara, poziv na demokraciju ostalim političkim strankama te poziv na suradnju sugrađanima.

- Zbog razno raznih komentara na lokalnim portalima, vezano za "prljave poslove", zbog prozivanja gradonačelnika da je pogodovao određenim građanima nacionalnih manjina, zbog prozivanja imenom i prezimenom određene obitelji, primorani smo reagirati. Akcija za bolju Hrvatsku je politička stranka čistih namjera i čistih obraza, ograđujemo se od nacionalizma ili prozivanja nekoga zbog "sumnje" u prljave radnje. Osnovali smo ogranak u Malom Lošinju kako bi sudjelovali u poboljšanju života i standarda našeg otoka i naših građana, iza anonimnih komentara mi ne stojimo. Mi ćemo prozivati odgovorne na svojim pozicijama ali za greške koje su učinjene i koje treba ispraviti, osobni interesi nama nisu cilj. Mi se nikoga ne bojimo jer naše su ruke čiste i sve što radimo, mi to radimo kako zakoni nalažu. Radi ugleda stranke i sigurnosti članova ABH Mali Lošinj, nastave li se neprimjereni komentari, biti ćemo primorani te iste komentare sa određenih portala prijaviti policiji. Pozivamo sve koji imaju dokaze u ono što pišu da to prijave nadležnim službama, ne dopuštamo da naša politička stranka pojedincima služi za osobne interese, a da sumnju za komentare snosi ABH.

- Drugi razlog sazivanja ove Tiskovne konferencije je referendum za ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije. Nije da se ponosimo, jer time se ne smijemo ponositi, ali nažalost, ABH je jedina stranka koja je građanima otoka Lošinja omogućila uvid i u loše strane Europske unije. Nakon, što smo isto tako bili jedina politička stranka koja je digla glas poslije gašenja Novogodišnjeg natjecanja u podvodnom ribolovu, opet smo sami u pisanju demokracije. Sve stranke pozivaju se na demokraciju ali nažalost, izgleda samo pred izbore. Žalosno ali istinito, jer nuditi narodu samo jednu stranu priče, nikako nije demokratično, Europska unija nije med i mlijeko kako to prikazuju vladajući. Mediji pažljivo filtriraju samo one lijepe priče o EU, a mnogobrojne negativnosti izostaju. Vodi se nepravedna borba između prikazivanja dobrih i loših strana ulaska u EU. Zato smo mi, na svoju inicijativu i vlastita financijska sredstva danas organizirali prezentaciju i loših strana, sa čime počinjemo odmah nakon Tiskovne konferencije i tu smo, u predvorju kina Vladimir Nazor, za javnost do 14 sati. Svaki građanin izlaskom na referendum mora znati što potpisuje.

- Iskoristili bi dakle ovu priliku i pozvali razne Udruge da nas kontaktiraju kako bi uspostavili moguće suradnje, te pozivamo građane otoka Lošinja, Ilovika, Suska i Unija, kao i mještane naselja Belej i Punta Križa da nam se pridruže članstvom, znanjem, utjecajem, idejama ili donacijama kako bi time pripomogli lakšem ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Hrabra samo i mlada politička snaga, imamo znanje i ono najvažnije željni smo dokazivanja.

- Ostaje mi na kraju zahvaliti se, kao predsjednik Gradskog ogranka i u ime užeg članstva, Vama medijima što ste došli i što ste odlučili objaviti ovaj naš glas, hvala Vam.

U ime medija, nazočili su novinar Radija Mali Lošinj, novinar Otočkog vjesnika te novinar Novog Lista.

Uvid u održanu prezentaciju "loše strane EU" te predstavljanje programa ABH;

Dio informacija koje trebate znati o Europskoj uniji...

Europska unija nema alternative. Ako ne uđemo u Europsku uniju, Hrvatska će propasti. Mi ne možemo sami sebi pomoći, treba nam Europska unija i njezina velikodušna pomoć. VEĆ 11 GODINA TO SLUŠAMO. Obasipaju nas time iz svih pravaca. Navodni suparnici HDZ i SDP potpuno su složni u namjeri da se Hrvatska preda u ruke europskih birokrata, i to je otišlo tako daleko da su ustavnim izmjenama znatno smanjili moć naroda da tome nešto prigovori. Mediji pažljivo filtriraju samo one lijepe priče o EU, a mnogobrojne negativnosti, koje zapravo u velikoj mjeri poništavaju one prenaglašavane pozitivnosti, nekako izostaju. Europska se unija predstavlja kao zemlja u kojoj teče med i mlijeko. Mediji su se iz sredstva informiranja prometnuli u sredstvo besramnog propagiranja. Makar je potpora naroda ulasku u EU već pri samome dnu, stalno nas "hrane" anketama koje imaju svrhu uvjeriti nas da su protivnici ulaska u manjini i da im uopće nema smisla izlaziti na referendum. Što se savršeno poklapa s protuhrvatskim izmjenama Ustava RH u suradnji gorljivih "rivala" HDZ-a i SDP-a. PO ANKETAMA, onih "nevladinih", više je onih koji su za to da Hrvatska NE UĐE U EU (Anketa 24Sata na dan 10.01 za primjer; ZA 48% (15809) PROTIV 52% (16536)!

I iako mi, hrvatski narod, stalno sve više osjećamo na vlastitoj koži posljedice bespogovorne podaničke politike prema Europskoj uniji i iako možemo svjedočiti kako velika europska gospodarstva kolabiraju jedno za drugim pod težinom blagostanja koje EU nudi svojim članicama, i dalje nam besramno u lice lažu i pokušavaju nas uvjeriti kako će nam u Europskoj uniji biti mnogo bolje nego izvan.

I to im u izvjesnoj mjeri uspjeva.

