Vjerovati radosti...

nedjelja, 29.04.2007.

Temelji vjere (11)

Image and video hosting by TinyPic

111. Kršćanin se molitvom i meditacijom osposobljava, da može raspoznati što dolazi od Božjeg Duha.
112. Poseban je dar Duha Svetoga duh inicijative i neustrašivosti u zalaganju za sve što je dobro.
113. Pomoć koju nam Duh Sveti pruža u našem nastojanju oko dobra zovemo milost djelatna.
114. Posebne darove koje nam Duh Sveti daje za služenje zajednici zovemo karizmama.
115. Ljubav je najveći dar Duha Svetoga. Po tom daru na poseban način postajemo Božji sinovi i međusobno braća. Taj dar Duha Svetoga nazivamo milost posvetna.
116. Duh Sveti budi i potiče u nama nadu u uskrsnuće tijela i vječni život.
117. Crkva je zajednica Isusovih vjernika.
118. Članom Kristove zajednice – Crkve – postajemo vjerom u Isusa i krštenjem.
119. Crkva se sastoji od ljudi, ali je u prvom redu božansko djelo. Njezin je osnivač Isus Krist i krštenjem nam se dariva Božja milost, koja nas stavlja u nove životne odnose s Bogom i među sobom.
120. Crkvu nazivamo otajstvenim (mističnim) tijelom Kristovim i novim Božjim narodom.

- 22:16 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 25.04.2007.

Temelji vjere (10)

96. Pred Bogom smo odgovorni za svoja djela i za napredak čovječanstva. Kao kršćani trebamo živjeti u nadi i iščekivanju Isusova dolaska i potpunog ostvarenja Božjeg Kraljevstva.
97. Trebamo živjeti poslušni svojoj savjesti i Božjoj riječi u Svetom pismu i Crkvi. Tako sebe ostvarujemo i surađujemo u izgradnji humanijeg i novog Božjeg svijeta.
98. Isus Krist je nastupao kao Učitelj i Spasitelj pun Duha Svetoga. Bio je pomazan Duhom Svetim. Krist znači Pomazanik.
99. Isus Duha Svetoga naziva Braniteljem i Duhom Istine koji od Oca izlazi i kojega će poslati svojim učenicima.
100. Isusuovo obećanje o slanju Duha Svetoga ispunilo se na blagdan Pedesetnice, pedeset dana nakon Isusova uskrsnuća.
101. Duh Sveti, Očev je i Isusov Duh. On je njihova uzajamna Ljubav kojom Otac i Sin i nas darivaju. On je treća božanska osoba, s Ocem i Sinom pravi Bog.
102. Na prve je Duhove rođena Crkva. Nakon što su Isusovi učenici bili ispunjeni Duhom Svetim, počeli su izvršavati Isusovu želju i zapovijed, da nastave Njegovu misiju u svijetu.
103. Sveti Pavao uspoređuje Crkvu s tijelom kojemu je Isus glava, a Duh Sveti duša. Stoga Crkvu nazivamo mističnim (otajstvenim) tijelom Kristovim.
104. Duh Sveti je na djelu osobito u Božjoj objavi. On je govorio po prorocima. Pod Njegovim je nadahnućem napisano Sveto pismo. Pod Njegovim se vodstvom u Crkvi cjelovito čuva Božja istina, koja je pohranjena u Svetom pismu i u živoj Predaji.
105. Isus je obećao učenicima, daće ih Duh Sveti uvoditi u svu istinu. Pod vodstvom Duha Svetoga, sva zajednica vjernika - Crkva - napreduje u sve boljem razumijevanju objavljene Božje istine. Pri tome se Crkva kao cjelina u bitnome ne može prevariti.
106. Crkva je na poseban način nezabludiva u svome Učiteljstvu (papi i svim biskupima svijeta u zajednici s papom).
107. Sakrament kojim se na poseban način prima dar Duha Svetoga zove se krizma ili potvrda.
108. Duh Sveti ispunja kršćanina svojim svjetlom i snagom te ga osposobljuje da bude svjedok Isusa Krista.
109. Duh Sveti nam govori osobito o glasu naše savjesti.
110. Duh Sveti je na djelu svugdje, gdje se ljudi zalažu za izgradnju istinski humanog i bratskog svijeta.
- 20:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 24.04.2007.

Temelji vjere (9)

Image and video hosting by TinyPic

86. Dužnost evangelizacije uključuje u sebi i dužnost humanizacije, tj. očovječenje svijeta.
87. U Crkvi već od njezina početka živi vjera i nada u ponovni Kristov dolazak.
88. Između prvog i drugog Kristova dolaska, kršćani su pozvani da se zalažu za stvaranje novog Božjeg svijeta ovdje na zemji te da željno očekuju Božje kraljevstvo koje još ima doći.
89. Za svoja djela, svi će ljudi stati pred Božji sud, koji je Bog Otac predao svome Sinu Isusu Kristu. Tada će u Kristovu svjetlu svima postat jasno jesmo li prihvatili ili odbili Božji poziv da živimo po zapovijedima ljubavi. Oni koji odbijaju taj poziv,sami sebe osuđuju.
90. Pojedinačni sud doživljava svaki čovjek nakon smrti u prvom susretu s Bogom u novom svijetu. Opći ili posljednji sud je onaj koji će se dogoditi na kraju vremena na Sudnji dan.
91. Činimo li dobro ili zlo, govori nam naša savjest. U nastojanju da činimo dobro, Bog nam pritječe u pomoć svojom milošću.
92. Tko se se protiv svoje savjesti i protiv spoznatih Božjih zapovijedi svjesno i slobodno opredjeljuje za zlo, taj čini grijeh.
93. Teško griješi tko svjesno i svojevoljno čini teško zlo protiv Boga, protiv ljudi ili sebe. Tko do kraja života ustraje u teškome grijehu te umre nepokajan, krivac je svoje vječne propasti.
94. Isusove stroge riječi o sudu žele čovjeku posvjestiti odgovornost za svoja djela. Isus je Spasitelj i onda kada prijeti, jer time želi spasiti čovjeka.
95. Temeljni zakon po kojom će svijet biti suđen je ljubav prema ljudima, koje Isus naziva svojom braćom.
- 21:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 23.04.2007.

Temelji vjere (8)

Image and video hosting by TinyPic
76. Otajstvena životvorna snaga sakramenta pristječe iz Krista Živoga i Uskrsnuloga. Osim euharistije, s Isusovim uskrnućem posebno je povezan sakramenat krštenja.
77. Za kršćane iz njihova krštenja proizlaze njihove najvažnije moralne obaveze da se zalažu za stvaranje novog Božjeg svijeta.
78. Izrazom - uzašao na nebesa, sjedi s desna Bogu Ocu svemogućemu - ističe se da je poniženi Isus proslavljen kod Oca; da je i kao čovjek zadobio vlast i slavu, koje je kao Sin Božji imao oduvijek.
79. Kod svoga uzašašća, Isus živi kao Posrednik između Boga i ljudi kao zagovornik kod Oca, kao glava Božjeg naroda- Crkve.
80. Isus od Oca svojim daje Duha Svetoga i obilje Božje pomoći. To nazivamo milost.
81. Prema Bibliji, Isusovi su učenici kroz 40 dana na poseban način doživljavali iskustvo susreta s Uskrsnulim. Kroz to su vrijeme jasno spoznali da je Isus pobijedio smrt, da je On proslavljeni Spasitelj svijeta te da im je povjerio zadatak da mu budu svjedoci po cijelom svijetu.
82. Isus je svojim učenicima i Crkvi, povjerio veliku misiju da nastave Njegovo djelo u svijetu do kraja povijesti.
83. Među Kristove učenike, u Crkvu pristupa se vjerom u Isusa i krštenjem. Zahtijeva se i život po vjeri.
84. Uskrsli Krist živ je i uvijek prisutan u Crkvi. S nama je kada čitamo Njegovu riječ u Svetom pismu, kada se molimo. Prisutan je u sakramentima, osobito u euharistiji. Prisutan je u svakom čovjeku, osobito u onom koji treba našu ljubav i dobrotu.
85. Svi su kršćani pozvani da žive i navještaju Kristovo Evanđelje u svijetu tj. da evangeliziraju svijet.
- 23:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 18.04.2007.

Temelji vjere (7)

65. Tajnu Isusove muke i smrti treba promatrati u svjetlu Njegova uskrsnuća i Njegove proslave kod Oca.
66. Isus se suočio sa smrću i dragovoljno je prihvatio iz vjernosti prema Bogu i ljudima: do kraja je bio dosljedan i vjeran onome što je bio, govorio i činio.
67. Najdublji razlog (smisao) Isusove muke i smrti je Njegova ljubav prema svom Ocu i prema ljudima.
68. Svojom mukom, smrću i uskrsnućem, Isus nas je spasio. Time je započeo veliki preobražaj čovjeka i svega stvorenja. Isus je uspostavio nove odnose između Boga i ljudi, omogućio je pobjedu nad snagom zla te uspostavljanje sklada u čovjeku.
69. U tom sveopćem otkupljenju, trebamo svi sudjelovati s Bogom.
70. Izrazom sašao nad pakao želimo istaknuti da je Isus do kraja bio solidaran sa nama: osobno je i do kraja iskusio ljudsku patnju i smrt. Isusovom pobjedničkom smrću naviješteno je spasenje svim ljudima ( i onima koji su prije živjeli pravedno i čovječno).
71. Isusovo uskrsnuće središnji je događaj Evanđelja i temeljna stvarnost naše vjere.
72. Uskrsnućem je Isus u svoj svojoj ljudskoj stvarnosti – dušom i tijelom – uzdignut na nov način postojanja.
73. Uskrsli Krist uvijek ostaje s nama, kako je obećao. Otajstvo Njegove prisutnosti i zajedništva s Njime slavio osobito u sakramentu euharistije (mise).
74. Isusov život, Njegova smrt i osobito uskrsnuće duboko zasijecaju u život svakog kršćanina cijele kršćanske zajendice i svega čovječanstva. Njegovo je uskrnuće početak novoga neba i nove zemlje.
- 22:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.04.2007.

Temelji vjere (6)

56. Isusova čudesa znak su Božje blizine i dobrote, ali i njegove najtješnje povezanosti s Bogom. Ona pokazuju da u Isusu Kristu susrećemo Božjeg poslanika i Sina Božjega.
57. Isus nam je otkrio najveću tajnu o Bogu i nama ljudima: tajnu Presvetog Trojstva i tajnu našeg poziva da živimo u neizrecivom zajedništvu ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga. To je vrhunac Isusove objave.
58. Isus nas je naučio da se u molitvi Bogu obraćamo jednostavno i s povjerenjem. Novi oblik molitve, u koji nas je Isus uputio, najkraće je i najbolje izražen u molitvi «Oče naš».
59. Isus nam je otkrio novu sliku o Bogu i čovjeku i proglasio je nove odnose s Bogom i među ljudima.
60. Isus je ubrzo imao vrlo mnogo oduševljenih pristalica, ali i žestokih neprijatelja te je došao u sukob s farizejima i pismoznancima. Oni su ga osudili na smrt i predali rimskim vlastima da ga ubiju.
61. Isusa je na smrt razapinjanjem na križ osudio Poncije Pilat, nakon namještenog procesa u kojem su Isusovi neprijatelji izmanipulirali narod i izvršili pritisak na rimsku vlast.
62. Prije odlaska u smrt, Isus je sa svojim učenicima proslavio oproštajnu večeru koja se zove Posljednja večera. Time je ustanovio euharistiju (misu).
63. U euharistiji se na otajstven način obnavlja spomen na Isusovu Posljednu večeru, na Njegovu smrt na križu i Njegovo uskrsnuće. Pod prilika kruha i vina, prisutan je uskrsli Krist.
64. Isusovu muku, smrt i uskrsnuće na poseban način slavimo u Velikom tjednu: na Veliki četvrtak, Veliki petak te u uskrsnoj noći između Velike subote i Uskrsa.
65. Tajnu Isusove muke i smrti treba promatrati u svjetlu Njegova uskrsnuća i Njegove proslave kod Oca.
- 21:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.04.2007.

Temelji vjere (5)

Image and video hosting by TinyPic

46. Isus Krist je začet po Duhu Svetom. To znači da se Njegovo začeće dogodilo na jedinstven i čudesan način. Duh Sveti je oživotvorio krilo Djevice Marije i ona je bez čovjekova sudjelovanja, začela Isusa Krista. Isus Krist je jedinstven i neizreciv Božji dar ljudima.
47. Mariju nazivamo Bogorodicom, jer je njezin Sin, Isus Krist odvijeka Sin Božji, s Ocem i Duhom Svetim pravi Bog.
48. Zbog Marijine najtješnje povezanosti s Isusom, kršćani joj iskazuju posebno štovanje. U molitvama je zazivamo kao Isusovu i našu majku.
49. Najveći Marijini blagdani su: Bezgrešno začeće (8. prosinca) i njezino Uznesenje na nebo ili Velika Gospa (15. kolovoza).
50. Isus se rodio u Betlehemu, nedaleko Jeruzalema. Zavičaj mu je bio u Nazaretu, gdje je proveo djetinjstvo i mladost.
51.Kao putujući učitelj, Isus je vrlo brzo oko sebe okupio velik broj učenika. Među njima je na poseban način izabrao grupu od dvanaest učenika koje je nazvao apostolima.
52. Tko je bio Isus, što je činio i govorio – o tome nas osobito izvještavaju četiri Evanđelja: Evanđelje po Mateju, Marku, Luki i Ivanu.
53. U svom naučavanju Isus nastupa kao Učitelj kojega je Bog poslao. On proglašava i naviješta Evanđelje (Radosnu vijest) o Božjem kraljevstvu.
54. Božje kraljevstvo je novi Božji svijet u kojem Bog po Isusu Kristu uspostavlja nove odnose s ljudima i nove odnose ljudi međusobno: Isus proglašava sve ljude Božjim sinovima i braćom među sobom. Temeljni zakon tih novih odnosa je zakon ljubavi.
55. Isus je cijenio i posvetio sve temeljne odlike čovjekova stvaralaštva i njegove sposobnosti da istinski ljubi: rad, prijateljstvo, ljubav i braku i obitelji, ljubav prema svima na rubu društva (siromašni, obespravljeni, bolesni i dr.) ljubav prema narodu i domovini.
- 22:48 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.04.2007.

Temelji vjere (4)

Image and video hosting by TinyPic

36. Grijeh je preko čovjeka dotaknuo i svu prirodu. U rukama grešnog čovječanstva prirodne sile mogu postati razorne u svjetskim razmjerima.
37. Grijehom je obilježeno cijelo čovječanstvo i sva njegova povijest pruža sliku dramatične borbe između dobra i zla.
38. Čovjek je ranjen zlom i grijehom, ali je ujedno pozvan da se bori protiv njih. I u toj borbi nije prepušten sebi. Bog mu obećava oslobođenje i spasenje, kojim će se ostvariti prvotni Božji planovi s čovjekom.
39. Bog je na osobit način izabrao izraelski narod da svemu svijetu navijesti Boga Osloboditelja i da za sav svijet podržava nadu u obećanog Spasitelja.
40. Za nas kršćane, Isus Krist je obećani Spasitelj.
41. Isus je povijesno poznata osoba. Potekao je iz židovskog (izraelskog) naroda, rodio se, živio je, djelovao i umro u Palestini za vrijeme vladanja careva Augustina i Tiberija.
42. Kršćani su dobili naziv po Isusu Kristu. I mi smo, kao i Krist pomazani Duhom Svetim. To postajemo osobito sakramentom krštenja i krizme.
43. Kršćanin je onaj koji vjeruje u Isusa Krista, tko se pridružuje njegovoj zajednici sakramentima (osobito krštenjem) i tko se zalaže za ostvarenje Isusova Evanđelja u svom osobnom životu i svijetu.
44. Isus Krist je pravi i najhumaniji čovjek. On je ujedno Sin Božji. Zajedno s Ocem i Duhom Svetim je oduvijek pravi Bog. Za Njega kažemo da je druga božanska osoba Presvetog Trojstva. Stoga Isusa Krista nazivamo i svojim Gospodinom- Gospodarem (tj. Bogom).
45. Sin Božji je u Isus Kristu postao čovjekom. To zovemo Utjelovljenje Sina Božjega.

- 22:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 11.04.2007.

Temelji vjere (3)

Image and video hosting by TinyPic

26. Čovjek je sličan Bogu jer slično kao i Bog, može spoznavati, stvarati, ljubiti i živjeti. Osim toga, Bog je čovjeku ponudio svoju ljubav i pozvao ga na život u zajedništvu sa sobom (milost posvetna).
27. Čovjek je stvoren kao biće za drugoga. Stvoren je kao muško i žensko. Čovjek je po svojoj prirodi društveno biće te bez povezanosti i suradnje s drugima ne može ni živjeti ni razviti svoje sposobnosti.
28. I anđeli i ljudi trebali su se slobodno opredijeliti za Božji poziv na život u zajedništvu s njim. Mnogi su se anđeli opredijelili protiv Boga. Ljudi su također odbili Božji poziv.
29. Sagriješili su i anđeli i ljudi. Grijehom je poremećen sklad Božjega stvorenja.
30. Anđele koji su se pobunili protiv Boga, jer su htjeli biti kao Bog zovemo đavli što znači «neprijatelj».
31. Grijeh je u ljudsku povijest ušao preko prvih ljudi, koji se u Bibliji zovu Adam i Eva. Misterij zla i grijeha među ljudima prisutan je već od početka njihove povijesti.
32. Grijeh prvih ljudi na slikovit je način opisan na prvim stranicama Biblije (Post 3). Njihov se grijeh sastoji u tome što su bez Boga htjeli ostvariti svoju sličnost s Bogom.
33. Grijeh prvih ljudi zove se iskonski ili istočni grijeh, jer iz njega istječu svi ostali grijesi. Taj se grijeh kao grešno stanje prenosi na sve čovječanstvo u cjelini.
34. Isus Krist se u svom životu suočio s misterijem zla i grijeha, ali nije bio podložan grijehu. Po posebnoj milosti, od istočnog je grijeha bila sačuvana i Marija, Isusova majka.
35. Istočnim grijehom narušeno je i izgubljeno prisno prijateljstvo što ga je Bog ponudio ljudima. Izgubljena je posvetna milost. Osim toga, sav je čovjek na neki način ranjen; sklon je zlu i grijehu, podložan je patnji i tjelesnu smrt doživljava kao razaranje života.

- 21:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Godtube



Indigo Touch by L&P
- 16:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 10.04.2007.

Temelji vjere (2)

Image and video hosting by TinyPic

16. Jedan od najljepših naziva za Boga je Otac. To je njegovo pravo ime, ime prve osobe Presvetog Trojstva. Bog Otac je Isusov i naš Otac.
17. Isus Krist je na poseban način Sin Božji. No, svi su ljudi pozvani da budu Božji sinovi (Božja djeca).
18. Bog sklapa s nama Savez prijateljstva: dariva nam svoju ljubav da možemo živjeti u neizrecivom zajedništvu s njime. To se u naziva Božje posinjenje ili milost posvetna.
19. Svi su ljudi međusobno braća jer im je Bog svima Otac.
20. Naš je Bog Otac – Svemogući. To osobito znači da je On u svojoj ljubavi i dobroti bezgranično moćan.
21. Bog je Stvoritelj neba i zemlje, svega što postoji. Svojom stvoriteljskom moći Bog daje postojanje svim bićima, svoj materijalnoj i duhovnoj stvarnosti.
22. Biblija nam pjesnički govori o počecima svemira i čovjeka. Bog je sva bića pozvao na postojanje i dao im moć da se razvijaju.
23. Osim vidljivog svijeta Bog je stvorio i nevidljivi svijet ili anđele. Oni su duhovna bića, koja imaju razum i slobodnu volju.
24. U Bibliji se anđeli spominju kao Božji poslanici ljudima. Vjerom u anđele izražavamo svoju sigurnost, da se Bog brine za svakoga od nas i da nam je uvijek neizrecivo blizu.
25. Čovjek je vrhunac Božjeg stvaranja na Zemlji. Stvoreni smo na sliku Božju.
- 22:02 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.04.2007.

Temelji vjere (1)

Image and video hosting by TinyPic
1. Vjerovati znači biti uvjeren, da Bog jest i imati potpuno povjerenje u njega.
2. Vjerom se uspostavlja najintimnija povezanost s Bogom i istinsko bratstvo među ljudima. Vjerom nastaje zajednica vjernika – Crkva.
3. Prava vjera nije otuđenje sebi i drugima ni opijum za bježanje pred ljudskim obavezama i problemima. Vjera nas još više obvezuje, da sa svim ljudima sudjelujemo u izgradnji boljeg svijeta.
4. Razumskim razmišljanjem o svijetu i čovjeku, osobito o smislu njegov aživota, možemo naslutiti i zaključiti da Bog postoji i da naš život ne završava potpunim uništenjem.
5. Naša se vjera u prvom redu temelji na Božjoj objavi. Bog nam je objavio najdublju tajnu o sebi i dao nam svoj odgovor na naša ljudska pitanja o postanku svega što postoji i smislu čovjekova života. Bog nam se osobito objavio u Isusu Kristu.
6. Da bi smo mogli vjerovati, potrebna nam je milost. Vjera je nezasluženi dar, koji nam Bog nudi i koji možemo samo slobodno primiti.
7. Vjera nam daje sigurnost, ali je vjera i stalno traženje.
8. Vjeru treba sve dublje upoznavati osobnim i zajedničkim pročavanjem. No vjera se sa sigurnošću osobito upoznaje molitvom i životom po vjeri.
9. Bog je velik i neizreciv Misterij. Teško je i gotovo nemoguće ljudskim riječima izraziti tko je i kakav je Bog.
10. Ipak možemo naslutiti i donekle izraziti neizrecivo bogatstvo Misterija Boga, osobito zato što nam se Bog objavio u Isusu Kristu.
11. O Bogu možemo reći svako dobro i samo dobro: Bog je jedan i vječan, istinit i vjeran, svemoguć i dobar; Stvoritelj svega što postoji; Bog je neizrecivo bliz svim stvorenjima i potpuno različit od njih. Bog je neizmjerno savršeno i dobro biće.
12. Bog je nevidljiv, ali ga možemo naslutiti i upoznati. Sve što postoji odražava Božju veličinu, ljepotu, mudrost i dobrotu. Na Boga nas upućuje i naša savjest.
13. Tko je Bog i što čini iz ljubavi prema nama, otkrio nam je osobito Isus Krist. Misterij Boga, kako nam ga je Isus objavio, možemo najkraće izraziti riječima: Bog je ljubav.
14. Isus nam je objavio da je čovjek pozvan na vječni život u neizrecivoj zajednici ljubavi s Bogom.
15. Bog je jedan, ali nije vječni osamljenik. Bog je zajednica ljubavi Oca, Sina i Duha Svetoga. Samo je jedan Bog, ali su tri božanske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Tu tajnu zovemo Presveto Trojstvo.

Nastavlja se...
- 22:03 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 07.04.2007.

Sretan Uskrs!

Image and video hosting by TinyPic

Isus usta slavni, a mrak nesta tamni,
teška žalost minu, dan veselja sinu! Aleluja!

Dan je sad veselja, dan je Spasitelja!
Hvalu svi mu dajmo radosno pjevajmo: Aleluja!

Smrću smrt on svlada, neumrli sada:
uskrsnu pun dike, slave prevelike. Aleluja!

A kad uskrsnemo, daj, da začujemo glas tvoj božanstveni:
"Dođite svi k meni!". Aleluja!
- 23:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 05.04.2007.

Krunica Božanskoga Milosrđa

Na Veliki petak započinje devetnica krunice Božanskoga Milosrđa i traje do subote uoči Bijele Nedjelje (nedjelja nakon Uskrsa).Ta je nedjelja Blagdan Božanskoga Milosrđa.

Krunicu je izdiktirao Gospodin Isus sv. Faustini u Vilniusu, 13-14. rujna 1935., kao molitvu za smirenje i ublaživanje gnjeva Božjega, za naše i tuđe grijehe i grijehe cijeloga svijeta. “Ovom molitvom sve možeš izmoliti, kad se to što moliš slaže s Mojom voljom." Tko god je bude molio, doživjet će u svom smrtnom času Moje veliko milosrđe. Svećenici će ga pružati grešnicima kao posljednje sidro spasa. Ukoliko bi tko bio najokorjeliji grešnik - ako samo jednom izmoli tu krunicu, dobit će milost Mog beskrajnog milosrđa."

Moli se na običnoj krunici ovako:

Na prva tri zrnca moli se:
Oče naš, Zdravo Marijo, Vjerovanje.

Na svih pet desetica moli se:
a) na velika zrnca:
Vječni Oče, prikazujemo ti tijelo i krv, dušu i božanstvo tvojega preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštvinu za svoje grijehe i grijehe cijeloga svijeta
b) na mala zrnca (10 puta):
"Po pregorkoj muci Njegovoj smiluj se nama i cijelomu svijetu."

Na kraju krunice doda se (tri puta):
"Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelomu svijetu."

Prije krunice Božanskog Milosrđa pročita se tekst za taj dan:

1.dan: Danas mi prinesi sve ljude ljude, naročito grešnike i uroni ih u more mojega milosrđa. Time mi smanjuješ gorčinu zbog izgubljenih duša.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ,...pa krunica Božanskog Milosrđa

2.dan: Danas mi prinesi duše redovnika i svećenika,uroni ih u moje beskrajno milosrđe. One su mi davale snage da izdržim svoju pregorku muku.Po njima će se izliti rijeke milosrđa na cijelo čovječanstvo.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrdja

3. dan: Danas mi prinesi sve vjerne i pobožne duše,uroni ih u more mojega milosrđa.Ove su me duše krijepile na mojem putu muke,one su bile kapljice utjehe u moru gorčine.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

4. dan: Danas mi prinesi pogane i nevjernike, koji još nisu upoznali Božansko milosrđe.U svojoj pregorkoj muci ja sam na njih mislio,a njihov budući žar tješio moje srce.Uroni ih u more mojega milosrdja
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

5. dan: Danas mi prinesi duše krivovjeraca i otpadnika,uroni ih u more mojega milosrđa.Za moje pregorke muke one su rastrgale moje tijelo i moje srce-moju Crkvu.Ako se one vrate u krilo Crkve,izliječit će moje rane i ja ću osjetiti utjehu u svojim bolima.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

6. dan: Danas mi prinesi nježne i ponizne duše,kao i duše male djece,uroni ih u moje milosrđe.One su najsličnije mom srcu,i davale su mi snagu u mojoj pregorkoj smrtnoj muci.Bile su kao zemaljski andjeli koji bdiju na mojim oltarima.Na njih ću izliti slapove milosti,jer su samo ponizne duše u koje stavim sve svoje povjerenje u stanju primiti moje darove.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

7. dan: : Danas mi prinesi one duše koje na poseban način štuju i časte moje milosrđe.Te duše najviše sudjeluju u mojim patnjama i najviše su prodrle u moj duh.One su živa slika mojega milosrdnoga srca.Ove će se duše u budućem životu pojaviti u posebnom sjaju i ni jedna od njih neće doći u pakao.U njihovom smrtnom času bit ću uz njih.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

8 dan: Danas mi prinesi duše iz čistilišta,uroni ih u bezdan mojega milosrđa da bi rijeke moje Krvi ublažile i skratile njihove muke.Ove su mi mi siromašne duše drage dok zadovoljavaju Božanskoj pravednosti.Možete pomoći tim dušama da im ublažite patnje crpeći iz blaga Crkve oproste i prinoseći žrtve zadovoljštine.O,kad biste vidjeli njihove patnje ne biste im prestali prinositi darove svojih molitava kako bi otplatile dug mojoj pravednosti.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

9. dan: Danas mi prinesi mlake duše i uroni ih u more mojega milosrđa.Ove mi duše najbolnije ranjavaju srce.One su me najviše rastužile u Maslinskom vrtu i istrgnule iz moga srca vapaj: ”Oče,neka me mimoidje ovaj kalež!Ali neka ne bude moja, nego Tvoja volja. Za njih je moje milosrdje jedini spas.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa
- 23:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 04.04.2007.

Veliki četvrtak

Image and video hosting by TinyPic
Kada dođe čas, sjede Isus za stol i apostoli s njim. I reče im: "Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke. Jer kažem vam, neću je više blagovati dok se ona ne završi u kraljevstvu Božjem." I uze čašu, zahvali i reče: "Uzmite je i razdijelite među sobom. Jer kažem vam, ne, neću više piti od roda trsova dok kraljevstvo Božje ne dođe."
I uze kruh, zahvali, razlomi i dade im govoreći: "Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje. Ovo činite meni na spomen." Tako i čašu, pošto večeraše, govoreći: "Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi koja se za vas prolijeva." (Lk 22:14-21)
- 22:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 03.04.2007.

Nastojanje za izvanjskim mirom - ljekoviti prirast ljubavi

Iz knjige "Nasljeduj Mariju"

Ni s kim se nisam prepirala i svađala. Ne samo da sam pomirila one, koji su bili u svađi, nego sam uvijek nastojala da nitko drugog ne bi riječima vrijeđao ili se s kime posvadio. Ljubila sam mir, i s onima sam u miru živjela, koji nisu bili ljubitelji mira. Sa svima, koji su Boga služili, živjela sam u slozi. I s onima, koji su bili svadljivi, Nisam oštro postupala, već sam bila blaga prema njima, da ih popravim. Radije sam se uklanjala, nego da se ljubav poremeti. Pametan ljubi mir, luđak svađu. Tko u sebi ne posjeduje mir, traži svađu, i prepire se za najmanju sitnicu. Kako on sam nema mira, jer sa svojim strastima uvijek ratuje, tako ne da ni drugima mira, jer je zavidan nad mirnoćom njihovog srca. Izbjegavaj svako mjesto, gdje ne stanuje mir, i ljude, koji posjeduju duh razdora. Živi sa svima u miru; ne licemjerno, već u svetoj ljubavi Izbjegavaj huškače, jer su oni vražji poslanici, te samo razdor i mržnju siju. Oni, koji druge pred tobom kleveću, znaju isto tako govoriti zlo o tebi pred drugima. Sinko, budi uvjeren da kao što nemaju ljubavi prema drugima, tako isto neće je imati ni prema tebi. Oni bi htjeli samo čuti što ti misliš o drugima, da onda odmah izbrbljaju, i ti radi njih dolaziš u nepriliku.

Image and video hosting by TinyPic

Vidjet ćeš, kako ćeš se smutiti, ako svim njihovim laskanjima vjeruješ; nedvojbeno izgubit ćeš svoj mir, kad od svojih susjeda želiš saznati novosti, koje te se ne tiču. Mir s pravednima najveći je mir srca, jer se oni međusobno u kreposti podižu; složiti se naprotiv sa bezbožnima prava je nesreća, jer se isti međusobno uništuju. Povezuju se u svetom miru međusobno svi, koji Bogu vjerno služe i teže za pravom pobožnošću. Nevina duša i pobožno srce ne znaju što je svađa i kavga. Naduti i oholi, naprotiv, rado se svađaju i brzo postaju neprijatelji oni koji ljube zemaljsko. Ne prepiri se sa višima od sebe, da te ne bi osramotili; ne rječkaj se s nižima, jer će ti donijeti prezir Nastoj zavađene pomiriti. Ako neće te poslušati, idi od njih, jer je bolje da si sam, nego sa onima, koji se svađaju. Možda si čitao što je Eremodus, Premonstrates.i biskup iz Raceburga učinio: on nije prestao propovijedati, dok nije dva neprijatelja međusobno pomirio. Pa i o tom si čuo možda već pričati, da je Gertruda iz Tiringije, redovnica iz reda meni posvećenog, pripitomila jednog divljeg lava, da tim primjerom neke zavađene pomiri. Od svih stvari najprije uredi svoja nagnuća, tada možeš i kod drugih poraditi za mir i pomirenje. Radije žrtvuj nešto od svoga, nego da dođeš u zavadu s tvojim bližnjim. Radije se skloni, nego da u društvu zametneš svađu. Popusti od svojih mijenja i odobri mišljenje drugih, ako predviđaš da se tim ne krši slava Božja. Nastoj ovaj zakon ljubavi ispuniti i ti ćeš dokučiti u nebu onoga koji je Bog mira. Slijedi me!
- 00:14 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.04.2007.

Upotreba milosti Božjih - sigurno sredstvo našeg spasenja

Image and video hosting by TinyPic

Iz knjige "Nasljeduj Mariju"


Ove milosti, koje mi je Bog udijelio, s radošću sam ih primila, dobro ih upotrijebila i namijenila za spas svoje duše. Anđeo me je pozdravio "milosti puna", i zaista, živjeti po tim milostima, bila je moja jedina misao. Cijelo Presveto Trojstvo ukrasilo me je bezbrojnim milostima, smatrajući me Otac svojom Kćerkom, Sin svojom Majkom, Duh Sveti svojom Zaručnicom. Nikada se nisam opirala kojem božanskom nadahnuću, već sam uvijek činila ono na što me milost potakla. Radi vjernog sudjelovanja s milostima, uvijek sam sve veće milosti primala, i tako sam rasla u zaslugama, od časa svog bezgriješnog Začeća, sve do svoje blažene smrti. Sinko, nikada ti neće nestajati milosti, samo možda ti na njih nećeš uvijek odgovarati. Spomeni mi samo jedan tren, da Bog nije tvom srcu govorio, pa i onda, kad si se milostima opirao. Kad čitaš duhovne knjige, kad se zadubiš u razmatranje, kad prisustvuješ propovjedi, kad slušaš sv. misu, kad moliš, kad gledaš stvorenja, reci mi, koliko li dobivaš tu milost! Zaista, ako budeš proklet, nećeš moći za to Boga kriviti, nego svoju zlu volju, koja se je protivila milostima. Pače, i unutarnje, nadnaravne milosti, upotrebljavaš kao vanjske i naravne.
Imaš pet osjetila i dopuštaš im ono što nije dozvoljeno; imaš zdravlje i uništavaš ga neurednim životom, imaš lijepi stas i oholiš se njime, imaš jakosti i sposobnosti i sve rasipaš u bezvrijednost, imaš vremena i trošiš ga u besposlici, posjeduješ imanje i trošiš ga u razvratnosti. Istina, nazivaš me Majkom Božje milosti, ali malo nastojiš, da se milostima okoristiš. Onaj ne zaslužuje milost koji ne sluša njihov poziv. Strahoviti strah će te na smrtnoj postelji obuzeti radi slabo upotrebljenih milosti; drhtat ćeš na sudu, kad ti se predoči broj istih, koje si drzovito prezreo. Koliki bi se bili obratili, da su primili milosti, što si ih ti imao. Upotrebi ubuduće bolje milosti, da ne bi doživio strahoviti svršetak. S jednim jedinim stupanjem Božanske milosti
možeš nadvladati cijelo kraljevstvo sotone. Pošto ne znaš, od koje milosti ovisi tvoj vječni spas, vodi računa o svima, da baš one potrebite ne izgubiš.
Milost Božja velika je obrana duše, kad je napastovana; bude li s milostima napast nadvladana, slijedi pobjedu sigurna slava. Ako me budeš zazivao, i pokažeš se vrijednim podjeljenih ti milosti, neću prestati moliti za tebe kod svog božanskog Sina. Slijedi me!
- 23:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sedam Marijinih žalosti - sedma

Image and video hosting by TinyPic
Nedjelja:

Sedma žalost - Isus položen u grobu, Marijine suze i samoća

"Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima , kako je u Židova običaj za ukop. (Iv 19, 40)"

7 Zdravo Marija
- 00:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #