28.08.2006., ponedjeljak
Poklon bon prvašima
Prateći uobičajene inicijative u bogatijim jedinicama lokalne uprave, i Grad Trilj je odlučio povesti brigu o svojim školarcima koji krajem ovog lita prvi put sidaju u školske klupe.
Gradsko poglavarstvo grada Trilja je donijelo odluku o izdvajanju sredstava za kupnju školskih udžbenika prvašićima. Poklon bon u vrijednosti 500 kuna u svakom slučaju bi trebao olakšati kupnju udžbenika 135-orici učenika diljem gradskih naselja.
Nema šta, palac gore. Nadamo se da će se ovakve društvene inicijative nastaviti i dalje.
|
Croatia Cup u Košutama drugu godinu zaredom
U našem kraju se održao tradicionalni Konjički kup u preponskom jahanju koji je unatoč lošem vrimenu okupio dobar broj posjetitelja. Natjecanje koje se boduje za Croatia Cup održano je ispod košučkog naselja Brodarić.
Pobjednik natjecanja je jedan od vodećih hrvatskih jahača preponaša Denis Gugić, široj publici poznatiji kao jedan od alkara natjecatelja, ujedno slavodobitnik Alke 2002.
Budući sam bio spriječen da kao i lani budem na licu mista i nie u redu da se kitim tuđim zaslugama, uputit ću vas da kliknete na link Anđelinog bloga ili ukucajte u adresno polje vašeg preglednika kiosk.bloger.hr. Naša sumještanka i vridna poduzetnica stvarno se potrudila predočiti nam atmosferu s lokaliteta događaja, u čemu je definitivno uspila.
Nadam se da se neće ljutit šta prinosim jednu od slika. Unaprid hvala.
|
Novo nogometno igralište
U gradnji je još jedno nogomento igralište na području našeg grada. Riječ je o budućoj triljskoj Kantridi tj igralištu na predjelu Luke, donedavno poznatijem kao Predvojnička, na izlazu iz Trilja prema Čaporicama.
Kako doznajemo, u opremanje igrališta tj u izgradnju temeljnog sloja terena i postavljanje drena zasad je utrošeno više od 500.000 kn. Sredstva za gradnju je osigurao Grad Trilj, i u tu namjenu bi trebalo biti utrošeno oko 1,1 milijun kuna. Triljski kraj će na taj način imati dva nogometna igrališta udaljena jedno od drugog 1 km zračne linije. Na taj način se našem kraju otvara nova perspektiva budućeg centra za sportske pripreme, a u budućnosti ovaj sadržaj može u svakom slučaju obogaćuje turističku ponudu, tim više šta bi uz glavni teren trebalo biti igrađeno igralište za mali nogomet te teniski tereni.
Sad, ovo igralište bar neće bit problem zalivat. Cetina je odmah do njega...
Slike slijede uskoro.
--------------------------------------------------------
Inače, na tom je mistu krajem prosinca 1999. u predizbornoj kampanji svečano položen kamen temeljac za buduću stambenu zgradu za stradalnike Domovinskog rata. Pitanje je koliko bi ta zamisao imala financijskog temelja i da je HDZ tada ostao na vlasti, a koalicijska vlast joj sigurno nije išla naruku.
Za informaciju posjetiteljima ovog bloga, početkom 2004. je predsjedniku FIFAe Seppu Blatteru upućen poziv za pokroviteljstvom nad izgradnjom stadiona u Trilju. Tom prigodom u Trilju je održan sastanak na temu izgradnje budućeg Sportsko-rekreacijskog centra u tom gradu za koji idejni projekt napravio inženjer Borivoj Habuš, pored kojeg su na sastanku nazočili savjetnik u Hrvatskom nogometnom savezu Ante Pavlović, predsjednik Županijskog nogometnog saveza Paško Viđak, nogometni delegat Ante Plazibat, triljski gradonačelnik Jozo Sarač, predsjednik, dopredsjednk i šef struke NK Trilj Krešo Krolo, Pave Latinac i Boško Anić te predstavnici Hrvatskih voda Živko Barbarić i Goran Vukasović koji su preuzeli obvezu početnog uređenja 350-400 metara obale Cetine.
Srićom je kako vidimo iz tog sastanka ipak nešto bilo.
|
23.08.2006., srijeda
Jesmo li svi mi ostali budale ili?
Recimo, ne ulazim u tuđe poslove ali ne možete ne primjetiti kako jedan poduzetnik koristi vozilo registrirano u stranoj zemlji i sa stranim tablicama ali s urednom reklamom za firmu sa sjedištem u Trilju!?
Obzirom na to da svi ostali privatnici registriraju radna vozila tu i plaćaju registraciju i poreze svojoj državi svake godine - dok je u pravilu praksa u zemljama EU ići na tehnički pregled svako dvije godine - postavlja se pitanje ko je tu pametan a ko se pravi takav?
Da se razumimo, podržavam poduzetnike u svakom pogledu jer smatram da nikad nije bilo lako (a psoebno danas) biti na tržištu i zapošljavati određen broj ljudi te redovito stizati sve poplaćati.
Ali da neko zakida vlastitu državu u nečemu što svi mi ostali - i poduzetnici i obični građani - redovito doprinosimo i smatramo pod normalno, e to je već bezobrazluk.
|
Poduzetništvo u kratkim crtama
Malo sam se raspitao o stanju poduzetništva i ekonomije u našem mistu i došao do podatka o nekih tristotinjak aktivnih firmi na području grada i pripadajućih naselja.
Ono, nije loše obzirom na sveukupno stanje, ali nekih 300 obrta i tvrtki na skoro 11 tisuća (10800 da budemo točni) stanovnika i nije baš neki reprezentativan prosjek. U biti, čak i slikovit - uzimajući u obzir raširenu praksu da svaka od polsovnih organizacija ima jednog predstavnika s pravom potpisa koji je najčešće i vlasnik - dolazimo do stope od 2,1% što nikako nije dobro. Za ilustraciju, općine i gradovi s razvijenim poduzetničkim zonama i inicijativom kao što su Viškovo kod Rijeke ili niz općina oko Varaždina i u Međimurju su taj pokazatelj doveli do stope u pravilu veće od 20% a ponegdje i preko 30%. Iako ovaj brojčani pokazatelj nije mjerodavan 100% - znamo da nema pravila bez iznimaka - u svakom slučaju dosta govori.
Nadam se da će se stvar uskoro popraviti jer imamo uvjete za to. Da ne govorimo kako je u svim razvijenijim zemljama malo i srednje poduzetništvo glavni zamašnjak razvoja i temelj opstanka državnih službi. Kod nas su tu stvari specifične (čitaj: država muze a poduzetniku šta ostane...).
Isto tako smo svjesni velike nezaposlenosti koja se u našoj zemlji ovisno je li sezona ili ne kreće od 295000 do 320000 nezaposlenih.
No, je li to baš tako kako se čini na prvi pogled? Naime, broj prijavljenih osoba u evidenciji triljske ispostave Zavoda za zapošljavanje u pravilu se kreće od 900 do 1000 ili 8 do 9% - ili malo u odnosu na tužaljke. OK, najbolje bi bilo da je recimo ta stopa na 2 ili 3% ko šta je bila u Njemačkoj, Švicarskoj i slično u najboljim danima, ali ne možemo ne priznati kako bi sadašnji broj prijavljenih nezaposlenih dodatno pao kad bi se striktno primjenjivao zakon i iz evidencije HZZOa brisale osobe koje rade na crno. S druge strane, zahvaljujući nefunkcioniranju pravnog sustava kod nas, pitanje je za koliko bi ta brojka bila veća kad bi se ubrojili svi oni koji na papiru rade ali plaću dobivaju s velikim zakašnjenjem ili nedajBože nikako.
Toliko o osnovnim pokazateljima u lokalnom poduzetništvu. O ostalim stvarima iz toga dijela ćemo neki drugi put.
|
18.08.2006., petak
Pjena Party Ferrari vol.2!
Prvi Pjena Party održan u triljskom kafiću Ferrari je bio pogodak, a drugi je bio definitivna potvrda kako za pravu ideju uvik ima mista.
U međuvremenu, čulo se diljem županije pa i šire kako je prvi put bilo super, i na drugom partyju se skupilo znatno više svita koji je sada i sudjelovao u zabavi.
Naravno, naš suradnik je nakon zagrijavanja bio na licu mista sa spremnim digitalcem i dovoljno prostora na memory sticku. Donosimo mali izbor prizora zabilježenih objektivom.
A Night At The Roxbury's?
Svaka čast momci! Znate napravit štimung.
Od uprave kafića smo doznali da ovo nije kraj novim idejama u triljskom ugostiteljstvu, a nove atraktivne i slikovite manifestacije čuvaju za dolazak jeseni i hladnijih dana. Što se tiče pjena partyja, jedini je problem šta je nakon par kiša klima postala prehladna za njihovo održavanje pa je nažalost drugi ujedno i posljednji.