Jer oni ne moraju uvjeriti čitav hrvatski narod da moramo ući u EU, već uvjeriti dovoljno veliki broj da je potpuno uzaludno buniti se protiv toga. Tako da što manji broj birača izađe na referendum, i da to budu uglavnom zagovornici ulaska u EU. To se postiže spregom politike i medija. Objektivne informacije o EU teško je dobiti. Ogroman se kapital ulaže u agresivnu kampanju. Gotovo da nema medija koji ne sudjeluje u njoj. Kao jedine alternative na političkoj sceni nude nam se tek dvije stranke, obje duboko zagrezle u korupciju i s gotovo identičnim programima koji se baziraju na poslušništvu Bruxellesu. Rasprava o ulasku gotovo da i ne postoji, protivnici ulaska, odnosno zagovornici hrvatske suverenosti ne dobivaju medijski prostor, a na njihove se argumente nitko ne obazire. A ako se netko i osvrne na njih, učini se to usputno, proglašavajući ih euroskepticima, ksenofobima, nazadnjacima, neobrazovanima, ustašama, fašistima, klerofašistima, homofobima, primitivcima, itd. I tu završava rasprava.

Takvo postupanje može imati samo jedan naziv. Cenzura

No već sad baza podataka raspolaže mnoštvom podataka koje možda niste znali. Uglavnom su to članci iz domaćih medija, s nešto manje iz stranih. Neki nisu možda direktno vezani uz EU, ali sadrže informacije vezane uz tematiku. I da, ovdje ima i informacija o strankama. Jer na kraju biti informiran o problemu ne znači automatski da ste ga riješili. Europska unija je prijevara, ali da bi se taj kriminal mogao onemogućiti i sankcionirati, potrebno je restrukturirati političku scenu. A to znači izbaciti unioniste iz Sabora i ubaciti suvereniste.

Ali prvo se moramo informirati.

Izvor: www.dnevno.hr
Ukoliko glasaju za ulazak u EU, hrvatski građani morat će već prve godine članstva namaknuti dodatnih 2,1 milijardu kuna, koliku bi proračunsku rupu moglo stvoriti ukidanje carina na uvoz robe uz zemalja Europske unije.

Izvor: www.protiv-eu.org
Uvođenje six-packa je najveća promjena u ekonomskom upravljanju od uvođenja Europske monetarne unije. Njime se stvara čvrsta zakonska baza za koordinaciju europske ekonomske (neoliberalne) politike, postrožuju se, tj. konačno se počinju provoditi, mjere iz Pakta o stabilnosti i rastu, europske strukture dobivaju goleme ovlasti proračunskog nadzora nad pojedinim zemljama-članicama, a praktički čitava ekonomska politika svih zemalja se stavlja pod nadzor EU institucija, pri čemu se djeluje i preventivno i sankcijama. I ono što je dosada bilo izvan dohvata i izravnog utjecaja EU politike, kao socijalna i porezna politika ili pitanje radničkih plaća, kolektivnih ugovora i privatizacije i liberalizacije konkretnih sektora – sada je sve to pod kandžama EU tehnokratske neoliberalne elite. U ovim se promjenama još jednom očitovala nevjerojatna otpornost sistema, kroz paradoksalnu situaciju da se kriza neoliberalnog kapitalizma koristi kao šok koji će omogućiti uvođenje dodatnih neoliberalnih reformi.

Izvor: slobodni.net
Nosi li nam ulazak u EU bolju brigu o našem zdravlju?
Nažalost, odgovor je NE. I obrazloženje ove tvrdnje već sada možemo pronaći u Hrvatskom zavodu za norme (HZN)
Različite norme koje gotovo da prerastaju u 'zakon o hrani' bave se sa sigunošću hrane koju jedemo a sa ciljem zaštite zdravlja potrošača. Hrana koja se stavlja na tržište mora biti sigurna i dobre kvalitete. I ne smije prenositi organizme koji uzrokuju bolesti.

Vjerojatno će se mnogi zapitati u čemu je ovdje problem. Država (EU) je dužna, različitim zakonskim regulativama i normama, brinuti o našem zdravlju. Međutim, kada u cijelom tom kontekstu doslovno možemo pročitati da se te norme rade temeljem normi navedenih u Codexu alimentariusu i kao takve moraju biti implementirane jer su i dio EU normi, sve skupa dobiva sasvim drugi značaj.

Izvor: www.protiv-eu.org
Ono što se danas događa brodogradnji u Europi proizlazi iz činjenice da se radi o društveno vrijednoj, ali nisko profitnoj industriji koja ne privlači ulagače željne visokih profita. To, drugim riječima, znači da su sve priče o tehnološkoj inovaciji i znanju šuplje te da se ne slijedi model koji brodogradnju smatra motorom industrijskog razvoja, a temelji se na državnim potporama i okrupnjavanju proizvodnih kapaciteta. Radi se o modelu koji je nekad dobro funkcionirao u Europi, a još uvijek dobro funkcionira u Japanu, Južnoj Koreji i Kini. Slučaj Poljske nam zorno svjedoči da privatizacija brodogradnje ne vodi revitalizaciji nego eliminaciji. Brodogradilište Uljanik, jedino koje posluje bez gubitaka, pa je stoga izuzeto iz privatizacijskog paketa, bi moglo biti putokaz što učini i s ostalima. Ono što valja imati na umu jest da je prilikom posljednje sanacije hrvatske brodogradnje 2002. samo jedno brodogradilište dokapitalizirano što mu je omogućilo veći manevarski prostor u nastupu prema naručiteljima i kreditorima. Vjerojatno pogađate, riječ je o Uljaniku. Pristati na diktat za smanjenjem proizvodnje i eliminacijom proizvodne grane koja je trenutačno, unatoč svim problemima s kojima se susretala u proteklih 20-ak godina, u prvih 5 u Europi i prvih 15 u svijetu bilo bi izvan svake pameti.

