Trenutna cijena €/m2
toliko smo dosad potrošili za kvadrat iskoristivog (netto) prostora
Papirologija
4892,73 €
Priključak struje
2214,46 €
Sabirna jama
3000,00 €
Grubi radovi
174,37 €
Stambeni dio
250,41 €
Gradnja ukupno po m2/netto
402,44 €
Gradnja: ukupni trošak / BRP
296,88 €
Objašnjenje: Papirologija - vezano uz izdavanje dozvola, izrada projekta, papirologija kredita, takse, pa čak i fotokopiranja,
ali bez komunalnih doprinosa iz građevinske dozvole. U ovoj cijeni su i papiri vezani uz parcelu no ne i
cijena zemljišta.
Grubi radovi - iskop, temelji, hidroizolacije, cigla, beton, krov, rad i materijal.
Stambeni dio - dodatne investicije koje se odnose samo na stambeni dio (npr. zasad su instalacije
ili stolarija samo u stambenom dijelu)
Gradnja ukupno - cijena svega dosad uloženog po kvadratu, bez papirologije, zemljišta i komunalnih
doprinosa
Gradnja: ukupni trošak / BRP - cijena svega dosad uloženog za gradnju po kvadratu, bez papirologije, zemljišta i komunalnih doprinosa, podjeljeno sa BRP. Napominjem da se danas BRP (bruto razvijena površina) možda računa drugačije.
Tu mu je izvor, pored sabirne jame na dubini od oko 4m. Zanimljivo je da voda izvire od ispod. Na ovoj slici se to ne vidi, potočić je zarobljen u onu veliku cijev koju sam stavio točno na izvor. Cijev nema dno.
Cijev je promjera 500mm i visoka je 1m. Probušio sam puno rupa po njoj (fi 8mm) tako da može prikupljati vodu koja dolazi sa strane ili odozgo. Oko cijevi sam stavio "krupnu batudu" (šljunak) i sve omotao u geotekstil. Na taj način je postignuta drenaža vode oko cijevi koja će kroz geotekstil, šljunak i rupe proči u samu cijev. Na slikama se to nigdje ne vidi, prije zakopavanja cijev je poklopljena s betonskim poklopce.
Pri dnu velike cijevi je rupa za odvodnu cijev promjera 100mm koja ide skroz uz istočnu stranicu kuću. Potočić nije presušio čak ni za vrijeme dugog sušnog perioda i velikih vručina koje su bile u srpnju. To prikazuje ova druga slika, slikano je u srpnju nakon što je danima bilo preko 30°C, curi slabo ali ipak curi!
Na kraju je kanta od 120l gdje se skuplja voda. Za vrijeme tih velikih suša trebalo je oko 3 sata da se kanta potpuno napuni. Dakle 40l vode na sat po najvećoj suši!
I kaj sad? Tu se fino hladi cuga jer je voda ledena a kasnije će potočić biti za zaljevanje vrta, vrtno jezero, dječji bazen ...
Evo malo o dimnjaku. Na slikama je naš dimnjak, zapravo 2 dimnjaka ali ja ga doživljavam kao jedan s dvije cijevi, fi 16 i 20cm. Na manju cijev će biti priključen bojler za grijanje i toplu vodu (3. slika) a na veću, pečenjara u podrumu (roštilj, peka..., 1. slika) i u prizemlju kamin (4.slika). Visina je oko 11m a radi se o Schiedel UNI Plus 16 i 20 tipu.
Gledao sam dok su ga zidali, izvana se blok zida kao i cigla a unutra se keramički elementi lijepe s originalnim Schiedel "silikonom" te se oblače u mineralnu vunu.
Nemamo kanalizacije pa to moramo raditi u kutiju. No ova sabirna jama bi tu bila skoro i da ima kanalizacije. Zašto? Pa zato da smanji pritisak tla na sjeverni podrumski zid, sa strane ceste. U našem slučaju radi se o dosta velikom rasponu tog podrumskog zida, otprilike 6,5m x 3,5m bez oslonca (nema zida iznutra koji bi ga ojačao). Kad sam rekao ženinom ujaku (nadzor, neslužbeni, ali to on inače radi) da mislim zatrpati podrum do vrha, rekao mi je da će na sredini tog raspona podrumski zid dobiti oko 2t pritiska po m2!!! Da sam to znao kad sam trebao znati ili bolje rečeno da je arhitektica na to mislila, trebala je napraviti taj podrumski zid deblji od 20cm (sad je toliko). Mislili smo napraviti neke pilote koji bi preuzeli silu tla ali ovako smo ubili dvije muhe.
Što se dimenzija tiče vanjske mjere su 5m x 2,1m x 3m. Sjeverni zid sabirne jame je 25cm s duplom armaturom a ostali su 20cm. Unutra je pregrada koja ne ide do dna jer ovo nije preljevna jama nego služi samo kao ojačanje. Temeljna ploča jame je 20cm kao i gornja ploča. Ta gornja ploča je još dodatno ojačana armaturnim šipkama jer tu mislim staviti još oko 80cm zemlje preko.
Cijevi koje se vide na slikama nisu tu zato da bih sadržaj ispuštao nego sam ih ostavio da mogu skupljati kišnicu kad jednog dana prođe kanalizacija. Koliko je meni poznato nije dozvoljeno raditi preljevne jame čiji sadržaj se ispušta. Od detalja koji bi vam mogli biti zanimljivi, treba reći da je jama izvana premazana nekim sredstvom koje čini beton vodonepropusnim (Hidrostop? ako se ne varam?). Iznutra će također to namazati kad maknu podupirače koji su trenutno još tamo.
Na isti način kao što je napravljena hidroizolacija ispod temeljne ploče izvedena je i hidroizolacija podruma. Zidovi podruma se prvo premažu resitol-om nešto više od razine zatrpavanja a zatim se lijepi bitumenska traka. Na prvoj slici je prvi sloj premaza resitolom ali samo po zidu. Zbog blata nisu odmah namazali i temeljnu ploču nego su je prvo dobro oprali. To je onaj sloj betona ispod crnog premaza. Na istoj slici vidi se hidroizolacija ispod temeljne ploče koja se nakon premaza lijepi na rub i spaja sa hidroizolacijom na zidu (2. slika).
Prije zatrpavanja hidroizolacija se treba mehanički zaštititi, to se radi sa čepičastom folijom. Na dno uz rub temeljne ploče stavlja se drenažna cijev koja se ne zatrpava zemljom nego slojem krupnog šljunka. Druga slika je tu samo da dočara dužinu te cijevi u našem slučaju, naravno da je završila tamo gdje treba a ne ovako po parceli!
Neki rade, neki piju... Kad se puno radi onda se i pije pogotovo ako je vruč dan. Važno je da je pivo hladno a temepraturu je kontrolirala gazdarica za razliku od mene koji sam samo pio.