vOI!ce Of Generation(st)

Ispričavam se zbog nekih prethodnih pogrešaka u ovom postu, sada se koristim copy-pasteom teksta s satanpanonski.blog.hr tako da je ovaj put sve ok. Nadam se da se autor bloga o satanu neće ljutiti.Evo da i ja konačno predstavim ovu legendu : Kečera II. Svakako pogledajte blog o satanu.

Životopis

Ivica Čuljak, rođen 04.06. 1960. poznatiji možda pod nadimkom Kečer II. sa svojom popratnom legendom dolazi iz Cerića, malog sela kraj Vinkovaca. 1980. godine započinje svoj umjetnički životni pravac, okušavši se kao pjevač alternativnog benda Pogreb X, nakon čega četiri godine kasnije, preuzima pseudonim "Satan Panonski" pod kojim nastaju tri autorska albuma, desetak demo snimki uživo, nekoliko "Hard-blood-shock" video zapisa, jedna od kvalitetnijih zbirki poezije na ovim prostorima, te gomola recitala i performansi. U umjetnosti je prije svega sudjelovao i svojim svakidašnjim ekscentričnim odijevanjem i mističnim ponašanjem. Bio je jednostavan, a jedinstven čovjek, koji je poginuo 27.01. 1992, kao Hrvatski vojnik, negdje na bojištu, a pri toj bi izjavi njegovi mnogobrojni prijatelji i fanovi uvijek rado voljeli reći: "SATAN PANONSKI JE MOŽDA I POGINUO, ALI MRTAV SIGURNO NIJE!"

Diskografija
Albumi:

- Ljuljajmo ljubljeni ljubičasti ljulj, Slušaj najglasnije, 1989.
- Nuklearne olimpijske igre, Slušaj najglasnije, 1990.
- Kako je Panker branio Hrvatsku, Slušaj najglasnije, 1992.

+zastupljen na legendarnoj kompilaciji domaćih alternativnih bendova Bombardiranje New Yorka, Slušaj najglasnije 1989.

Bibliografija:

- Mentakni ranjenik - zbirka poezije, Nova Aleksandrija, 1990.
- Prijatelj - reizdanje popularne zbirke Mentalni ranjenik sa opširnim dodatkom svih njegovih poetskih i proznih radova, te bonus sa svim njegovim tekstovima audio pjesama, u izdanju Slušaj najglasnije, 2004.

- Postoje još i desetak snimki uživo i nekoliko video zapisa. Nisu javno objavljeni, ali mogu se još uvijek nabaviti kod njegovih vjernih fanova, koji brižljivo čuvaju tu neprocjenjivo vrijednu umjetničku kolekciju

Sad ću postat neku njegovu prozu i poeziju ;))) pa ako van se da čitat evo van:
"Cuvam krave pokraj Save... u svibnju 1977. otac ni slutio nije da ja gimnaziju već mjesec dana ne pohađam. Ponesem fascikl, jednu bilježnicu, valute, pa hajde fliperi i piva, pokoji poljubac Vesni koja za mnogo čeg mog današnjeg je kriva, jer tad u "Luna-parku" ne htje mi dati pice njene. U meni nemir-revolt, u meni istine..."...te godine me je otac jedini put udario moćnom rukom svojom, dlanom onim herojskim. Imadoh tri puta putanju oko svoje osi i poluosovine. Osa kad duševno obolise isto tako u sizofreniji oko sebe vrti kao muha bez glave, pa potom ubode. Ne znam od tog jeli se njoj vrti u glavi? Jeli insekti mogu poludjeti kad oni nemaju mozga? Insekt i instikt, ta su slova, vidi-vidi, na moju veliku frapiranost slično složena (joj gosponnemojte jako!). Koliko se od očeve desničar(s)ke meni zavrtjelo u glavi, dovoljno je reći da mi se u umu učas zatekao cijeli vremeplov, sve vidiš i znaš, a ne trebaš pitati baku kako je nekad bilo, a niti čitati Jacka (trbosjeka) Londona, za kog ne znam jeli baš iz Londona ili Kuala Lumphura?! Tata me ljuljnuo jer mi našao "KENT" u đepu jakne. Dobro je bilo. Za suprostaviti se njegovoj vražijoj diktaturi ja niti danas nemam recepta. Ništa me nije kaznio kad ga moj profesor razrednik pozvao i kad ja definitivno odlučio WE DON`T NO EDUCATION. Želja moja da glumim počela je satanskom kreirati meni moju milu mladost dragu. Tutič Nikola bio mi učitelj. On je znao od pola noći, pa do tri sata praćkom ciljati vrapce na Mjesecu žućkastom, naše Zemlje satelitu (tko pogodi kome sam ja najveći učitelj ludila u PUNK PRISNOJ PORODICI PANONIJE I OKOLNIH BRDA dobije guzice, a ako točno odgovore curice, mazim im penisom sisice). Je otac rekao da sam lud, narkoman (nije rekao hemofiličar), da će me smaknuti, ako to već sam ne postignem u svojim tarzanskim vratolomijama po parkiranim automobilima, zvanim autima. Kao nagradu jer sam pobijedio sve kronične u dužinskom orgijanju alkoholom dobio sam ludnicu, oko vrata odličje, zasluge za manijakalstvo i autokanibalizam na balkanski način. Maraton se održavao u, sad već pokojnoj, montažnoj balegari zvanoj "LIMENKA", svratistu lopuža svih kvalifikacija i beštija nevjerovatnih dimenzija sisa i guzica, prljavih kockara sa noževima u rukavu, narkomana, homića, lezi - lebe. Sedam dana mi je trebalo ne izići van za pobjedu; tu spavao, jeo, srao, pušio, pišao, puštao pjesmu "šabački delija" (ustaj sine Ilija, presela ti rakijaaa). Ta vanzemaljska štenara se nikad nije zatvarala ni praznila, pored željezničke stanice je. Tu je svakodnevno milicija imala pune ruke posla i rada, a tko radi dobra mu zarada, a jest i kirurzima premašaj norme tih dana bio drastičan.Jednom prilikom nesvjesno, htijući si ispod stola dohvatiti "boksera" kog tko zna koji je šaljivđija izgubio, zahvatio sam pizdu gole pijane Lize, tako nakostrješene da bode, da sam sav prestrašen stao urlati "ljudi, drž`te ježa". I danas stoga moja odbojnost prema toj sumljivoj rupi. Urbanizacija grada buldožerom sjebe to leglo trijumfa vinkovačke bijede i kontrasta. Sa sebe sam skinuo i prodao jaknu "US TOP" koju tata mi kupio u Trstu, prodao i prsten povelik od 18 karata, a kog je za 18-ti rođendan mom starijem Braci Vladi darivao stric privremeno zaposlen u BRD-u. Ja iznemogao došao k ocu u bolnicu gdje je zaposlen. Veli da za mnom je WANTED raspisana, neka se stoga dobre volje javim gradskom SUP-u, traže me. Tamo pipanje odmah! Bijaše tu moj prvi "strip-tease", pa sve mislim, u tom pubertetu eto ko je moguće krivac za ovu moju današnju nastranost - prisilno svlačenje, ha, tko zna čega sve nije bilo, dobra je ova moja guzica pogotovo kad je obrijem. To mi se urezalo, bombastično, fantastično, nije naučno, ali je zvučno. Tako sad meni želje da pred kojekojim mladim extremitetima, pardon-extremima, da se skidam. Pretražuje mi vene kao tragač za zlatom rijeke korito, kao da traži čovjekoliku, čovječju, čovjekovu ribicu. Ima čovjekoliki majmun. Ima čovjekoliko govno, zna se ono dobro na tlu formirati ako serator - kreator šupče svoje u dobru pozu stavi, dobro mrdne, ali ne i prdne, jer se može razletjeti, poprskati posjetitelje te smrdljive umjetnosti. Fekaliološki kako fakultet otvaram (javite se interesanti), a vrhunski sam stručnjak u tom području istraživanja grančice nauke, kanim istražiti koje sve oblike može dobro nadarena, talentirana guzica israti. Ništa nisu pronašli da imam terminala, bušotina po venama, ali dva druga me jesu grijala na zadnjem sjedištu plavo-bijela auta, na putu za ludnicu po zapovjesti i volji oca mi mila. Urokan nisam bio, rock sam volio, a roktale su i svinje, kad bi ih bockao vilama jer su me ometale pri čiščenju ispod njih njihovih govana kojima kasnije kad su već rahla prihranim papriku i kupus, pa se to jede kad odraste. O slikama svim kad stigoh sa svojih 17 godina u ludnicu, ta tri dana opisat ću pri nekoj isto ovakvoj euforiji egzotične mi mladosti

Sve puno lljubi i dubi PUNK PETAR PAN Ivica Čuljak - Kečer II

Ej ljudi prošlo je i 20 dana otkad ništa nisan napisa... Jebiga nisan ja tome kriv. Za tih 20 dana mnogo toga se promijenilo pa tako Vjever i Juden više ne pišu, Jakovčević je napravija svoj blog kojeg neću stavit u linkove jer on nije vrijedan moje pozornosti. Bija san aktivan na koncertima u zadnjih 20 dana, pa san tako vidija FNC Diverzante koji su stvarno prejebeni. Koncerta se baš i nesićan najbolje jer je od njega prošlo pun kurac (ima 2 tjedna), ali uglavnom išli smo ja, Juden i Lojzi, a Vjever je bija na neko putovanju s treningon nakon kojeg se vratija sa šljivon na oku;). Uglavnon bila je pregrozna kiša (i besparica),ja i Lojzi smo se našli oko 8ipo isprid škole,kupili vino i otišli duboko u garažu popit to,pričekat Judena i onda uć u dom di su svirali Diverzanti (zg) i Debeli Precjednik (os). Ja i Frile smo odavno bili napaljeni na diverzante tako da smo jedva čekali da počmu. Uglavnon pojavija se i Jakovčević s Kolon i mladin punxima, koji su imali vina pa smo ja i Juden zakinili dosta tako da smo bili pristojno pijani. Cura mi se nešto bila naljutila na mene, zato jer nisan papučarija, ali to mi uopće nije pokvarilo večer. Oko 10 i 15 garaža kraj salona namještaja je bila skroz puna, bili su svi živi tamo, a koncert se približavao. Mi smo dosta jeftino ušli zahvaljujući meni i tako smo imali para za kupovanje bedževa i prišivki. Ja kupijo bedž na upstartse, oi! kolektiv prišu i adicts nalju (a sve pare san užica). Tako da san šta se toga tiče bija miran, dok smo čekali početak pričali smo malo, a pojavia se i Piršić. Prije koncerta dr. Slobodan Padovan (vođa st-punxa), ima je stand up show na koji ga je nagovorija Krešo. Tako se naš Slobo popea na stejđ i počea pivat (ko ne voli,joj ko ne voli Hajduka i Splita, dabog da mu,joj dabog da mu čača pomanita i ruke ćemo skupa...) na opće odobravanje splitskih propalica.Kad su diverzanti izašli mene odma puklo uživljenje tako da san koncert provea u prvon redu, urlajući s njima. Bija san totalno prebrijan. Nakon Diverzanta otišli smo do štanda, a tamo smo zatekli Vuka Slobu kako kuva neku šminkericu. Zanimljivo iskustvo. Tako se u životu nisan nasmija, svaka čast Slobodanu. Priča se čak da su te dvi ženske došle malon Hlapiću i rekle da će mu dat pičke, ali mali se usra... Debeli Precjednik je bija smeće, previše engleskog i melodike. Peanut butter im je curija iz guzice, mrzin proklete melodičare... tako da san to samo odgleda. A sad prelazin na još jedan bolji koncert - Crasso de Odio. Samo 7 dana nakon diverzanta stigli su nam Zadrani. Ovaj put ekipa je nastupila u punom sastavu, čak je i Vjever iša na koncert (nije bija nerdo, a ja nisan papučarija). Tako da smo se prije crassa išli opit na trfo,ja i Juden po litru vina, Vjever 2l pive, Pule ništa. Sitili smo se zvat i Jakovčevića koji je pred par dana predložija opijanje na svoj račun, pod uvjeton da se ponaša normalno. I tako je doša i Jakov na trafo, kupija nan čokoladu i kutiju cigara (fala!), malo mi pričali i popili pa ja se opijo (nisan jea bija od 4 popodne). Onda došli isprid doma. Kaos! pun kurac Zd-punxa, odlična atmosfera. Pričanje s pun kurac ljudi (Krešo,Medo pekar,Zoki,...). Onda smo ušli unutra, tamo već svirali neki melodi zadrani, a ja se u wc-u upoznava s ojevcima iz Zadra i Karonjom. Dobija vijest miseca - Businessi u Zadru ovo lito, iden sigurno na live&loud. Biće prejebeno. Opet mi je Jakov financira par priši (fala!). Onda su izašli Crasso, likovi su bolesni (gitarist ima majicu na Satana;). Svirka prejebena, pogo dobar, ne brbanski - ojevski pravi. Želu pribilo (smrad iz privatne gimnazije, pizdek prepotentni). Ja provedoh koncert šutajući se, a Vjever i Lojzi gledali, a Juden miješano. Bilo skroz dobro još jakov kupija cd od Crassa (hc/punk). Posli crassa kljucali ja i Juden s Krešon i Ogijen u wc-u. Pa smo otišli doma sa Segoron. Naravno, vani pljusak, tako da san se bar otušira, a Segor je hoda po ladnoj kiši polugol... Doša doma oko 2 ure. E, a jučer je bija najjači od svih dosad - Špurijus i Eskurzija Poljoprivredne Škole (legendarni Sveto Dalmatinski!) + ska party, a upad samo 10 čuna. Ujutro smo otišli na kavu i dogovorili se ja, Vjever i Juden da ćemo na Hajduka, vidili Krešu (radi nešto sa starin u Vjeverovon portunu;), popričali malo o koncertima i fanzinu, pa otišli doma. Dogovor je bija u 5 isprid škole, ali Vjever je zajeba (zaspa je), mi ga čekali 10 min. pa otišli jer inače ne bi stigli na utakmicu. Odjebalo nas iz Slobodne, ka prekasno smo došli, ali smo ja i Juden ipak uspili uć na jug. Juden je reka da će počet švercat besplatne karte i tako zarađivat (JUDEN!!!). Hajduk tuka Intera 5:1, s tin da je na poluvremenu gubija 1:0. Jebo ga Štimac i njegova kladionica (stoposto je uplatija koji miljunčić na iz 2 u 1, i više od 3 gola). Na povratku doma vidili moju babu Rizlingicu, i dogovorili se ja i Juden u 8ipo isprid isprid škole (da odemo po vino), a Lojziju rekli da dođe na trafo i kupi cigare (za mene). Vjever ponovo je bija nerdun i otiša u Sl. Brod s treningon. I tako došli mi na trafo i tamo zatekli Bibu koji sidi sam od 7ipo i pije! Redikul nije nikoga nazva, jer je mislija da će bit nekoga i sam doša pit. Tako da se oduševija kad je vidija nas mlađe. Uzeli ja i Juden po litru korčulanskog, a one budale u Keruma nan nisu tile prodat (nemamo osobne) tako da smo morali zamolit starog pankera Šekija da nan uzme vino. Došli na trafo lipo pili i pričali s Bibon, doša lojzi s cigarma (fala!). Nakon jedno 45 min pojavili se stariji hc-ovci s dimon,nije in uopće smetalo šta smo tu, dapače.Priča bija malo s Pučon i Peron;). Bilo skroz ok, njihov dim me dotuka, a i Juden se opija divno tako da smo oboje bili razvaljeni oko 10ipo. Lojzi je još malo osta sa prijateljen, hc-ovci su se već prije razišli, a ja i Juden put doma. prvo šta smo vidili bija je IMOSTROJ, bolesno, nas dvi budale smo mu se skoro unili u facu i derali se bija je jak! Naša nas Krešo i otišli smo s njin u Dom. Ostavili za 2 kune jakete i čekali Špurijus. Pričali s njin i nekin metalcima u wc-u. Špurijus je bija predobar isto ka i pogo u kojen me Medo (Svalina) upila i s njin san se nonstop šuta. Vata me onako prijateljski za tegere (grozni batsti prsti), i smija se nonstop, nije djelova opasno. Ja i Juden se pijani rugali njegovoj moruzgvi (ima je i on).Pivali i šutali se... Nakon Špurijusa izlazi Sveto! već je prva pisma pokazali koliko je dobar, a onda smo u publici ugledali Vinka! Vinko,cipele. Sve je bilo u znaku cipela. Pojavia se Lojzi i Stojka (pobiga od kuće da bi iša na špurijus). Ja i Juden se uživili u Svetu. Pivali s njin Čudnu Šumu i Lepog Maria (odsvira ga je 2 puta), ajme koji pank! Bolesno dobar koncert. Čak san skaka s stejđa (ali nije bilo divinga nego čisto ojevsko bacanje). Posli toga oko 1 i 20 počea je ska party (vjeveru ne znaš šta si propustija). Ostali od mlađih ja i Juden sami, pričali s Krešon, zajebancija. Ka završilo oko 2 manje 10. Kad ono tuča na vratima. Mi naravno nabrijani ja&Juden s Krešon išli vidit šta se događa, neko reka da svi izlaze sad će doć pandurija. Vidija san jednog lika totalno razbivenog, nisan mu od krvi vidija kožu na glavi, a sve oko ulaza razbijeno, uništeno (šminkeri glupi). Ne znan zašto je bila ta tuča, boli me kita. Ja i Juden smo izašli, nisu to naša posla, izgleda da je izbila samo zbog osobnih razloga. Izašli smo u pravo vrime, jer su se taman pojavile 2 marice i 1 policijsko auto. Budale pandurske još bi nas i izbili. Doša doma u 2 ure, smrdljiv od znoja i proliven pivon,izmoren od šutanja - predobar osjećaj. Samo se izvalija u krevet i zaspa. Jutros bija na kavu s Lojzijen u Duje No1. Došli Aco i Baka, Sateo i mali debil Lovel. Igrali malo na krate pa iša doma...

Nadaleko poznat mafijaški boss splitkog podzemlja, kojemu u jaketi stoje 2 uzija, u džepu magnum, za pasom nož, a u bičvi biološko oružje, naš je Hrci nadasve neugodna ličnost. Tako da vaš izvjestitelj u ovom trenutku izlaže svoju gastarbajtersku glavu na milost i nemilost Hrciju. Hrci se rodio jednog tužnog jutra u Grahovu (srednja Bosna), tamo je odrastao potpuno nesvjestan ratnih događanja, družeći se s kravama, pilićima, dinosaurima, četnicima, pripadnicima hvo-a i inim životinjama. Dani su mu prolazili kao u snu, vježbao se u disciplinima: 'ko će jače pr'nit, 'ko će više pljunit, 'ko će se jače iseknit, 'ko će imat crveniji šupak, kome smrdi prdac najviše i s vježbom je došao do savršenstva. Kako u Grahovu u to ratno vrijeme i nije bilo mnogo tople vode i sapuna, a noževe i škarice su pokupili četnici ili hvo-ovci, Punda je već u ranoj mladosti stekao svoj image. No onda mu se svijet srušio, majka (Vesna) i otac (dr. Ante) odlučili su se preseliti u civilizaciju, Hrci je bio toliko pogođen rastankom od svog rodnog mjesta, da je u splitskom stanu proveo mjesec dana zatvoren u sobi družeći se sa svojim penisom (koji mu je i dandanas najvjerniji drug). Kada je izišao iz sobe odlučio je da neće dozvoliti da iz njega istjeraju uspomenu na njegov rodni kraj te će tradicionalne igre i folklor svoga kraja i dalje zadržati kao dio sebe. Pošto je upisao osnovnu školu "Spinut", pokušavao je stvoriti određena prijateljstva, ali sva su završavala neuspjehom zbog njegove gladi za uspjehom u novoj sredini. Hrci je sebe otkrio u učenju i shvatio da je to njegov životni poziv. No zbog svoje urođene gluposti njemu8 treba više vremena za to nego ostalima, tako da je zapustio sve oblike zabave i normalnog odrastanja te se prepustio svojoj misiji. U njegovoj odluci mnogo mu je pomogla baba Karmela, koja ga je hranila dok je on učio. Jednog dana desilo se nešto prijelomno u Hrcijevom životu, dok se vraćao iz škole preko Stande ugledao je skejt. Hrci nije mogao odoljeti tom obliku zabave, jer upravo kao i u njegovom rodnom kraju, skejt zahtijeva mnogo fizičke snage, ne previše mozga i puno uloženog truda, a satisfakcija je upravo nikakva. Tako je Hrci postao nadaleko poznat na Standi gdje je postao jedna od rado viđenih zvijezda, jer je njegov talent (i džep njegovih staraca) odmah izašao na vidjelo. Hrci se uskoro toliko usavršio da su ga obične skejterske vucibatine sa Stande počele oslovljavati sa Vi. Hrci je tako postao vođa ekipe sa Stande, te glavni pokretač svekolike zabave. No njegov se život ponovo mijenja kad upisuje gimnaziju... Naš Hrci tada ulazi i u pubertet te se njegov spolni nagon javlja i gospodari njegovim tijelom. Postaje veoma neugodan prema osobama slabijeg spola, nad kojima, kao što je u tradiciji njegova kraja, dokazuje fizičku prevlast. Sve do jednog incidenta kad je jedan Pundin objekt za iživljavanje pozvao starijeg brata. Tada se Punda junački suočio s njim, te prihvatio sporazum (nije je više taka). Pundin socijalni život postaje aktivniji zbližavanjem s Đolom i upoznavanjem tehna. Punda naravno postaje glavni partijaner, guca botune i talači partijanerice, a kad nije na partiju može ga se naći u F-a, gdje je svojim čvrstim stavom i hrabrošću oduševio ekipu s Varoša i postao njihov vođa. Punda je sada nedodirljiv, nikog se ne boji i niko mu ne smi ništa. Može otić gdje god poželi i odatle uzeti sve što mu se sviđa, jer sad je on gospodar splitskog podzemlja, nije mu teško prijeći preko nekoliko leševa da bi došao do svog krajnjeg cilja(mufa). Zato budite na oprezu...

Ljudi smilujte se, zbog kroničnog nedostatka sredstava za pomoć malom F.B. stanje se pogoršalo. Nakon što ga je njegov otac natjerao da izvjestan broj dana provede kući učeći i odlazeći na repeticije, malome F.B. postupno otkazuje lijeva polutka mozga. Uskoro će moći samo izračunavati matematičke operacije višeg stupnja, te naravno učiti. Problem je kao što sami vidite veoma ozbiljan, jer se on postupno pretvara u biljku (nerdaču), te će uskoro izgledati kao Terri Schiavo. Zbog toga mali F.B. moli da mu pošaljete izvjestan broj ska cdova koji će mu pomoći u kočenju napretka nerdoluka, te ozbiljne bolesti koja je za vrijeme ovih praznika probila sve granice i skoro potpuno prikovala F.B. za radni stol... broj vam je već poznat

Najsvježija vijest: Caritas poziva na pomoć dječaku oboljelom od fantomizacije. Fantomizacija je inače strašna i rijetka bolest, koju ima samo par ljudi u našem gradu. Bolest se manifestira širenjem i povećanjem volumena stražnjice i bokova, te ima nesagledive posljedice kao što su pucanje hlaća i gaća po šavovima. Bolest je neizlječiva, ali nije zarazna, napredovanje polesti se pospješuje konzumiranjem alkohola i lakih droga. Zato Caritas poziva volontere da malom F.B. doniraju koliko mogu starih hlača i gaćica iznad broja XXL, ne smeta čak ako su to nosile vaše debele stare bake. Sve zainteresirane molimo da se jave na broj mobitela 091/896-6547 ili pak kontaktiraju na ska4life.blog.hr. Unaprijed hvala.

Sinoć u 21 i 37, dok smo mi pili na trafu svjetla su se ugasila. Mi nismo imali pojma koji je kurac, nego smo nastavili pit. Uz dobru zabavu i priču o vanjskom dugu, te zajebavanju mene i Lojzija prošlo je pola večeri... No odjednom naš dobri Lojzi nestade... Nađe ga moja cura isprid doma uništenog i vrati ga k nama... Što se zbiva, zašto je Lojzi pijan? Nitko nije imao odgovora. Tek poslije kaže meni moja cura, umro je papa! Tada sam shvatijo, kad je malo pule osjetilo da se njegovom uzoru bliži kraj, u njemu se neka tjeskoba stvori. On nije mogao više misliti na svog dragog i voljenog prethodnika, i na to kako je on sad na samrti, te je odlučio svoje probleme utopiti u alkoholu... Kad su ga konačno odvukli kući, Lojzi se povukao u potpunu izolaciju, htio je u samoći i mraku (kao Isus u pustinji) pripremiti se za svoj poziv. Ništa ga u tome nije moglo omesti, pa čak ni zvonjava njegovog mobitela. S velikom boli u srcu Lojzi je prihvatio činjenicu da je dragi Bog papu pozvao k sebi, te da će uskoro on biti izabran za obavljanje te vrijedne i odgovorne zadaće. Zato je Lojzi današnju večer proveo u izolaciji na trafo stanici, prepustivši se meditaciji i slušanju umirujuće muzike kao šta je S.P.K., S.O.I.A., Biohazard, Oppressed,... Ovom prilikom vas sve pozivam da našem dobrom prijatelju i našem skorom duhovnom poglavaru, priuštimo krasne posljednje dane u našem društvu, prije nego što nas njegova obveza i zavjet prema Bogu zauvijek razdvoje i njega postave na Svetu Stolicu...

Bili mi na kafici, naravno mali Duje (opet reklama-besplatna). Došo ja Vjever i Lojzi već su sjedili tamo...mizerni obadvoje (zapravo samo Lojzi, a onaj drugi je nerdo). Luojzi je loše volje jer je papa umra, brzo će morat napustit naše društvo jer će sad on dobiti pontifikat pa će biti novi dobri papa (s bafama). Preokrenut će potpuno vodstvo katoličke crkve te će odsad svi katolici umisto biblije imat za obvezu slušat S.O.I.A. Jadni naš Luojzi rashovac muče ga panduri, kao šta je Vjever već opisa na svom blogu. Brzo će počet nosit plave špigete na martama i slušat Body Count. Ovu kavu nam je uveselija Krešo - lokalni pijanac, S.H.A.R.P.-ovac i pokretač splitske underground Oi! scene koja nikad nikad nije postojala. Evo naš se dobri Kreljo potrudio i napravijo s drugovima (škeon i karonjon) oi! fanzin - TREGER. Cijena je mizernih 5 čuna, a fanzin i nije loš.Ja san ima čast biti prvi kupac. Ima samo 20 str, u njemu ima par recenzija, intervju s Bayonetsima i priča o Oppressedu, par recepata za radničku kuhinju, dobru pizdulju na duplerici, a najbolji dio je naravno Slobin strip (čiji je ponosni autor kako se doznaje iz povjerljivih izvora noć s srijede na četvrtak proveo u ćeliji radi razbojstva i alkohola u krvi). Mislin ništa specijalno,ali dobro je za prvi takvog tipa u ovon gradu. Bitno da se nešto pokreće. Ponudio nam Krešo i mogućnost suradnje o kojoj razmišljamo. Juden je već reka da bi on pisa feljton o meni i Lojziju, e pa neće! Ali svakako mi smo za suradnju jel' tako? Mogli bi ubacit štagod o ska-u i trad. skinsima, a Vjeveru? Nešto ćemo smislit. Večeras nakon šta se nažderen idemo pit tribalo bi bit ok, ako riješin kazić... Oi!Oi!

Ovako: jučerašnji dan je započeo jutarnjom kavom i otkrivanjem sistema za doć do karte (u malog Duje popiješ 5 žuja i dobiješ kartu). Tako da smo ja, Juden i Vjever odlučili to i napravit. Ja nisan ima para pa san iša prodat 2 knjige za pare, al nije radija antikvarjat. Popodne smo bacili na balun (na koji mi se nije dalo igrat) u kojem san tako vrhunski branija da smo utakmicu završili u 10 min. Naravno nisan ništa obranija... Otiša san onda do antikvarjata i za 2 knjige dobija 45kn!!! U Malog Duje upali smo oko 6ipo i naručili 10 piva. Dobili 2 karte i popili šta smo imali. Lojzi je mizerija nazva i reka da bi i on iša pa san mu ja naravno užica od konobara Luke besplatnu kartu. Fala Luka! Došli smo na trafo oko 8 i čekali Lojzija,koji se pojavia prebrijan i reka da neće s nama ulazit nego da ide sašit po litre ruma?! u međuvremenu san dobija brifing tako da san već bija lagano živčan... Fala bogu Justin's Johnsonsi su već svirali i to me oraspoložilo kao i Judena i Vjevera... Dvorana se polako punila brbosima i nekin poznatin ljudima, no u svkon slučaju bilo je previše metalaca za moj ukus. Mislin iako je Hladno Pivo sada jako komercijalno isto imaju bar dio onog svog pank-rok duha u sebi. Jednostavno san alergičan na metalce - dugokose,šporke crne masne prikaze (svaka čast nekin iznimkama) uglavnom su svi nadobudni debili. Kad je na scenu izaša Ramirez smrklo mi se pred očima: čelavi idijot,koji zvuči ka kljasta i loša kopija Urbana,a i Urban mi ide na kurac. Nakon po ure izdrkane svirke konačno se maka s malo megalomanskog stejdža i izašlo je Pivo. Ovo mi je četvrto Ladno Pivo u životu i svaki put iman drukčiji dojam na koncertu. Prvi put na tvrđavi Gripe su bili predobri, u šatoru na Žnjanu su bili smeće, na Obojenoj su bili skroz ok, čak san ima onaj filing ka da san na nekon normalnon pank koncertu (stagediving, kontakt s publikon, dobar pogo), a ovaj put iako su svirali dobre stvari bili su nekako predaleki i udaljeni tako da san ima osjećaj ka da gledan neke zvijezde,a to mrzin. Pogo je smrdija, previše brbana=užasno loš pogo. Pri početku koncerta upa je i Lojzi i onda su odjedanput on i Vjever nestali,a ja i Juden ostali smo sami. Tražili smo ih jedno po ure našli Piršića,a meni je puka lakat u brbanskoj šutci. Nakon 15 min. otiša san do cure koja je bila u 1. redu i vidija Satea. tako da san ostatak koncerta proboravija kraj livog zvučnika na ogradi, puklo me neko uživljenje ka i uvik na Pivu pa san nabrijano piva svaku pismu... posli koncerta osta san još malo u dvorani potražit ekipu, nakon 10 min. traženja odusta san i otiša s curon sist 15min. isprid dvorane. Lakat me bolija, a izgleda san ka najveći ličanin i bolija me kurac. Na zidiću isprid dvorane rasporedili smo se mi dežurni papučari i to je bilo za iskidat se od smija. Na jednon kraju ja i cura, u sredini Buco i njegova cura, a na kraju Ogi i moja rodica.. oko ponoći san otiša doma leć i lječit lakat.

Arbeit macht Frei! Kao što znate po mojim linkovima na slici se nalazi Juden (Žudio,Judamente,Judengliche,Frile...), moj prijatelj i osobni kroničar,a katkad i lihvar. Svojim židovskim korijenima koje potječu još od Mojsija, Abrahama, Noe i Davida zaradio je neke sposobnosti kao što su: brojenje novca, zarađivanje novca, štednja, vrijeđanje tuđih vjera, koristoljubivost, a i njegova urođena židovska snalažljivost i spretnost zbog koje je najbolji strijelac i najveći golgeter u svim međusobnim utakmicama među ekipom. Svojih se židovskih korijena on ne srami tako da mu je jedna soba u stanu uređena baš kao sinagoga, u slobodno vrijeme čita talmud i sprema se dati život u službi za izraelsku vojsku u borbi protiv nevjernika, ali naravno ne besplatno. On NIJE nerdo iako od svih nas ima najbolji prosjek. Kako se to slaže ne znam, al' znam da ga Vjever kojiput jako mrzi radi toga. Trenutno se bavi kupljenjem muzike sa svih okolnih izvora koja je skinuta teškom mukom i lošim vezom i spremanje iste na svoj hard disk. A u posljednje vrijeme najdraži mu je hobi zajebavanje mene (a biće san i zaslužija radi svoje povjerljivosti). Neka, neka Juden će nastavi li ovako daleko dogurati u životu. Bravo Juden