Izvor: www.nacional.hr
Poljska je bila prisiljena prodati brodogradilišta prema uputama Europske komisije, koja je utvrdila da im je Varšava isplaćivala protuzakonitu državnu pomoć kako bi ih održala na životu

Izvor: www.protiv-eu.org
Unija se tako našla pred dvojakim političkim zadatkom – uvjeriti vlastite građane u uspjeh europskog projekta, i privući u njega i građane drugih zemalja. Fondovi EU-a pokazali su se idealnim sredstvom za ovu svrhu. Snažno promovirani, oni imaju udjela u financiranju provedbe svih politika EU, a izvan njezinih granica su omogućavali stvaranje slike Europske unije kao izvora novca za ekologiju, potrošačka i ženska prava, obrazovanje, inovacije, pomoć siromašnim regijama i smanjenje međunacionalnih tenzija, istovremeno implicirajući da bez nje ničeg od toga ne bi bilo.

Izvor: komentar.hr
U kongresnoj dvorani studentskog doma "Cvjetno naselje" u organizaciji udruge Istina se održala peta tribina na temu „STANOVNIŠTVO, MIGRACIJE I NACIONALNI IDENTITET U KONTEKSTU (NE)ULASKA U EU". Gosti izlagači tribine su bili prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Tomislav Sunić, a moderator je bio Nino Raspudić. Organizatori su htjeli upoznati građane, kroz javnu raspravu, sa sljedećim temama; što bi značilo ulazak u EU za Republiku Hrvatsku u demografskom smislu, hoće li nas zapljusnuti val emigranata iz trećeg svijeta i kakva je demografska progonoza za Republiku Hrvatsku u bližoj i budućnosti.

Izvor: www.javno.ba
Laž je da je Europska unija demokratska zajednica zemalja.
Ona nije parlamentarna demokracija, ondje vlada izraziti demokratski deficit. Europski parlament ne donosi zakone. Sve akte predlaže isključivo neizabrano izvršno tijelo: Europska komisija! Europljani biraju samo zastupnike u Europarlamentu, ali oni ne smiju predlagati zakone, samo o njima raspravljaju i daju svoje mišljenje!

Izvor: hrsvijet.net
Čelnici eurozone dogovorili su u Bruxellesu jačanje proračunske discipline zbog velike dužničke krize koja je zaprijetila raspadom monetarne unije i cijele Europe, a dogovor 17 država eurozone vjerojatno će podržati sve države članice EU-a osim Velike Britanije, javile su svjetske agencije.

Izvor: www.dnevno.hr
Hrvatska je 20 godina nezavisna zemlja. Izašla je iz propalog političkog eksperimenta, Jugoslavije, a ako glasaju za pristup Uniji, zapravo glasaju za pristup novoj Jugoslaviji, propalom političkom eksperimentu koji će implodirati, rekao je u svom govoru, između ostalog, Nigel Farage, zastupnik u EU parlamentu.

Izvor: www.dalmacijanews.com
"Najveći problem leži u činjenici da vlada smatra kako će ulazak u EU značiti magično rješenje svih problema. Ali neće. Postojeći sporazum o pristupanju usmjeren je kao mač u srce hrvatskog suvereniteta i ekonomske neovisnosti. Njime se doslovno prodaje sve što Hrvatska ima, od vodne zalihe do poljoprivrede. Fiskalna politika bit će podređena briselskim birokratima. Ukratko, Hrvatska će postati politički vazal", piše Kuhner.

Izvor: www.hkv.hr
Na žalost po Hrvatsku, ali i po Europsku uniju u cjelini, recesijska panika koja već mjesecima potresa Uniju, preko noći je promijenila cjelokupnu logiku privlačne hrvatske euro-promidžbe: 'Dajmo euro, uzmimo tri!'
Naime, Europska komisija (vlada EU) objavila je 6. listopada 2011. nacrt novih pravila za korištenje europskih strukturnih i kohezijskih fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine koji dovodi sasvim u pitanje spomenutu hrvatske euro-formulu.

Pozorno, skeptično i pomalo rezignirano čitanje tih novih regula lako nas dovodi do tužnog i žalosnoga zaključka kako bi Lijepa Naša mogla biti zadovoljna ako ostvari 'dva na jedan euro', ali i da bi mogla ostati sasvim kratkih rukava te da bi joj članstvo u Europskoj Uniji moglo postati izvorom proračunskih i razvojnih gubitaka, a ne dobitaka.

Izvor: www.hkv.hr
"EU čini sve da zatre proizvodnju hrane u Hrvatskoj", rekao je Sačić (predsjednik ABH), ocijenivši kako postoji raskorak između tzv. zelene i plave Hrvatske, odnosno one koja proizvodi hranu i turističke koja bi tu hranu trebala trošiti.
Po Sačićevu mišljenju sve su ovlasti predane u ruke birokratima u Bruxellesu te Hrvatska nakon možebitnoga ulaska u EU, neće, kao izražavanje demokratske volje naroda, više moći koristiti referendum.
"Potpuno je uništena hrvatska vojska", ustvrdio je dodavši kako više ne možemo obučavati vlastitu vojsku i ne možemo mladež učiti samoobrani. Smatra kako je Hrvatska sve ovlasti glede vojske prebacila na NATO pa će zato Hrvati svoje usluge davati tom savezu.

"Bruxelles je odlučio i slučaj između Ine i Mola", rekao je Sačić, dodavši kako je Vlada dobila naputak da i ne pomišlja na ograničavanje Molova vlasništva nad Inom.

Izvor: www.dragovoljac.com
Iz usta naših političara učestalo slušamo riječi kako Hrvatska nema alternativu kada je riječ o ulasku u EU tj. kako je glas protiv EU ustvari glas za novi „Balkanski savez“, odnosno neku novu „Jugoslaviju“.

Kako Hrvatska posljednjih 10-ak godina nesuvislo pluta vlastitim bespućima, prema navigacijskim kartama tzv. velikih demokracija i s kormilom u rukama samodopadnih i korumpiranih vlastodržaca, nakon svih tih obmana, laži i iskrivljenog sustava vrijednosti, konačno je sazrjelo vrijeme da se ovom narodu kaže puna istina. Da mu se otvoreno kaže zašto ga njegovi političari tako „s visoka“ ponižavaju i omalovažavaju dok istodobno pokorno šute i slušaju te izvršavaju sve ono što od njih zahtijevaju svjetski moćnici, a gotovo uvijek na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. Da se narodu otvoreno kaže u čije ime i za čiji račun je naša politička elita uspjela uništiti sve one ideale i vrijednosti sanjane tako dugo, a tek nedavno dosanjane u krvi i ruševinama pravednog Domovinskog rata.

Izvor: www.agroklub.com
Republika Hrvatska od 2012. godine počinje provoditi program jedinstvenih izravnih plaćanja poljoprivrednih potpora što će, smatra se, najviše pogoditi primarni mljekarski sektor, odnosno proizvođače mlijeka.

Izvor: www.svjetlost-online.com
Oni naivci koji zamišljaju da ulazak u EU predstavlja trenutak kad će poteći med i mlijeko (da, znam, potpuno je nevjerojatno da takvi još postoje, ali stvarno ih ima) su manja briga, jednostavno su potpuni dezinformirani, pa bi samo bilo potrebno informirati ih i stav mnogih od njih bi se lako promijenio, mit o medu i mlijeku uvijek je lako demontirati kroz sličice iz uobičajenog, svakodnevnog života ili brojke ili što već. Puno su veći problem ‘kužeri’, ljudi koji razmišljaju svojom glavom (ili tako bar misle) i koji su na određeni način iznutra angažirani, i koji već znaju da EU ni u kom slučaju ne predstavlja med i mlijeko (mada ne moraju nužno biti svjesni njene prave prirode i načina i razloga njenog nastanka). A ipak su za ulazak u EU – jer smatraju da je ovako gore.

Takvi su tvrd orah. Nemaju pojednostavljenih iluzija koje bi se moglo razbiti, a s druge strane, svaka okolnost koja će pokazivati kako je kod nas situacija grozna, bit će voda na mlin njihovoj odluci da budu za ulazak Hrvatske u EU. Dakle, u tom slučaju, uopće nije važno što je i kakva je EU, dovoljno je svakodnevno prikazivati stvarnost oko nas što gorom. A tom je utjecaju teško izbjeći, jer su danas već svi pomalo inficirani tim virusom malodušnosti i samokritike.

Izvor: www.dnevno.hr
Prema Lisabonskom ugovoru, neformalnom ustavu EU, Europska unija poprimila je elemente federalne države u kojoj zemlje članice gube važne dijelove svoga državnog suvereniteta. Prijevod tog zamršenog dokumenta nikada nije objavljen u Hrvatskoj.

Izvor: www.dnevno.hr
Ako liberalizacijom tržišta HEP već sada masovno gubi klijente, nije teško pretpostaviti što će se dogoditi HŽ-u, brodarima, autoprijevoznicima ili tisućama malih poduzeća i obrta kada nestanu carinske barijere koje ih sada štite od snažnijih EU konkurenata.

Izvor: www.glasistre.hr
Što će za nekoliko godina biti s istarskim ribarstvom, posebno koćarenjem? U Europskoj uniji nas čeka definitivna propast! S pitanjem, i istodobno ponuđenim odgovorom, obratio nam se prije neki dan Danilo Latin, profesionalni ribar iz Savudrije, zabrinut za osobnu egzistenciju, budući da se i sam bavi koćarenjem.

Izvor: www.glasistre.hr
Kako bi Sloveniju privoljela na davanje suglasnosti za zatvaranje poglavlja Ribarstvo, Hrvatska je pristala implementirati ribolovni dio SOPS-a, koji na temelju reciprociteta, u ograničenom opsegu i na ograničenom području, slovenskim ribaricama omogućava ribarenje u hrvatskim vodama. Slovenija je inzistirala na provedbi tog akta pozivajući se na "povijesna prava slovenskih ribara".

Izvor: www.dnevno.hr
Pet najugroženijih država eurozone duguju jedna drugoj milijarde eura. Osim toga sve one duguju još i veće iznose francuskim, njemačkim i britanskim bankama. Kako to raspetljati očito ne znaju ni čelnici EU jer je sastanak ministara financija zakazan za srijedu opet odgođen.Sastat će se samo politički čelnici.

Zašto trebamo reći – ne Europskoj Uniji

Izvor: hrsvijet.net
Kao narod moramo postati misleća kategorija! Pripadamo ljudskoj vrsti koju znanost naziva – homo sapiens! I zato ne dopustimo da politika misli umjesto nas ili da politički odlučuje bez naroda. Svi oni narodi u povijesti svijeta koji su prepustili svoju politiku samo u ruke političara po načelu – o tome brinu političari, u pravilu su od strane takvih političara gurnuti u političku provaliju. Ako želimo opstati kao narod, ako želimo osigurati budućnost svojoj djeci i svim budućim hrvatskihm naraštajima, mi jednostavno moramo reći – ne Europskoj uniji! Ovo je najsudbonosniji momenat u našoj povijesti - ovo je razdjelnica naše opstojnosti ili našeg konačnog ubrzanog nestanka.

Izvor: dnevno.hr
U toj mega državi Hrvata će biti manje od 1 % i naša politička moć bit će manja od statističke pogreške. Vlast pažljivo krije da će se 1. travnja 2017. glavne odluke donositi većinom glasova od 55 posto, a ne konsenzusom, i da će o svemu odlučivati samo velike države, naglašava Marjan Bošnjak.

Izvor: www.dragovoljac.com
EU je vrlo jasno dala do znanja Hrvatskoj kako ne smije donijeti spomenuti Zakon. Time je potvrdila ono o čemu se već dugo govori, kako je EU izabrala Srbiju za lidera zemalja bivših članica ex Jugoslavije. Ako je Srbiji dopušteno donijeti zakon kojim se proglašava nadležnom za sudske postupke na teritoriju cjelokupne ex Jugoslavije, a nama se onemogućava obrana, očito je kako nas je EU izabrala da budemo i dalje žrtve. Nakon sramotnih osuda naših generala u Haagu, drugo nije bilo ni za očekivati.

Još puno, puno, puno toga bi mogli napisati ali nemamo financijskih sredstava da to printamo, svaki ovaj list izrađen je samoinicijativno od članova GO ABH Mali Lošinj, no za više informacija možete nam se obratiti i mi ćemo Vas rado još bolje upoznati sa lošim stranama Europske unije. Nadamo se da smo u priloženome uspjeli iznijeti dovoljno informacija, i da će umonogome pomoći vašoj odluci na referendumu.


DIO PROGRAMA I PONEŠTO O NAŠOJ STRANCI TE GO ABH MALI LOŠINJ.

Akcija za bolju Hrvatsku (dalje: ABH), je hrvatska politička stranka demokratskih načela utemeljenih na civilizacijskom nasljeđu kršćanskih vrednota, usmjerena na djelovanje u zaštiti i očuvanju hrvatskih nacionalnih interesa i temeljnih ustavnih vrednota, u prvom redu u zaštiti suverenosti Republike Hrvatske i samo opstojnosti hrvatskog naroda, nacionalnog identiteta, kulturnog nasljeđa, socijalnog mira, gospodarskog razvitka, jednakosti i pravde svih građana Republike Hrvatske. Osnivačka skupština stranke održana je 30.04.2011 godine, a za predsjednika ABH izabran je mr. sci. gospodin Željko Sačić.

Redovnim članom ABH može postati svaka punoljetna osoba koja je hrvatski državljanin (ili pripadnik hrvatskog naroda u iseljeništvu), te prihvaća Program i Statut ABH. Svaki član ABH mora pripadati temeljnom mjesnom, općinskom ili gradskom ogranku ABH prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. Svaki član ABH ima pravo i dužnost u okvirima ovog Statuta podupirati ciljeve ABH, te sudjelovati u oblikovanju stranačke političke volje, te birati i biti biran u tijela ABH. Obaveza je člana ABH redovito dolaziti na sastanke organizacije, odnosno tijela kojih je član, pridržavati se Statuta, Programa rada ABH i Etičkog kodeksa ponašanja. Članovi stranke, rad ABH mogu pomagati dobrovoljnim prilozima, donacijama u novcu, robi ili uslugama, u skladu sa važećim propisima. Članstvo u ABH prestaje: smrću, istupanjem ili isključenjem iz ABH. Istupanje iz ABH podnosi se u pisanoj formi tajniku ili Upravnom odboru mjesnog ogranka ABH. Vraćanje članske iskaznice smatra se izjavom o izlasku iz ABH. Svaki član ABH ima se pravo pod jednakim uvjetima kandidirati za sve dužnosti u stranci.

Predstavljamo Vam skraćeni program ABH:

-proglasiti isključivi gospodarski pojas (a ne ZERP), u skladu s međunarodnim konvencijama o pravu mora;

-izreći NE optužnicama i presudama Haaškog suda, kojima se veličanstvena VRA „OLUJA“ pretvara u „udruženi zločinački pothvat“ i provodi proces izjednačavanja krivnje između agresora i nas - Hrvatske, kao žrtve te okrutne agresije, kojim je Domovinski obrambeni rat EU već proglasila „građanskim ratom“, sa svim međunarodnopravnim negativnim konotacijama i štetnim posljedicama (od pokušaja protupravnog odustanka od tužbe za genocid i odricanja od 32 milijardi eura ratne štete koju smo mi pretrpjeli za vrijeme agresije i okupacije, kao i odustanka od naplate oko 10 milijardi dolara iz sukcesijske mase nastale iza bivše SFRJ i dr.);

-zabraniti i osuditi veličanje komunizma, nacizma i fašizma sukladno međunarodnom pravu i praksi, te procesuirati sve ratne i poratne zločine na štetu stotina tisuća žrtava, bez suda i pravde pogubljenih pripadnika hrvatskog naroda, u i nakon Drugog svjetskog rata;

-staviti u punu funkciju hrvatsko selo, osigurati otkup njegovih proizvoda po tržišnom modelu, te ga strateški povezati s našom turističkom ponudom, dakle djelotvorno i stvarno spojiti tzv. zelenu i plavu Hrvatsku;

-zaustaviti bescarinski uvoz poljoprivrednih proizvoda, od kojega naše gospodarstvo i proračun trpi štete i do 2 milijarde dolara godišnje, a naša obiteljska gospodarstva ne mogu prehranjivati svoje obitelji, čim se nepovratno uništava hrvatsko selo;

-osloboditi nepotrebnih nameta, poreza i doprinosa naše male i srednje poduzetnike, kao i obrtnike. Naprotiv, tim gospodarskim subjektima osigurati potrebne oblike subvencija kako bi mogli zaposliti što veći broj nezaposlenih, a radno sposobnih ljudi;

-smanjiti PDV, te uvesti plaćanje PDV-a nakon naplate računa, čime bi se naplata dugovanja prebacila na državu, a ne kao što je taj teret sada ostavljen na teret poduzetnika;