Šteta da se nije ranije počelo s njima - pogotovo kad je poznato da na bližem dijelu Jadranske obale ovakvih događaja nema ni blizu.
|
16.08.2006., srijeda
Predstavljeni Pješčani krugovi
Kulturni život Trilja se definitivno vraća na velika vrata. Novi poticaj je subotnje predstavljanje knjige autorica koje je članica Kulturnog društva Trilj Irena Grubišić-Čabo.
U Danima Alke i Velike Gospe, u sklopu kulturnog programa, u subotu 12. kolovoza 2006. godine u Gradskoj knjižnici u Sinju, predstavljena je druga knjiga ove književnice iz našega kraja čije su novele, priče i poezija objavljivani u domaćim književnim časopisima. Irena je do sada objavila zbirku pjesama Bogata oproštajima (Matica Hrvatska, Sinj, 2000.) i na vrlo osobit i sebi svojstven način predstavila se javnosti. Druga knjiga Pješčani krugovi je prema riječima predstavljača mr. Miljenka Buljac, najviši zalog kojim Irena Grubišić-Čabo najavljuje svoj ulazak u salon hrvatske književnosti, a toj ocjeni svojim osvrtom pridružio se i prof. Ante Jurković.
U ime domaćina nazočnima se obratio predsjednik Gradskog vijeća gosp. Miše Varenina, a potom don Josip Dukić, predsjednik KD Trilj, koje je ujedno i nakladnik knjige. U svom govoru predstavio je Irenu kao dopredsjednicu Društva, a također u kratkim crtama iznio program koji je Društvo ostvarilo ili planira ostvariti u tekućoj godini.
Brojni posjetitelji u prepunoj knjižnici pažljivo su slušali izlaganja svih predstavljača. Program je vodila članica KD Trilj Irena Bradarić, a svečanost je dostojno popratila i dodatno obogatila klapa Rašpe iz Trogira svojom pjesmom. Na kraju manifestacija s nekoliko riječi prisutnima se obratila i spisateljica pozivajući ih pritom na druženje. Vrijeme u knjižnici posjetitelji su proveli ugodno i s knjigom u ruci otišli bogatiji za lijep doživljaj.
|
10.08.2006., četvrtak
Mate Svalina na rukometnom EP juniora
Nedavno smo donijeli vijest o transferu Ivana Vukasa u Španjolsku, a ovih dana stiže nova vijest vezana uz jednog mladog rukometaša iz našeg mista. Igrač RK Gorica iz Velike Gorice i stalni član mlađih uzrasnih kategorija hrvatske rukometne reprezentacije Mate Svalina jedan je od putnika na Europsko prvenstvo juniorskih reprezentacija, koje se održava u austrijskom Innsbrucku u razdoblju 10.08-19.08.
Svalina igra na poziciji srednjeg vanjskog i član je naraštaja koji bi s vremenom trebao odmjeniti zlatnu generaciju koja je još uvijek nositelj svih seniorskih reprezentativnih aktivnosti.
Prošle godine na SP mlađih juniora (kadeta) naši momci su osvojili brončanu medalju pobjedom nad Danskom 32:31, a naš sumještanin je preuzevši odgovornost u završnici susreta tom prigodom postigao 6 golova uključujući i pobjednički!
Ko i kod bilo kojeg našeg sportaša, sve šta možemo Mati poručiti glasi: Samo naprid!
|
08.08.2006., utorak
Pjena Party Ferrari!
A sad nešto potpuno drugačije!
I to u ljetnom tonu te iz noćnog života…
Zahvaljujući preciznom oku za detalj i akciju te mirnoj ruci suradnika ovog bloga, donosimo vam djelić atmosfere s pjena partyja održanog u kafiću Ferrari. Bilo je ludo, nezaboravno i u svakom slučaju osvježenje u odnosu na standardnu ugostiteljsku ponudu u Trilju koja se svodi na slogan Daj pare, popij brzo i biži ća da zaradimo na drug(iz)in.
Ekipa je bila na nivou, vesela ka šta i triba bit, a atmosferu je dodatno zagrijao domaći DJ Nicky te hostese koje su kružile okolo. Nije DJ Nicky Siano iz Brooklyna ali nije ni pusto lošiji, u svakom slučaju. Osobno mogu potvrdit da je bilo dobro, iako nisam bio unutra već na terasi isprid, i stvarno se društvo dobro zabavilo. Na Zrču i ostalim razvikanim masivnim znojilištima ovo je odavno đir, tako da se u borbi za posjećenost i lovu ovakvi trendovi sele u manja mista.
Doduše, na Zrču se u diskotekama odvijaju svakakve aktivnosti koje se snimaju mobitelima i potom distribuiraju putem Bluetootha ili Infrared veze. Zasad niko takvu aktivnost – a znate na koju mislim – nije zabilježio u ćoši od ovog ili drugih triljskih kafića tako da se po tom segmentu društvenog života još ne možemo pohvalit. A opet, đava je mrak u kombinaciji s ženskom i muškom, o ostalim kombinacijama da ne govorimo…
Uostalom sve je tu na slikama.
 
Pjena party ali ne na Pagu
Raspoloženje na vrhuncu
 
Ekipa se dobro zabavila
Idući ovakav party je prema najavama već idući petak, s početkom otprilike iza 10 sati navečer. Šta reć osim kome je do ovog đira nek dođe i zabavi se…
|
01.08.2006., utorak
Tijarica: Dani komina, pure i bronzina 2006
Eto, došla i prošla ovogodišnja tijarička fešta. Prije svega, svoju osnovnu namjenu je ostvarila – velik broj Tijaričana, stanovnika susjednih mista te praktički cile Cetinske krajine okupio se na jednom mistu.
Lipo je bilo vidit ovoliko svita na jednom mistu
Popratne manifestacije su bile ugodna nadopuna druženju prijatelja, rodbine, kumova i svih ljudi koji su došli u dobroj namjeri. Ko šta neko već reče u prolazu: Bolje je od Mijovila, ako ne ništa ne može te auto udarit dok hodaš okolo.
 
Izložba u školi
Ja sa malon krenija u doce…
Složit ćete se da je – između ostalog – uistinu respektabilan broj od više od 170 sudionika na ovoj smotri iz redova folklornih udruga. Opsežan je posao te sve iskontaktirati, a kamoli ne dovesti i ugostiti. Ništa manje opsežan posao nije ni pretvaranje interijera osnovne škole u svojevrstan izložbeni prostor unutar kojeg se mogla razgledati zbirka starih predmeta iz nekadašnjeg svakodnevnog života di su najmlađi mogli vidjeti kako je sve to svojevremeno izgledalo. Zainteresirani su mogli razgledati dvije prodajne izložbe te eventualno kupiti neko od ponuđenih djela.
Na mladima svit ostaje
Pored kulturno-umjetničkih društava, udruga za očuvanje tradicije, pjevačkih zborova, narodnih umjetnika (uglavnom guslara), na prigodno uređenoj pozornici u kutu školskog igrališta publiku je u završnici manifestacije zabavila grupa Magazin (svit ko svit, priča da je honorar bio pozamašan obziron na renome grupe i hitmakera Huljića, ne bi se šteli mešati).
Opet, ljudima su nekako zanimljivija bila kola, gange, ojkalice, treskavice, narodni umjetnici deseterca i strune, a da ne govorimo o vatri iznad koje su cvrčali uštipci, pura i raštika te divljač. I dica su došla na svoje – bio je tu vrtuljak iliti po naški ringišpil, dvorac na napuhavanje, stolići s igračkama i još dosta toga. Za odrasle su poslužili stolovi i klupe oko kojih se dosta toga zbivalo.
 
Uz nezaobilazne štandove s pićem i jićem – vol, govedina, pečenjarski specijaliteti, točena piva i sokovi – bilo je i stolića s igračkama, cdovima i kasetama, prigodnom ponudom i slično. Naš svit nema šta ne prodaje: u maloj ogradici neki poduzetnik nudio štenad - lovačke pse na prodaju. No, na stranu bizarnosti, to je još dobro jer je bio jedini slučaj takve vrste. Pitanje je šta će sve biti za Mijovila.
Objektivno rečeno ovogodišnji Dani komina, pure i bronzina zaslužuju ocjenu +4/-5, s tendencijom prema odličnim. Naravno, pogreške su tu da se iz njih uči, ali virujemo da će Ana, Ivan i društvo koje je i ove godine svemu usprkos odradilo ogroman posa to dogodine učiniti još kvalitetnijim. U biti, ne sumnjamo u to niti malo, i nadamo se da će sredina prepoznati trud i zalaganje.
|
|