-sva javna poduzeća ili poduzeća u većinskom državnom vlasništvu žurno staviti u funkciju dobrobiti svih građana naše države, a ne u službu financiranja političkih stranaka ili pak za političku korupciju odnosno stvaranje „crnih fondova“ na štetu proračuna RH i svih njezinih građana. Uvesti stroge nadzore poslovanja i „troškova“ u državnim tvrtkama. Tim novcem poboljšati likvidnost i plaćanje nepodmirenih državnih obveza prema privatnim hrvatskim poduzećima;

-izvršiti reviziju, te ovisno o nalazu, poništiti kriminalnu pretvorbu i privatizaciju naših banaka u koje su porezni obveznici početkom 90-ih, prilikom sanacije tih banaka, uložili 87 milijardi kuna, a potom su „prodane“ (po Škegrinom modelu) za 5 milijardi kuna; izvršiti reviziju, te ovisno o nalazu, poništiti kriminalnu pretvorbu i privatizaciju Hrvatskih pošta i telekomunikacija, u koje su svi građani RH ulagali svoj novac i sufinancirali telekomunikacijsku mrežu, dakle sudjelovali u stvaranju temeljnog kapitala tih poduzeća, a ta im vlasnička prava, protivno elementarnim međunarodnim načelima financijskog poslovanja i dioničarstva, nikad nisu reparirana;

-trenutno zaustaviti daljnju kriminalnu rasprodaju našeg nacionalnog blaga (šuma, voda, HEP-a i drugih energetskih izvora, autocesta, poljoprivrednog zemljišta, otoka, svjetionika i dr.);

-uvesti neophodne sigurnosne mehanizme unutarnjih kontrola na svim razinama državne i lokalne vlasti, radi sprečavanja daljnje pljačke državne imovine na štetu hrvatskih građana i u korist enormnog bogaćenja pojedinaca ili političkih grupacija;

-smanjiti broj županija, gradova, općina i drugih neodrživih političkih tvorevina na lokalnim razinama, kao i zaustaviti bujanje administracije u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, te državnu i lokalnu administraciju profesionalizirati uvođenjem jasnih i transparentnih (ne političkih) kriterija, kako bi ista bila učinkovita na korist svih hrvatskih građana;

-uvesti osjetnu štednju i ukidanje privilegija za članove najviših državnih i političkih struktura, ukidanje ili stavljanje na minimum dotacija iz Proračuna RH za naše parlamentarne stranke, braniteljske udruge, te za smanjenje njihovih plaća (zastupničkih, ministarskih i sl.) od najmanje 25%;

-omogućiti besplatno školovanje našim mladim naraštajima i poticati razvoj znanosti (sukladno stvarnim potrebama poglavito gospodarskog sektora), koji je temelj gospodarskog rasta i reindustrijalizacije Hrvatske;

-osigurati uvjete za cjelovitu i dugoročnu demografsku obnovu Hrvatske! Posebno pomoći potrebitim obiteljima, nipošto financijski „kažnjavati“ roditelje oduzimanjem od plaće kada trebaju njegovati bolesno dijete;

-omogućiti dostupnost svih zdravstvenih usluga svim građanima naše države, te zaustaviti štetan trend funkcioniranja zdravstva po tzv. tržišnim uvjetima, prema kojima pravo na liječenje imaju samo bogati, dok su ostali (siromašni) prepušteni umiranju u boli i teškim mukama;

-hrvatskim umirovljenicima omogućiti dostojanstven život i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu na temelju uplaćenih doprinosa i minulog rada, te im omogućiti dodatne zarade, oslobađajući u tom slučaju poslodavce nekih doprinosa i uplata (ako su neki od umirovljenika radno sposobni i željni raditi - posebice braniteljska populacija), bez ukidanja stvarno ostvarenih mirovina;

-izvršiti promjenu izbornog zakonodavstva uvođenjem tzv. otvorenih lista, onemogućavanjem partitokracije i zloupotrebe tzv. stranačke stege, a cijelu Hrvatsku pretvoriti u jednu Izbornu jedinicu, kako bi se onemogućilo izigravanje stvarne volje birača prema važećoj D'Hondtovoj metodi, a popis birača odmah i neodložno uskladiti s popisom stanovnika Republike Hrvatske;

-Hrvatska je mala zemlja a vezano s time i malo tržište. Naše izvozno gospodarstvo se mora prilagoditi svjetskom gospodarstvu.

-osnivanje vlastite poslovne banke koja će biti temelj za podršku razvoju hrvatske industrije.

-Hrvatskim gospodarstvom se loše upravlja, proizvodnja se bazira na zastarjeloj tehnologiji.

-garantiranje otkupa poljoprivrednih prozvoda, ne dozvoliti uvoz dokle ima domaćih proizvoda, organizirati kontinuirani otkup.

-poduzetništvo je ključ razvoja, ono ima inicijativu i preuzima rizik. U poduzetništvo se mogu uključiti svi, a samo sposobni će ostvarivati dobre rezultate.

-izgradnja infrastrukture od sjevera do juga Jadrana. Osnovna zadaća tekuće gospodarske politike je stavljanje svih resursa u funkciju razvoja.

-otvorenost prema vanjskim tržištima, Hrvatska treba biti otvorena za svakog dobronamjernog gospodarstvenika, bez obzira od kuda on dolazio.

-za neplaćanja iznad 30 dana svu dokumentaciju pravne osobe predati javnom ovršitelju koji će u roku od 15 dana izvršiti naplatu od dužnika iz sve raspoložive imovine tvrtke. iz svih njegovih udjela iz neke druge tvrtke ili nekih drugih fondova, kao i njegove osobne imovine koju je stekao od dana obveze plaćanja.

-korištenjem obnovljivih izvora energije, vode, vjetra i sunca, Hrvatska će osigurati energetsku neovisnost.

-ovo je samo mali dio iz programa, koji obuhvaća Akcija za bolju Hrvatsku, a što smo mi izabrali za uvid, sve ostalo možete naći na internetu, www.abh.com.hr.



GO ABH MALI LOŠINJ;

Osnovani smo 26.11.2011 godine. Za predsjednika GO ABH Mali Lošinj izabran je Vedran Morin, dopredsjednik je Ranko Zolić, tajnik ogranka je Olja Pilepić, te rizničar Katarina Sekulić. U skoroj budućnosti slijedi izbor i članova Upravnog odbora.

Samo TJEDAN dana nakon osnivanja Ogranka izašli smo na parlamentarne izbore te smo u tako kratkom vremenu na Lošinju dobili 1,30 % ukupnih glasova, od 26 stranaka koje su izašle na izbore na Lošinju bili smo 11 stranka po broju glasova, za primjer jedan HSS, koji je parlamentarna stranka dobio je 1,23 % glasova. U ovom kratkom vremenu organizirali smo druženje sa građanima na trgu Republike Hrvatske u Malom Lošinju, organizirali smo prosvjed u malološinjskoj luci zbog neodržavanja Novogodišnjeg natjecanja u podvodnom ribolovu te smo JEDINA stranka (od cca 130 koliko ih je registrirano u Hrvatskoj) koja je građanima otoka Lošinja omogućila uvid u loše strane Europske unije te smo time dokazali demokraciju i privrženost prema našim sugrađanima. Svaki građanin izlaskom na referendum mora znati što potpisuje.

Program Gradskog ogranka ABH Mali Lošinj bit će sastavljan i pisan cijelu 2012 godinu, kako bi glas naroda sam sastavio potrebno za naš grad i za naš otok. 2012 godina nije izborna godina ali mi iz ABH Mali Lošinj djelovat ćemo i sada, kako bi još više poboljšali kvalitetu i ponudu na našem otoku te ga još više i jače promovirali u svijetu.

- Zapošljavanja, poglavito kod mladih, pogotovo u slučaju ulaska u EU, vodit ćemo brigu da uvijek prednost moraju i samo mogu imati otočani.

- Prikupljat će se i novčana sredstva u humanitarne svrhe te ćemo uvijek biti prvi koji će željeti pomoći potrebitima.
- Surađivati ćemo sa raznim udruga i društvima kako bi otok Lošinj od toga imao interese, u svakom trenutku biti ćemo spremni za svaki način suradnje.
- Nećemo dopustiti gašenje tradicija, kao što je bio slučaj sa Novogodišnjim natjecanjem u podvodnom ribolovu, koji ako nitko drugi nije u stanju preuzeti i vratiti na staze stare slave, mi ćemo jer mi imamo riješenje.
- Jedan od ciljeva bit će i organizacija Dana mladih.
- Nekada je Lošinj bio otok mladih, nekada smo bili Šampion turizma, nekada smo bili kvalitetni na svim razinama ali sada se sve SAMO svodi na zdravstveni turizam i odmorište gostiju treće dobi.
- Akcija za bolju Hrvatsku, Gradski ogranak Mali Lošinj, pokreće akciju prikupljanja novčanih sredstava radi postavljanja slike Ante Gotovine na području otoka Lošinja, mi ne zaboravljamo naše heroje koji su se borili za nas.
- Također, tražit ćemo da se uvede ulica dr. Franje Tuđmana, Vukovarska ulica, ulica Hrvatskih branitelja, te ulica podvodnih ribolovaca Malog Lošinja, kao i ostalih naziva.
- Svaki otočan bit će i mora biti bolje upoznat sa poviješću otoka i poznatim ličnostima našeg otoka, kao i sa pomorskom tradicijom.
- Problem društva, maloljetnička delikvencija, alkoholizam te porast trudnoća kod cura mlađim od 20 godina, prevencija i briga za iste, bit će jedna od naših vodilja.

- U nastavku će pisati svaki vaš plan, svaka vaša ideja, svaka vaša zamisao.



Za kraj, još jednom Vas podsjećamo, ovo je tek naš početak, gradimo svoje programe i ideje, iznad nas su pravni stručnjaci i eksperti koji su svakog trena uz nas ako zatreba. Hrabri smo, mladi, imamo znanje ali ono najvažnije odvažni smo i željni dokazivanja, željni rada. Cijenimo svakoga, otvoreni smo za suradnju sa svima ali nećemo dopustiti da se netko igra sa našim ugledom, kako stranke tako i naših članova.

Pozivamo i Vas, da se priključite nama te vašim članstvom, znanjem, utjecajem, idejama, pa čak i donacijama pripomognete i olakšate ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Zajedno smo jači a nama se iz dana u dan pridružuju novi članovi, prepoznati smo jer smo iskreni i bez neke loše prošlosti, nismo kriminalci.



Sve najbolje, svako dobro želi Vam Gradski ogranak ABH Mali Lošinj.

četvrtak, 12.01.2012.

Poruka našim biračima;

Dužnost mi je, kao predsjednika GO ABH Mali Lošinj, pojasniti budućim, potencijalnim biračima jednu bitnu činjenicu. Bude li referendum pozitivan za pristupanje Hrvatske u Eu, NIKAKO to ne znači neuspjeh niti je to poraz, jer ABH je stranka koja postoji tek nepunih osam mjeseci i nema financijsku i člansku veličinu kao što imaju HDZ i SDP, znači realno gledajući mi se sa njima još ne možemo uspoređivati. Moram objasniti da su u Malom Lošinju, na nedavno završenim parlamentarnim izborima, HDZ i SDP zajedno dobili oko 4000 glasova, na izbore je izašlo otprilike, sve u grubim brojkama pišem, nepunih 5000 birača. Kako su i HDZ i SDP stranke koje se zalažu za ulazak RH u Eu, normalno je za očekivati postotak otprilike 80 % ZA Eu, 20 % NE za Eu, u Malom Lošinju naravno. Dakle, svaki postotak iznad 20 % onih koji su protiv ulaska RH u EU je uspjeh, jer realno gledajući, dok traje medijska blokada a naša vlast ne želi informirati javnost sa negativnim stranama ulaska, traje nepravedna borba. Dakle, svi morate biti svjesni takvog stanja. Eto, ukratko, jedna demokratska poruka usmjerena prema našim potencijalnim biračima na lokalnim izborima 2013 godine.

Predsjednik GO ABH Mali Lošinj, Vedran Morin.

Tiskovna konferencija GO ABH Mali Lošinj

U subotu, 14.01.2012 godine, sa početkom u 09:00 sati, u prostorijama kina "Vladimir Nazor", u Malom Lošinju, Akcija za bolju Hrvatsku, Gradski ogranak Mali Lošinj, održat će Konferenciju za tisak. Tema će biti upoznavanje sa radom stranke, politički programi i planovi našeg ogranka u budućnosti, ograđivanje od pojedinih komentara sa portala te prezentacija materijala oko ulaska RH u EU, koja će se održati odmah nakon Konferencije za tisak, pa sve do 14:00 sati. Pozivamo sve otočane, koji imaju vremena neka nas posjete, otvoreni smo za sve teme, imati ćemo materijal za ponuditi svakom posjetitelju kao i prikaz video materijala .

No, osim što iznosimo loše strane Europske unije, isto tako predstavljamo i našu stranku, kao i programe naše stranke, tako da nas slobodno posjetite. U radu našeg ogranka može se sudjelovati i anonimno ili javno a bez pristupanja u stranku članstvom. Svaka ideja nama je dobro došla jer mi djelujemo na lokalnoj razini i bitan je glas naroda.

Očekujemo Vas.

subota, 07.01.2012.

Lošinj, otok nad kojim je prije 96 godina po prvi puta u ratu srušen zračni brod.

srijeda, 04.01.2012.

Članstvo u ABH Lošinj!

Svi zainteresirani sa Suska, Ilovika, Unija, iz Velog Lošinja, Ćunskog, Nerezina, Osora, Beleja i Punta Križe, koji žele sudjelovati u radu ABH, molimo neka se jave kako bi lakše osnovali ogranke. Za ogranak je potrebno u svakom mjestu imati 8 članova, pozicije koje se pokrivaju su predsjednik, tajnik i rizničar, vjerovatno i dopredsjednik. Javite se osobno predsjedniku GO ABH Mali Lošinj ili nekom od članova, preko fb ili na mail abh.losinj@gmail.com ili mobitel 095 844 9331.

VRIJEME JE ZA AKCIJU, AKCIJU ZA BOLJU HRVATSKU, U KOJOJ MOŽETE I MORATE I VI SUDJELOVATI.

utorak, 03.01.2012.

Informiranje građana o pristupanju Hrvatske u Europsku uniju, Mali Lošinj.

Ako u Malom Lošinju postoji politička stranka koja će otočane bolje upoznati o Europskoj uniji, kako o prednostima tako i o negativnim stranama, onda je to Akcija za bolju Hrvatsku, ogranak Mali Lošinj. Svi samo govore o dobrim stranama, ali nitko neće građane upoznati sa lošim stranama EU. Mi smo zato tu, da zajedno sa vama podijelimo i dobro i loše>, većinom je to samo loše.

Dakle, ako ne dođe do nepoželjnih promjena, prezentacija će se održati u subotu, 14.01.2012 godine, u predvorju kina Vladimir Nazor, u trajanju od 09-14 sati. Svi ste pozvani, vidimo se tamo.

Gradski ogranak ABH, Mali Lošinj.

Ograđivanje GO ABH Mali Lošinj!

Poštovani,

zbog razno raznih komentara na portalu Volim Lošinj, vezano za "prljave poslove", zbog prozivanja gradonačelnika da je pogodovao određenim građanima nacionalnih manjina, zbog prozivanja imenom i prezimenom određene obitelji, primorani smo reagirati. Akcija za bolju Hrvatsku je politička stranka čistih namjera i čistih obraza, ograđujemo se od nacionalizma ili prozivanja nekoga zbog "sumnje" u prljave radnje. Osnovali smo ogranak u Malom Lošinju kako bi sudjelovali u poboljšanju života i standarda našeg otoka i naših građana, iza anonimnih komentara mi ne stojimo. Mi ćemo prozivati odgovorne na svojim pozicijama ali za greške koje su učinjene i koje treba ispraviti, osobni interesi nama nisu cilj. Mi se nikoga ne bojimo jer naše su ruke čiste i sve što radimo, mi to radimo kako zakoni nalažu. Radi ugleda stranke i sigurnosti članova ABH Mali Lošinj, nastave li se ružni komentari, bit ćemo primorani komentare sa određenih portala prijaviti policiji. Pozivamo sve koji imaju dokaze u ono što pišu da prijave to policiji, ne dopuštamo da naša politička stranka pojedincima služi za osobne interese, a da sumnju za komentare snosi ABH.

Otvoreni smo za suradnju sa svima.


Hvala i nadamo se razumijevanju. Predsjednik GO ABH Mali Lošinj, Vedran Morin.

<	siječanj, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (4)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (3)
Prosinac 2012 (6)
Studeni 2012 (6)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (7)
Srpanj 2012 (5)
Lipanj 2012 (2)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (8)
Ožujak 2012 (5)
Veljača 2012 (5)
Siječanj 2012 (13)
Prosinac 2011 (13)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv